- Američke sankcije M. Dodiku i njegovom političkom okruženju
Na američkoj crnoj listi našli su se ministar industrije i energetike RS Petar Đokić, član Izvršnog odbora vladajućeg SNSD-a i biznismen Savo Cvetinovič, kao i šef predstavništva RS u Moskvi Duško Perović.
Washington je preko svoje ambasade u Sarajevu dao objašnjenje: “Oni koji obezbijede ruski utjecaj u Bosni i Hercegovini kroz ilegalno poslovanje i trgovinu uticajem, korumpiraju ili potkopavaju Dejtonski mirovni sporazum i dalje će se suočavati s posljedicama.”
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik predvidljivo je izjavio da su sankcije visokim funkcionerima i liderima stranaka koje su dio vlasti u RS pokušaj obezglavljivanja naroda RS. “Korupcija, nepoštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, kriminal – neka su od objašnjenja za koja nikada nisu dodani dokazi. SAD ne zahtijevaju dokaze, dovoljno je označiti metu za presudu. I, na kraju, sankcije za lobiranje za sastanke sa predsjednikom Ruske Federacije, što je već igra otvorenih karata”, rekao je Dodik. Sve što rade, smatra Dodik, zapravo rade zbog poznatih veza ruskog i srpskog naroda.
Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović komentirala je uvođenje sankcija. Ona je rekla da je “nečuveno objašnjenje američkog Ministarstva finansija u vezi sa uvođenjem sankcija ministru energetike i rudarstva RS Petru Đokiću. Cvijanovićeva kaže da je zgrožena razlogom sankcija Đokiću, odnosno potpisivanjem ugovora sa predstavnikom hrvatske vlade 2017. godine u vezi sa razvojem i zaštitom privrednog potencijala privrednog subjekta na teritoriji RS. “Izgleda da je to protiv Dejtonskog sporazuma, ali 2017. godine potpisujete ugovor, a 2023. vam se uvode sankcije, tako da je nešto zaista u suprotnosti sa Dejtonskim sporazumom“, rekla je Ž. Cvijanovič.
Lider srpske desnice Miša Vačić, komentarišući u Beogradu sankcije koje mu je uvela Amerika, rekao je da je velika čast biti na istoj listi sa predsjednikom RS Miloradom Dodikom i bivšim šefom Bezbednosno-informativne agencije Aleksandrom Vulinom. “Sve prave Srbe osudili su ne samo neprijatelji Srba, Republike Srpske i Srbije, već i neprijatelji čovječanstva”, rekao je Vačić.
Tako su američke sankcije primjenjivane ne samo na političare, već i na biznismene koji su klanu M. Dodika pomagali da ostvari nezakonitu dobit koristeći poluge vlasti u Republici Srpskoj. Na primjer, Duško Perovič je dugi niz godina bio glavna Dodikova veza sa Rusijom. Riječ je o osobi koja je direktno povezivala predsjednika RS sa Vladimirom Putinom. Perović je dugogodišnji šef predstavništva RS u Moskvi. Bio je i posrednik u saradnji Vlade RS sa poznatim ruskim milijarderom. Godine 2014. Perović je doveo milijardera Rašida Serdarova, sa kojim je bio u bliskom kontaktu kod M. Dodika da pregovara o izgradnji HE Mrsovo. I pored toga što je Perović bio uposlenik Vlade RS-a, radio je u dvije kompanije pomenutog ruskog milijardera u isto vrijeme kada je Serdarov bio u postupku sklapanja povoljnog sporazuma sa Vladom RS-a. Zanimljivo je i da je ministar energetike RS P. Đokić, koji je došao pod američke sankcije, lider Socijalističke partije RS, koja je koalicioni partner SNSD-a, u 2017. godini potpisao ugovore ne s hrvatskom stranom, kako napominje Ž. Cvijanovič, već s dvije kineske kompanije za izgradnju termoelektrane Gacko-2 vrijedne pola milijarde eura. Za razmjere Republike Srpske ovo je bila najveća investicija u cjelokupnom postojanju entiteta. Ovaj energetski objekat trebalo je da bude pušten u rad već 2022. godine ali i ne nazire se kraj njegovom završetku. Iako je bilo objašnjenja za smanjenje radova zbog pandemije covida, očigledno je da je neko nezakonito prisvojio ogromna sredstva od izgradnje koja je stala. Tako američko Ministarstvo finansija uvodi sankcije osobama iz poslovnog svjeta predsjednika RS, kako bi se smanjila nezakonita dobit M. Dodika i njegovog bliskog okruženja.
