- Američke sankcije M. Dodiku i njegovom političkom okruženju
Na američkoj crnoj listi našli su se ministar industrije i energetike RS-a Petar Đokić, član Izvršnog odbora vladajućeg SNSD-a, te biznismen Savo Cvjetinović, kao i šef predstavništva RS-a u Moskvi Duško Perović.
Washington je preko svog veleposlanstva u Sarajevu dao objašnjenje: “Oni koji ilegalnim poslovima osiguravaju ruski utjecaj u Bosni i Hercegovini i trgovinom utjecajem, korumpiraju ili podrivaju Daytonski mirovni sporazum i dalje će snositi posljedice”.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik predvidljivo je izjavio da su sankcije protiv visokih dužnosnika i stranačkih čelnika koji su dio vlasti u RS-u pokušaj obezglavljivanja naroda RS-a. “Korupcija, nepoštivanje Daytonskog mirovnog sporazuma, kriminal – neka su od objašnjenja za koja nikada nisu dodani nikakvi dokazi. SAD ne zahtijeva dokaze, dovoljno je označiti metu za prosudbu. I, na kraju, sankcije za lobiranje za sastanke s predsjednikom Ruske Federacije, što je već igra otvorenih karata”, rekao je Dodik. Sve što rade, prema Dodikovim riječima, zapravo rade zbog dobro poznatih veza ruskog i srpskog naroda.
Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović komentirala je uvođenje sankcija. Kazala je da je “nečuveno obrazloženje Ministarstva financija SAD-a o uvođenju sankcija ministru rudarstva i energetike RS-a Petru Đokiću. Cvijanović kaže da je zaprepaštena razlogom za sankcije Đokiću, odnosno potpisivanjem ugovora s predstavnikom hrvatske Vlade 2017. godine u vezi s razvojem i zaštitom gospodarskog potencijala jednog gospodarskog subjekta na području RS. “Izgleda da je to protivno Dejtonskom sporazumu, ali 2017. godine potpišete ugovor, a 2023. godine se uvode sankcije, znači nešto je zaista suprotno Dejtonskom sporazumu”, rekla je Ž.Cvijanović.
Lider Srpske desnice Miša Vačić, komentirajući u Beogradu sankcije koje mu je uvela Amerika, rekao je da je velika čast biti na istoj listi s predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom i bivšim šefom Sigurno-informativne agencije, Aleksandrom Vulinom. “Sve prave Srbe osudili su ne samo neprijatelji Srba, Republike Srpske i Srbije, nego i neprijatelji čovječanstva”, rekao je Vačić.
Tako su američke sankcije primijenjene ne samo prema političarima, već i prema gospodarstvenicima koji su pomagali klanu M. Dodika da polugama vlasti u Republici Srpskoj stječu nezakonitu zaradu. Primjerice, Duško Perović godinama je bio glavna Dodikova veza s Rusijom. Riječ je o osobi koja je direktno povezivala predsjednika RS sa Vladimirom Putinom. Perović je dugogodišnji šef predstavništva RS u Moskvi. Bio je i posrednik u suradnji Vlade RS s poznatim ruskim milijarderom. Perović je 2014. na pregovore Dodiku o izgradnji HE Mrsovo doveo milijardera Rašida Serdarova, s kojim je bio u bliskim kontaktima. Unatoč tome što je Perović bio zaposlenik Vlade RS-a, on je radio u dvije firme spomenutog ruskog milijardera u isto vrijeme kada je Serdarov bio u procesu sklapanja povoljnog ugovora s Vladom RS-a. Zanimljivo je i da je ministar energetike RS-a P. Đokić, koji se našao pod američkim sankcijama, lider Socijalističke partije RS-a, koja je koalicijski partner SNSD-a, 2017. godine potpisao ugovore ne s hrvatskom stranom, kako napominje Ž. Cvijanović, već s dvije kineske tvrtke za izgradnju termoelektrane Gacko-2 vrijedne pola milijarde eura. Za razmjere Republike Srpske ovo je bila najveća investicija u cijelom postojanju tog entiteta. Ovaj energetski objekt trebao je biti pušten u rad još 2022. godine, ali se ne nazire kraj njegovog završetka. Iako je bilo objašnjenja za obustavu radova zbog pandemije covida, očito je da je netko nezakonito prisvojio ogromna sredstva od zaustavljene gradnje. Tako američko ministarstvo financija uvodi sankcije protiv ljudi iz poslovnog svijeta predsjednika RS-a, kako bi umanjilo nezakonitu zaradu M. Dodika i njegovog bliskog okruženja.
