Pregled zapadnog Balkana, 12. ožujka 2024. – CWBS
Sedam kandidata skupilo je potreban broj potpisa za sudjelovanje na predsjedničkim izborima u Sjevernoj Makedoniji
Prvi krug predsjedničkih izbora u Sjevernoj Makedoniji održat će se u srijedu, 24. travnja, a drugi krug je na rasporedu u srijedu, 8. svibnja, zajedno s parlamentarnim izborima. Od 23. veljače do 8. ožujka prijavljeno je bilo 15 kandidata, od čega osam nije prikupilo potrebnih 10.000 potpisa.
Evo poraza sedam kvalificiranih predsjedničkih kandidata:
• Gordana Siljanovska (VMRO-DPMNE, Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija – Demokratska partija za makedonsko nacionalno jedinstvo),
• Stevo Pendarovski, aktualni predsjednik Sjeverne Makedonije, kojeg podupire vladajući Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM),
• Maksim Dimitrievski, gradonačelnik Kumanova i lider lijevo-domoljubnog pokreta ZNAM,
• Stevco Jakimovski , gradonačelnik jedne od skopskih općina – Karpoš i čelnik stranke GROM (Građanski izbor Makedonije),
• Bujar Osmani, ministar vanjskih poslova, kandidat Albanske demokratske unije za integraciju (DUI),
• Arben Taravari, gradonačelnik Gostivara, kandidat oporbene koalicije “Vredi ” (“Europska unija za promjene”),
• Biljana Vankovska , kandidatkinja lijeve parlamentarne stranke Levica , politologinja i članica uredništva ruskog znanstvenog časopisa Questions of Political Science. Zalaže se za povlačenje zemlje iz NATO-a.
Prethodno su predstavnici NATO-a upozorili vladu na prijetnju hibridnog uplitanja Rusije u izborni proces u Sjevernoj Makedoniji. Govoreći pred pododborom Europskog parlamenta za sigurnost i obranu sredinom veljače, zamjenik glavnog tajnika NATO-a Mircea Geoana dotaknuo se pitanja nadolazećih parlamentarnih i predsjedničkih izbora. Izrazio je zabrinutost onim što se događa u smislu dezinformacija i hibridnih pokušaja utjecaja na izbore.
S obzirom na političku pozadinu Biljane Vankovske , može se pretpostaviti da će njezin izborni stožer biti najaktivniji igrač u širenju proruskih i antizapadnih narativa.
- Lokalni izbori u Beogradu mogli bi se održati 2. lipnja
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je održavanje izbora u Beogradu 2. lipnja – prijedlog je prihvaćen. Tu je ideju iznio 11. ožujka nakon sastanka s čelnicima stranaka vladajuće koalicije.
Prema Vučićevim riječima , blok “Srbija ne smije stati” predvođen vladajućom Srpskom naprednom strankom (SNS) će u novom sastavu Skupštine imati većinu dovoljnu za formiranje vladajuće koalicije. Sukladno tome, predviđa da će izbore u glavnom gradu održati Ana Brnabić kao izabrana šefica parlamenta. Prema njegovom mišljenju, odluka može biti donesena 3. travnja, čime će predizborna kampanja trajati maksimalno mogućih 60 dana.
Vučić je na konferenciji za novinare 11. ožujka istaknuo važnost pridržavanja preporuka Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava prilikom priprema za nove izbore u glavnom gradu. Vučić je apelirao na Ministarstvo unutarnjih poslova da “vrlo usko tumači zakon o promjeni prebivališta, posebno kada je riječ o promjeni ili prijavi prebivališta u Beogradu prije isteka roka za formiranje popisa birača na beogradskim izborima”.
Kao što je poznato, izbori za Skupštinu (mjesno vijeće Beograda) održani su istovremeno s parlamentarnim izborima 17. prosinca 2023. Međunarodni promatrači, građanski aktivisti i oporba prijavili su brojnе nepravilnosti. Najveća pritužba odnosila se na goleme i od strane vlade orkestrirane napore da se stanovnicima Bosne i Hercegovine (Republike Srpske) omogući da glasaju nakon što su se masovno registrirali u Beogradu neposredno prije izbora. Oporba je izvela ljude na ulice tražeći ponavljanje izbora na svim razinama.
Novoizabrani saziv Skupštine Srbije počeo je s radom, ali Gradsko vijeće Beograda nije zbog nedostatka kvoruma. To je dovelo do potrebe za ponovljanjem izbora u Beogradu, za što se smatra da je rezultat kompromisa vlasti, međunarodne zajednice i oporbe.
- Opozicija nije uspjela smijeniti šefa Skupštine Crne Gore
Većina zastupnika Skupštine Crne Gore glasala je protiv smjene čelnika stranke “Nova srpska demokracija” (NSD) Andrije Mandića s mjesta predsjednika Skupštine.
Inicijativu za smjenu predsjednika Skupštine podnijela je oporbena Demokratska partija socijalista (DPS). Inicijativa je nastala nakon što je predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik posjetio Podgoricu gdje je s Mandićem razgovarao o “posebnim odnosima” RS i Crne Gore. Osim toga, Dodik je kasnije rekao da je Mandića izvijestio o svom sastanku s Putinom dan ranije.
Tijekom sastanka u Skupštini Crne Gore istaknuta je zastava RS, a državna zastava BiH nije, zbog čega je Ministarstvo vanjskih poslova BiH uputilo prosvjednu notu.
Mandiću se predbacuje i posjedovanje srpskog državljanstva te sudjelovanje u beogradskoj proslavi izborne pobjede Srpske napredne stranke (SNS).