- Posjeta generalnog sekretara NATO-a zemljama Zapadnog Balkana
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg svoju je turneju po zemljama zapadnog Balkana započeo posjetom Bosni i Hercegovini, gdje je imao sastanke sa članovima Predsjedništva BiH, a potom i sa visokim predstavnikom međunarodne zajednice u BiH Christianom Schmidtom, te predsjednicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Stoltenberg je u sjedištu NATO-a u Sarajevu održao sastanke sa vojnim liderima i predstavnicima međunarodne zajednice u zemlji. Odatle će prvi čovek Alijanse otići u Prištinu na sastanke sa predsjednicom Kosova Vjosom Osmani i premijerom Albinom Kurtijem. Stoltenberg će posetiti i Komandu NATO-a na Kosovu, gde će se sastati sa komandantom KFOR-a general-majorom Ozkanom Ulutašom i direktorom Savetodavne grupe za komunikacije Alijanse brigadnim generalom Kristijanom Ludvigom fon Hamerštajnom, kao i obratiti se vojnicima koji učestvuju u misiji. Dan kasnije, Jens Stoltenberg će boraviti u Beogradu, gde su zakazani sastanci sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerkom Anom Brnabić. On će se sastati i sa srpskim naučnicima koji će predstaviti tehnologiju razvijenu u kontekstu NATO projekata „Nauka za mir i bezbjednost“. Sjeverna Makedonija će biti posljednja faza posjete generalnog sekretara NATO-a zemljama Zapadnog Balkana. Tamo će se sastati sa šefom države Stevom Pendarovskim i predsjednikom parlamenta Talatom Džaferijem, kao i obratiti se poslanicima u parlamentu. Planiran je i sastanak sa premijerom Dimitrom Kovačevskim, nakon čega će se sastati sa čelnicima država članica NATO-a iz regiona – predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem i premijerima Albanije Edijem Ramom, Slovenije Robertom Golobom i Crne Gore Milojkom Spajićem.
Možemo predvidjeti da posjeta šefa NATO-a regionu Zapadnog Balkana nije slučajna. Uostalom, situacija u Bosni i Hercegovini se uveliko pogoršala provokativnim istupima predsjednika Republike Srpske M. Dodika koji poziva na odvajanje RS i stvaranje zajedničke srpske države u sastavu Srbije, Republike Srpske i Crne Gore, a podrazumeva se da će i sjever Kosova biti u sastavu ove nove državne tvorevine. Stoga je prva tačka ovako značajne posjete bila Bosna i Hercegovina, gdje je generalni sekretar NATO-a poslao signal Sarajevu da Alijansa ni na koji način neće tolerisati separatističku politiku M. Dodika. Ovo je i signal zvaničnoj Banjaluci da će u slučaju nastavka politike secesije zvanični Brisel oštro reagovati, pa će teško čekati podršku Moskve, budući da region Zapadnog Balkana smatra zvanični Vašington i Brisel kao zona njihovog uticaja i neće tolerisati rusko mješanje zbog prokremljovske politike predsednika RS i nacionalističkih snaga u samoj Srbiji. Ovaj signal biće uručen lično predsjedniku Aleksandru Vučiću u Beogradu. Za Srbiju je bolje da se koncentriše na sprovođenje kursa evropskih integracija nego da podržava promoskovske akcije radikalnih političara. Evropska zajednica će do kraja parlamentarnih izbora i dalje tolerisati antikosovsku retoriku u informativnom polju Srbije, a onda će vladajuća politička elita morati da odlučuje o priznanju zvanične de facto Prištine, inače će doći do oštre reakcije Evropske unije, koju će očigledno podržati i NATO. Zaoštravanje situacije na liniji Bosna i Hercegovina-Kosovo neće donijeti ništa dobro za budućnost srpskog naroda. Srbija je okružena NATO državama – Rumunijom, Bugarskom, Sjevernom Makedonijom, Hrvatskom, Crnom Gorom i Mađarskom. Iako se ove zadnje dve zalažu za bliske odnose sa Beogradom, to uopšte ne znači da će tolerisati velikosrpsku politiku ako je osudi Brisel. Realizacija projekta stvaranja velike Srbije znači veliki rat na Zapadnom Balkanu, što nije u interesu nijednog naroda zemalja ovog regiona. Stoga je očigledno lakše NATO-u unaprijed neutralizirati provokatore mogućeg rata nego čekati pravi oružani sukob. Sastanak generalnog sekretara NATO-a sa čelnicima zemalja članica NATO regiona biće vezan za razgovor o bezbjednosnoj situaciji na Zapadnom Balkanu i spremnosti za zajedničko delovanje u slučaju vanrednih događaja.