- Posjet glavnog tajnika NATO-a zemljama Zapadnog Balkana
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg započeo je turneju po zemljama zapadnog Balkana posjetom Bosni i Hercegovini, gdje je imao susrete s članovima Predsjedništva BiH, a potom i s visokim predstavnikom međunarodne zajednice u BiH Christianom Schmidtom i predsjednicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Stoltenberg je u sjedištu NATO-a u Sarajevu održao sastanke s vojnim vrhom i predstavnicima međunarodne zajednice u zemlji. Odatle će prvi čovjek Saveza otići u Prištinu na sastanke s predsjednicom Kosova Vjosom Osmani i premijerom Albinom Kurtijem. Stoltenberg će posjetiti i Zapovjedništvo NATO-a na Kosovu, gdje će se sastati sa zapovjednikom KFOR-a, general-bojnikom Ozkanom Ulutašom i direktorom Savjetodavne skupine za komunikacije Saveza, brigadnim generalom Christianom Ludwigom von Hammersteinom, te se obratiti vojnicima koji sudjeluju u misiji. Dan kasnije Jens Stoltenberg boravit će u Beogradu, gdje su predviđeni sastanci s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerkom Anom Brnabić. Susrest će se i sa srpskim znanstvenicima koji će predstaviti tehnologiju razvijenu u sklopu NATO-ovih projekata “Znanost za mir i sigurnost”. Sjeverna Makedonija bit će posljednja faza posjete glavnog tajnika NATO-a zemljama Zapadnog Balkana. Tamo će se sastati sa šefom države Stevom Pendarovskim i predsjednikom parlamenta Talatom Xhaferijem te se obratiti članovima parlamenta. Planiran je i susret s premijerom Dimitrom Kovačevskim, nakon čega će se sastati s čelnicima zemalja članica NATO-a iz regije – hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem te premjerima Albanije Edijem Ramom, Slovenije Robertom Golobom i Crne Gore Milojkom Spajićem.
Možemo predvidjeti da posjet čelnika NATO-a regiji zapadnog Balkana nije slučajan. Uostalom, stanje u Bosni i Hercegovini uveliko je pogoršano provokativnim izjavama predsjednika Republike Srpske M. Dodika koji poziva na odvajanje RS i stvaranje zajedničke srpske države u sastavu Srbije, Republike Srpske i Crne Gore, a podrazumijeva se da će i sjever Kosova biti dio te nove državne tvorevine. Stoga je prva točka ovako značajnog posjeta bila Bosna i Hercegovina, odakle je glavni tajnik NATO-a Sarajevu poslao signal da Alijansa ni na koji način neće tolerirati separatističku politiku M. Dodika. Ovo je i signal službenoj Banjoj Luci da će u slučaju nastavka politike odcjepljenja službeni Bruxelles oštro reagirati, pa će teško dočekati podršku Moskve, budući da regija Zapadnog Balkana službeni Washington i Bruxelles smatraju kao zonu njihovog utjecaja i neće tolerirati rusko uplitanje zbog pro kremaljske politike predsjednika RS i nacionalističkih snaga u samoj Srbiji. Ovaj signal bit će uručen osobno predsjedniku Aleksandru Vučiću u Beogradu. Bolje je da se Srbija koncentrira na provođenje kursa europskih integracija nego da podržava pro moskovske akcije radikalnih političara. Europska zajednica nastavit će tolerirati anti kosovsku retoriku u informativnom polju Srbije do završetka parlamentarnih izbora, a onda će vladajuća politička elita morati odlučiti o priznanju službene de facto Prištine, inače će doći do oštre reakcije Europske unije, koju će očito podržati i NATO. Zaoštravanje situacije na liniji Bosna i Hercegovina – Kosovo neće donijeti ništa dobro za budućnost srpskog naroda. Srbija je okružena zemljama NATO-a – Rumunjskom, Bugarskom, Sjevernom Makedonijom, Hrvatskom, Crnom Gorom i Mađarskom. Iako potonja dvije zagovaraju bliske odnose s Beogradom, to uopće ne znači da će tolerirati velikosrpsku politiku ako je osudi Bruxelles. Ostvarenje projekta stvaranja velike Srbije znači veliki rat na Zapadnom Balkanu, što nije u interesu nijednog naroda iz zemalja ove regije. Stoga je NATO-u očito lakše unaprijed neutralizirati provokatore mogućeg rata nego čekati pravi oružani sukob. Susret glavnog tajnika NATO-a s čelnicima zemalja članica NATO regije bit će vezan uz razgovor o sigurnosnoj situaciji na zapadnom Balkanu i spremnosti na zajedničko djelovanje u slučaju izvanrednih događaja.
