- Biden upozorava na opasnost za Balkan ako se prekine pomoć Ukrajini
Američki predsjednik Joe Biden upozorio je da bi mir u Europi, posebice na Balkanu, mogao biti narušen ako Kongres ne donese odluku o dodatnoj pomoći Ukrajini.
Ako SAD povuče pomoć i Rusija na kraju porazi Ukrajinu, Balkan će se suočiti s ruskom prijetnjom, kao i Poljska i Mađarska, rekao je Biden na Konferenciji gradonačelnika u Washingtonu 19. siječnja.
“Ako mi odemo, a Rusija izdrži njihov napad i porazi Ukrajinu, što mislite da će se dogoditi u balkanskim zemljama?” Što mislite da će se dogoditi od Poljske do Mađarske?” rekao je američki predsjednik.
- Najjača vojska u regiji Zapadnog Balkana je Vojska Srbije, koja je popravila svoju poziciju i sada je na 56. mjestu prema Global Firepower Indexu.
Na popisu je ukupno 145 zemalja.
Albanija je značajno iza, na 90. mjestu.
Sjeverna Makedonija je na 110. mjestu.
Bosna i Hercegovina na 116.
Crna Gora na 129. mjestu.
Djelomično priznato Kosovo, koje nema svoju vojsku, nalazi se na 135. mjestu (sigurnosne snage).
Global Firepower objavljuje ocjene vojne moći zemalja od 2006. Istraživanje ispituje potencijal za ratovanje na kopnu, moru i u zraku, uzimajući u obzir više od 60 čimbenika.
- Srbija je u razdoblju od 2014. do 2023. godine za nabavku oružja potrošila oko 2,87 milijardi dolara.
U taj iznos nisu uračunati avioni MiG-29, tenkovi T-72B1MS i oklopna borbena vozila BRDM-2MS koje je Rusija prebacila Srbiji.
Ovo je istraživanje emisije Dozvola TV RTS-a.
Vojska Srbije je 2014. imala vojni proračun od 777 milijuna dolara. Udio obrambenog proračuna u bruto domaćem proizvodu (BDP) Srbije bio je 1,6 posto.
U 2015. godini ti su pokazatelji iznosili 515 milijuna dolara, odnosno 1,35% BDP-a.
U 2016. godini iznosio je 654 milijuna dolara, odnosno 1,6% BDP-a. Kupljena su dva helikoptera iz Rusije, a krenuo je i proces nabave helikoptera od Airbusa.
Vojni proračun Srbije u 2017. iznosio je 639 milijuna dolara ili 1,54 posto BDP-a.
U 2018. iznosio je oko 867 milijuna dolara ili 1,71% BDP-a.
Vojni proračun Srbije u 2019. iznosio je 986 milijuna dolara ili 1,92 posto BDP-a. Počela je nabava kineskih SAM lansera FK-3 (izvozna verzija PZO HK-22), ruskih SAM lansera Pancir-S1 te ruskih helikoptera Mi-17 i Mi-35.
Beograd je 2020. za obrambeni proračun izdvojio 1,05 milijardi dolara, što je bilo 2 posto BDP-a.
U 2021. godini iznosio je 1,463 milijarde dolara, odnosno 2,54% BDP-a.
U 2022. godini iznosio je 1,247 milijardi dolara, odnosno 1,97% BDP-a.
U 2023. godini iznosio je 1,51 milijardu dolara, što je najveći iznos u novijoj povijesti zemlje, koji je iznosio 2% BDP-a.
- Porast vojnog proračuna u razdoblju od 2014. do 2023. godine zabilježen je u svim zemljama zapadnog Balkana (u dolarima).
Sjeverna Makedonija povećala je izdatke za obranu za 2,37 puta.
Srbija – za 1,94 puta.
Albanija – za 2,08 puta.
Crna Gora – za 1,9 puta.
Bosna i Hercegovina je svoj vojni proračun povećala prilično simbolično, za samo 5%.
- Od 1. veljače euro postaje jedina valuta dopuštena za gotovinske platne transakcije na Kosovu.
Srbijanski dinar bit će povučen iz optjecaja na Kosovu odlukom Centralne banke Kosova (CBK).
“Jedina valuta dopuštena za gotovinsko plaćanje u kosovskom sustavu gotovinskog plaćanja je euro”, prema Uredbi CBK-a. Ostale valute mogu se koristiti “samo kao fizičke vrijednosti za pohranu” ili na bankovnim računima, za međunarodna plaćanja ili mjenjačke transakcije.
Narodna banka Srbije napominje da je odlukom Centralne banke Kosova praktično zabranjeno korištenje i dostupnost dinara građanima Kosova i Metohije koji primaju državne mirovine, plaće i socijalne naknade u dinarima, te je onemogućeno podizanje dinara s bankomata. i poštanskih ureda. uredi i novčane ustanove, kao i promet između građana i podanika u dinarima.
Narodna banka Srbije pozvala je na hitno ukidanje mjera za sprječavanje optjecaja dinara na Kosovu i istaknula da “privremene institucije samouprave na Kosovu i Metohiji ni na koji način nisu ovlaštene deklarirati euro (ili bilo koji drugi strani valuta) jedina legalna valuta na Kosovu i Metohiji, ali ni evro ne može biti legalno sredstvo plaćanja na Kosovu i Metohiji, jer je Narodna banka Srbije jedini nadležni emitent koji odlučuje o upotrebi dinara na teritoriji republika. Srbija.”
Najveća srpska stranka na Kosovu, Srpska lista, objavila je da je odluka “režima (kosovskog premijera) Aljbina Kurtija” bila “odluka da se Srbi protjeraju s ovih prostora bez upotrebe oružja”.