- Povodom poziva predsjednika Ukrajine da budemo oprezni sa dešavanjima na Balkanu
Šefica odbora za vanjsku politiku britanskog parlamenta Alicia Cairns reagovala je na riječi predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog koji je rekao da posebnu pažnju treba posvetiti Balkanu. “Obratite pažnju na Balkan, vjerujte mi, dobijamo informacije da Rusija ima velike planove. Bliski istok i još jedna distrakcija je Balkan. Ako zemlje Zapada i druge zemlje svijeta ne preduzmu ništa, doći će do nove eksplozije“, rekao je Volodimir Zelenski. Kearns je podsjetila da je više puta upozoravala da „moramo naći svoje uporište na Balkanu i ne ponavljati neuspjeh u sprečavanju sukoba. Balkan je naše dvorište i mi snosimo istorijsku odgovornost za region. U junu sam upozorila da možemo da vidimo ozbiljan razvoj događaja na Kosovu, ali to nije bilo prihvaćeno ozbiljno. Nažalost, moja zabrinutost je bila opravdana”, rekla je britanska parlamentarka.
Komentarišući izjavu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da ima informacije da Rusija nastoji da izazove sukob na Balkanu, vojni analitičar Aleksandar Radić je rekao da je „Balkan podijeljen, postoje ozbiljni problemi, mi smo naslijedili ratove iz 1990-ih, koji su bili riješene privremenim mjerama, od kojih nijedna nije bila značajna. Naravno, u interesu je Rusije da postigne određeno olakšanje svoje pozicije destabilizacijom Balkana.” U Moskvi bi neki mogli samo poželjeti haos na Balkanu, jer bi to u velikoj mjeri uključivalo NATO snage, ali bi okupiralo zapadne zemlje politički, diplomatski, obavještajno i na kraju vojno, jer bi se morale nositi s problemima upravo ovdje. “Naravno, ako protivnika razbacite na nekoliko različitih problema u različitim tačkama sa kojima se on suočava, to uvijek ide u korist drugoj strani, uvijek je tako”, zaključio je Radić.
Izjava predsjednika Ukrajine teško da je neočekivana za one koji su duboko uključeni u pitanja regiona Zapadnog Balkana, jer je ovaj dio poluostrva turbulentan. Istina, bilo je i skeptičnih izraza povodom izjave Volodimira Zelenskog, koji kaže da ukrajinski predsjednik preuveličava opasnost od eskalacije sukoba, jer je sve što se dešava pod kontrolom. Oni smatraju da dramatizacija situacije dolazi iz lične percepcije Kijeva o Rusiji kao neprijatelju sopstvene države, što se reflektuje i na druge regione. Ali nije uzalud ovdje došao generalni sekretar NATO-a, i ne radi obilaska mjesta kulturnog nasljeđa. Situacija se kreće u pravcu eskalacije, a glavni pokretač rušenja teritorijalnog integriteta je predsjednik Republike Srpske, koji je zbog ideje stvaranja zajedničke države za sve Srbe u regionu postao izvršilac volje Kremlja za stvaranjem oružanog sukoba. Igranje na patriotska osjećanja Milorada Dodika, čini se, velikodušno plaća Kremlj, ali se predsjednik RS-a krije iza nacionalističkih slogana, ne zaboravljajući svoje poslovne interese. Uz to, Balkan je oduvijek bio “podrum baruta Evrope”. To znaju mnoge generacije političara i analitičara. Događaji u posljednjih jedan i po vijek samo potvrđuju ovu kvalifikaciju regiona.