Za Mandićevu smjenu glasovalo je samo 27 zastupnika , dok su 44 bila protiv. U glasovanju je sudjelovalo ukupno 72 zastupnika, a jedan je glasački listić proglašen nevažećim. Ideju o smjeni podržali su DPS, Socijaldemokrati (SD), DUE (albanska stranka) i Hrvatska građanska inicijativa (HGI), kao i Bošnjačka stranka (BS).
Nakon glasovanja dovedeno je u pitanje sudjelovanje zastupnika Bošnjačke stranke u novoj vladi, iako je takva mogućnost nedavno bila na stolu.
- Sofija ogorčena izjavama sjevernomakedonskih političara o Makedoncima u Bugarskoj
Veleposlanik Sjeverne Makedonije u Bugarskoj pozvan je u Ministarstvo vanjskih poslova zemlje domaćina zbog “nedavnih javnih komentara političara iz susjedne zemlje i njihovih lažnih izjava o Republici Bugarskoj”.
U priopćenju se ne navodi na koje se političare i na koje izjave MVP Bugarske poziva, ali lokalni mediji vjeruju da je negativnu reakciju Sofije izazvala nedavna izjava predsjednika Sjeverne Makedonije i kandidata za drugi mandat Steve Pendarovskog . Potonji je naveo da je makedonska manjina u Bugarskoj bila zlostavljana “desetljećima, najmanje 70 do 80 godina” i “prošla kroz strašne muke i golgotu”.
Predsjednik je izjavu dao u kontekstu razgovora o mogućnosti uključivanja makedonske manjine u bugarski ustav. Ovaj potez predložila je makedonska oporba kao odgovor na zahtjev Sofije da se u ustav Sjeverne Makedonije uključi spominjanje Bugara kao državotvorne etničke skupine. Ovaj zahtjev jedan je od uvjeta Sofije Skoplju za deblokadu pregovora o članstvu Sjeverne Makedonije u EU.
Diplomatska eskalacija između dviju susjednih zemalja postala je još jedna manifestacija postojećeg sukoba između Sofije i Skoplja oko pitanja makedonskog nacionalnog identiteta i makedonske povijesti, koji je de facto blokirao europsku integraciju Sjeverne Makedonije.
- Presuda novoizabranom gradonačelniku te predstavniku grčke zajednice ugrožava europsku integraciju Albanije
Prvostupanjski specijalni sud za korupciju i organizirani kriminal (GJKKO) u Tirani osudio je Fredija (Alfreda) Belerija, izabranog gradonačelnika ljetovališta Himarë (okrug Vlorë, Albanija), na dvije godine zatvora.
Beleri, etnički grčki kandidat iz oporbene koalicije “Zajedno pobjeđujemo”, uhićen je uoči lokalnih izbora u svibnju 2023. pod optužbom za “aktivnu korupciju”, uključujući podmićivanje birača. Beleri je odbacio sve optužbe, a presudu je nazvao “falsifikatom”.
Nakon što su se njegovi odvjetnici žalili na presudu GJKKO-a, slučaj će rješavati Žalbeni sud.
Presuda jednom od čelnika grčke zajednice u Albaniji izazvala je ogorčenje u Ateni. Ministarstvo vanjskih poslova Grčke u svom je priopćenju istaknulo kako je odluka da se izabrani gradonačelnik Himarë osudi na dvije godine zatvora pristrana, očito nesrazmjerna razmjerima zločina za koji ga se tereti, te da nije u skladu s načelima vladavina prava. “Grčka vlada pomno će pratiti slučaj i očekuje pravednu i objektivnu drugostupanjsku presudu”, – napisalo je grčko ministarstvo vanjskih poslova.
Grčki državni ministar Makis Voridis je pak rekao da slučaj Beleri predstavlja temelj za “zamrzavanje” puta Albanije u EU.
Grčki promatrači ističu da će slučaj Beleri imati implikacije, prije svega na bilateralne odnose. Između ostalog, on će se pokazati kao prepreka potpisivanju sporazuma između Atene i Tirane o određivanju isključivih pomorskih gospodarskih zona.
- Američka obavještajna služba upozorava na opasnost od nasilja na zapadnom Balkanu
Zapadni Balkan vjerojatno će se suočiti s povećanim rizikom od lokaliziranog međuetničkog nasilja tijekom 2024. godine, upozorava najnovije godišnje izvješće američkog Ureda ravnatelja nacionalne obavještajne službe (ODNI).
Autori dokumenta vjeruju da regionalni nacionalistički čelnici mogu pojačati napetosti, dok će vanjski igrači koristiti etničke razlike kako bi povećali ili održali svoj regionalni utjecaj ili spriječili širu integraciju Balkana u EU ili euroatlantske institucije.
U dokumentu se spominju sukobi između srpskih nacionalista i kosovskih vlasti iz 2023. godine u kojem je bilo i žrtava i ranjenih, uključujući i među mirovnim snagama NATO-a.
U Bosni i Hercegovini, kako se navodi u izvješću, mogući su izljevi nasilja zbog provokativnog djelovanja predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika .
“Vođa bosanskih Srba Milorad Dodik poduzima provokativne poteze kako bi neutralizirao međunarodni nadzor u Bosni i osigurao de facto odcjepljenje svoje Republike Srpske. Njegovi potezi mogu potaknuti čelnike bošnjačkog stanovništva da osnaže vlastite kapacitete za zaštitu svojih interesa i eventualno dovesti do nasilnih sukoba koji bi mogli nadjačati mirovne snage”, upozorava se u izvješću.