- Prilikom poziva predsjednika Ukrajine da oprezno gleda na događaje na Balkanu
Šefica vanjskopolitičkog odbora britanskog parlamenta Alicia Cairns reagirala je na riječi ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji je rekao da posebnu pozornost treba posvetiti Balkanu. “Obratite pažnju na Balkan, vjerujte mi, dobivamo informacije da Rusija ima velike planove. Bliski istok i još jedna smetnja je Balkan. Ako zemlje Zapada i druge zemlje svijeta ne poduzmu ništa, dogodit će se nova eksplozija”, rekao je Volodimir Zelenski. Kearns je podsjetila da je više puta upozoravala da “moramo pronaći svoje uporište na Balkanu i ne ponoviti neuspjeh u sprječavanju sukoba. Balkan je naše dvorište i snosimo povijesnu odgovornost za regiju. U lipnju sam upozoravala da možemo vidjeti ozbiljne pomake na Kosovu, ali to nije shvaćeno ozbiljno. Nažalost, moja je zabrinutost bila opravdana”, rekla je britanska parlamentarka.
Komentirajući izjavu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da ima saznanja da Rusija pokušava izazvati sukob na Balkanu, vojni analitičar Aleksandar Radić rekao je da je “Balkan podijeljen, postoje ozbiljni problemi, naslijedili smo ratove iz 1990-ih, koji su rješavani privremenim mjerama od kojih nijedna nije bila značajna. Naravno, Rusiji je u interesu da destabilizacijom Balkana postigne neko olakšanje svoje pozicije.” U Moskvi neki možda samo priželjkuju kaos na Balkanu, jer bi to u velikoj mjeri uključivalo snage NATO-a, ali bi okupiralo zapadne zemlje politički, diplomatski, obavještajno i u konačnici vojno, jer bi se upravo ovdje morali nositi s problemima. “Naravno, ako protivnika raštrkate na nekoliko različitih problema na različitim točkama s kojima se on suočava, to uvijek koristi drugoj strani, uvijek jest”, zaključio je Radić.
Izjava ukrajinskog predsjednika teško da je neočekivana za one koji su duboko involvirani u problematiku regije Zapadnog Balkana, jer je ovaj dio poluotoka turbulentan. Istina, bilo je i skeptičnih izraza u vezi s izjavom Volodimira Zelenskog koji kažu da ukrajinski predsjednik preuveličava opasnost od eskalacije sukoba, jer je sve što se događa pod kontrolom. Smatraju da dramatizacija situacije dolazi iz osobne percepcije Kijeva o Rusiji kao neprijatelju vlastite države, što se odražava i na druge regije. Ali nije uzalud glavni tajnik NATO-a došao ovamo, i ne da obiđe lokalitete kulturne baštine. Situacija ide u pravcu eskalacije, a glavni inicijator rušenja teritorijalnog integriteta je predsjednik Republike Srpske, koji je zbog ideje stvaranja zajedničke države za sve Srbe u regiji postao izvršitelj volje Kremlja za stvaranjem oružanog sukoba. Izigravanje patriotskih osjećaja Milorada Dodika, čini se, izdašno plaća Kremlj, no predsjednik RS-a krije se iza nacionalističkih parola, ne zaboravljajući ni svoje poslovne interese. Osim toga, Balkan je oduvijek bio “podrum baruta Europe”. To znaju mnoge generacije političara i analitičara. Događaji u prošlo stoljeće i pol samo potvrđuju ovu kvalifikaciju regije.