Glasnogovornik EU Peter Stano, odgovarajući na pitanja o odluci Središnje banke, koja će stupiti na snagu 1. veljače, rekao je da blok još uvijek analizira to pitanje, uključujući motive i implikacije. Kosovo i Srbija trebaju izbjegavati nekoordinirane akcije koje ne doprinose normalizaciji i koje mogu negativno utjecati na situaciju na terenu, rekao je Stano. Ponovio je poziv objema stranama da riješe problem unutar dijaloga o normalizaciji uz posredovanje EU.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić zatražio je od predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen da utječe na Prištinu da Kosovo ne ukine dinarski platni promet.
- Odgođen zajednički slobodan pristup tržištima rada Srbije, Albanije, Sjeverne Makedonije u okviru inicijative Otvoreni Balkan
To je objavila Vlada Sjeverne Makedonije.
Potpisivanje dokumenta o međusobnom otvaranju tržišta rada u državama članicama “Otvorenog Balkana” najavljeno je 21. siječnja u Skoplju, tijekom redovnog sastanka čelnika ove regionalne inicijative – premijera Sjeverne Makedonije i Albanije, Dimitar Kovačevski i Edi Rama, kao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Uvođenje slobodnog pristupa tržištu rada, kako je najavljeno, odgađa se do trenutka + u potpunosti se stvore tehnički uvjeti za provedbu sporazuma u svakoj od zemalja koje su pristupile inicijativi – Albaniji, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji. “Trenutno su usuglašeni protokoli vezani uz uvjete slobodnog pristupa tržištima, kao i sheme elektroničke identifikacije. Na temelju njih tehničke skupine u svakoj pristupaju odgovarajućoj finalizaciji”, navodi se u priopćenju. Koordinacija i tehnički testovi “pokazali su da je potrebno više vremena da se testiraju i konfiguriraju servisi u sustavima triju država kako bi bili javno dostupni svim građanima”. “Institucije odgovorne za implementaciju aktivno rade na dodatnom testiranju i harmonizaciji sustava, uzimajući u obzir važnost, potrebe i koristi za građane”, objavila je vlada Sjeverne Makedonije.
- Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić predstavlja program “Skok u budućnost – Serbia Expo 2027”.
Svečani povod predstavljanja bile su pripreme za međunarodnu izložbu Expo 2027. koja će se održati u Beogradu, ali dokument koji je Vučić predstavio predstavlja plan razvoja zemlje za sljedeće četiri godine. Program je osmišljen za razdoblje od 2024. do 2027. godine, a predviđa podizanje životnog standarda građana, provedbu projekata u područjima znanosti i tehnologije, obrazovanja, zdravstva, ekologije, razvoja infrastrukture, industrije, energetike, poljoprivrede i turizma. . Suština svih predstavljenih projekata je uspješna Srbija, rekao je Vučić.
Ulaganja u projekte planirane za sljedeće četiri godine, uključujući i pripreme za Expo 2027, bit će na razini godišnjeg proračuna zemlje i iznosit će 17,8 milijardi eura.
Srbija će 2027. godine, ako uspije i ispuni plan, bruto domaći proizvod povećati na 92,7 milijardi eura, što će utrostručiti brojku iz 2012. godine, istaknuo je Vučić.
Preduvjet za realizaciju svih planiranih projekata je očuvanje mira, naglasio je predsjednik Srbije i dodao da zemlja neće skrenuti sa svog europskog puta. “U ovim uvjetima, s obzirom na ovakvu geopolitičku situaciju u svijetu, naš prioritet je očuvanje mira u regiji ako ne možemo utjecati na globalnu situaciju. Također je važno da, unatoč tome što se često s pravom ljutimo na izjave mnogi u Europi, posebno “kada je riječ o Kosovu i Metohiji i teritorijalnom integritetu naše zemlje, Srbija večeras mora poslati jasnu poruku da će nastojati ubrzati svoj europski put, štiteći, naravno, naše tradicionalne prijatelje, štiteći naše slobodu i nezavisnost”, naglasio je Vučić.
- Kijev traži od Beograda da zatvori ured “Druge Ukrajine” Viktora Medvedčuka u Srbiji
Veleposlanstvo Ukrajine u Srbiji uputilo je službeni prosvjed Ministarstvu vanjskih poslova Republike Srbije koji sadrži zahtjev za ukidanje predstavništva “Druge Ukrajine” u Srbiji.
Diplomati takav zahtjev obrazlažu odredbama čl. 29. Zakona o privrednim društvima Republike Srbije, koji ne dopušta upotrebu naziva države u službenom nazivu pravnog lica bez dopuštenja dotične države.
Veleposlanstvo Ukrajine ističe da postoji i politički aspekt ovog pitanja. “Srbija je zemlja kandidat za članstvo u EU, koja je zajedno sa još 140 zemalja svijeta osudila krvavi rat protiv Ukrajine, proglasivši Rusiju državom agresorom. Moramo sa žaljenjem konstatirati pokušaje pojedinih političkih snaga da realiziraju antiukrajinski scenarij, da promoviraju širenje prljavih provokacija kuma međunarodnog kriminalca Putina, navodi se u odgovoru ukrajinskog diplomatskog predstavništva srpskom listu Danas.
Predstavništvo “Druge Ukrajine”, čiji je zvanični osnivač Viktor Medvedčuk, pokrenuto je u Srbiji 2023. godine. Pravni zastupnik organizacije u Srbiji je Dragan Stanojević, koji je pod sankcijama protiv Ukrajine od rujna 2015. Stanojević je na posljednjim parlamentarnim izborima u Srbiji izabran za zastupnika s liste “Mi – glas iz naroda”, čiji je nositelj Branimir Nestorović.