Samozadovoljstvo nije ključ koji može zatvoriti kapije sukoba u regionu, već samo još jednom može postati jedno krvavo iznenađenje, koje se više puta dešavalo na teritoriji Zapadnog Balkana, a bilo je predznak velikih ratova.
- Hrvatska je obilježila 32. godišnjicu vukovarske tragedije
Hrvatska je obilježila 32. godišnjicu stradanja Vukovara tokom posljednjeg rata, kada su nakon skoro tromjesečne opsade i teških borbi Jugoslovenska narodna armija (JNA) i srpske paravojne formacije zauzele grad, što je rezultiralo stotinama mrtvih i ranjenih na obje strane. Tragični događaj obilježila je povorka sjećanja ulicama Vukovara. Mnogo desetaka tisuća građana iz cijele Hrvatske dostojanstveno i u miru prošetalo je ulicama grada odajući počast žrtvama Vukovara u Domovinskom ratu. Ovaj put ih je bilo 150 hiljada. Vijence su na spomenik na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata položile državne i druge delegacije Hrvatske. Vukovar je 1991. godine, od avgusta do 18. novembra, bio pod opsadom 87 dana. Prema podacima vukovarske bolnice, tokom tromjesečne opsade poginule su 1.624 osobe, a više od 2.500 je ranjeno. Oko 5.000 ljudi deportovano je u logore u Srbiji, a skoro 22.000 Hrvata i pripadnika drugih nacionalnosti prognano je iz grada i svojih domova. Oko 300 ljudi se do danas smatra nestalima.
Svečanosti je zajedno sa delegacijom prisustvovao i Denis Bechirović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Bećirović se pridružio koloni sjećanja koja je krenula od vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, a kolonu su predvodili predsjednik Hrvatske Z. Milanović, predsjednik Vlade A. Plenković, Predsjednik Sabora G. Jandroković i gradonačelnik grada Vukovara I. Penava.
Podsjetimo, događaji u Vukovaru postali su tragična stranica u povijesti hrvatskog Domovinskog rata 1991-95. Područje grada vraćeno je u državno-pravno područje Hrvatske tek 15. januara 1998. godine, kao rezultat mirne reintegracije regije istočne Slavonije i zapadnog Srjema, uz posredovanje UN-a i vodećih zemalja međunarodnog zajednice, kao rezultat Erdutskih sporazuma postignutih u novembru 1995. Ovo je bio gotovo jedini u istoriji UN je pozitivan primjer rješavanja pitanja povratka privremeno okupiranih teritorija mirnim putem. U međuvremenu, događaji vezani za odbranu Vukovara 1991. godine omogućili su Hrvatskoj i njenim trupama da zaustave napredovanje jedinica Jugoslavenske narodne armije na određeno vrijeme. Osvojeno vrijeme utrošeno je na organizovanje sistematskog otpora veliko srpskoj agresiji i jačanje oružanih snaga Hrvatske, koja nakon ovih tragičnih događaja zapravo nije izgubila nijedan dio svoje teritorije kao rezultat borbenih okršaja sa jedinicama JNA i para vojnih srpskih oružanih formacija. Stvorena 1991. godine, takozvana “Republika Srpska Krajina” postojala je do sredine-kraja 1995. godine i nestala je kao rezultat oslobodilačkih operacija Hrvatske vojske. Hrvatsko iskustvo mirne reintegracije privremeno okupiranih teritorija zemlje može, pod određenim okolnostima, iskoristiti zvanični Kijev prilikom vraćanja dijela teritorija Ukrajine koje je zauzela ruska vojska.