Samozadovoljstvo nije ključ koji može zatvoriti vrata sukoba u regiji, već može samo ponovno postati krvavo iznenađenje, koje se više puta događalo na području zapadnog Balkana, a bilo je i najava velikih ratova.
- Hrvatska je obilježila 32. godišnjicu vukovarske tragedije
Hrvatska je obilježila 32. obljetnicu stradanja Vukovara tijekom proteklog rata, kada su nakon gotovo tromjesečne opsade i teških borbi Jugoslavenska narodna armija (JNA) i srpske paravojne formacije zauzele grad, uz stotine mrtvih i ranjenih na obje strane. Tragični događaj obilježen je mimohodom zadušnica ulicama Vukovara. Više desetaka tisuća građana iz cijele Hrvatske dostojanstveno i u miru prošetalo je ulicama grada odajući počast žrtvama Vukovara u Domovinskom ratu. Ovaj put ih je bilo 150 tisuća. Vijence su na spomenik na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata položila državna i druga izaslanstva Hrvatske. 1991. godine, od kolovoza do 18. studenog, Vukovar je bio pod opsadom 87 dana. Prema podacima vukovarske bolnice, tijekom tromjesečne opsade poginule su 1624 osobe, a više od 2500 ih je ranjeno. Oko 5.000 ljudi deportirano je u logore u Srbiji, a gotovo 22.000 Hrvata i pripadnika drugih nacionalnosti protjerano je iz grada i svojih domova. Oko 300 ljudi još uvijek se smatra nestalima.
Zajedno s izaslanstvom svečanosti je nazočio i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bečirović. Bečirović se pridružio koloni sjećanja koja je išla od vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata, a kolonu su predvodili predsjednik RH Z. Milanović, premijer A. Plenković, predsjednik Sabora G. Jandroković i gradonačelnik grada Vukovara I. Penava.
Podsjetimo, događaji u Vukovaru postali su tragična stranica u povijesti hrvatskog Domovinskog rata 1991.-95. Područje grada vraćeno je u državno-pravni teritorij Hrvatske tek 15. siječnja 1998. godine, kao rezultat mirne reintegracije područja istočne Slavonije i zapadnog Srijema, uz posredovanje UN-a i rukovodstva zemalja međunarodne zajednice, kao rezultat Erdutskih sporazuma postignutih u studenom 1995. Bio je to gotovo jedini pozitivan primjer u povijesti UN-a rješavanja pitanja povratka privremeno okupiranih područja mirnim putem. U međuvremenu, događaji vezani uz obranu Vukovara 1991. omogućili su Hrvatskoj i njezinim postrojbama da na određeno vrijeme zaustave napredovanje postrojbi Jugoslavenske narodne armije. Osvojeno vrijeme utrošeno je na organiziranje sustavnog otpora veliko srpskoj agresiji i jačanje oružanih snaga Hrvatske, koja nakon ovih tragičnih događaja zapravo nije izgubila niti jedan dio svog teritorija u okršajima s jedinicama JNA i para vojnih srpskih oružanih formacija. Stvorena 1991. godine, takozvana “Republika Srpska Krajina” postojala je do sredine-kraja 1995. godine i nestala kao rezultat oslobodilačkih operacija Hrvatske vojske. Hrvatsko iskustvo mirne reintegracije privremeno okupiranih područja zemlje službeni Kijev pod određenim okolnostima može iskoristiti prilikom vraćanja dijela teritorija Ukrajine okupiranog od strane ruske vojske.
