- Ostavka šefa Sigurnosno-informativne agencije Srbije
4. studenog ove godine Aleksandar Vulin “iznenada” je podnio ostavku na mjesto šefa Sigurnosno-informativne agencije (BIA). “SAD i EU traže moju glavu kao preduvjet za neuvođenje sankcija Srbiji”, naveo je A. Vulin u izjavi koju je završio riječima “Živio srpski svijet”, čime je još jednom dokazao svoju privrženost ideji velike Srbije. Vulin je “blizak i od povjerenja” predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Dok Vučić želi stvoriti dojam balansiranja između Zapada i Rusije, Vulin se smatra otvorenim simpatizerom Kremlja. Često posjećuje Moskvu i ima operativne veze s ruskim specijalnim službama, navode zapadni mediji. SAD je Vulinu uveo sankcije u srpnju ove godine, uz obrazloženje da promiče i ruski utjecaj na Balkanu. Beograd tradicionalno ima dobre odnose s Moskvom. Srbija je jedina zemlja od balkanskih zemalja kandidata za članstvo u EU, koja nije uvela sankcije Rusiji nakon agresije na Ukrajinu.
Specijalni američki izaslanik za zapadni Balkan i zamjenik pomoćnika državnog tajnika Gabriel Escobar ocijenio je da SAD ne donosi osobne odluke u ime Vlade Srbije. “Ali naš stav o gospodinu Vulinu je vrlo jasan, on je već dugo vrlo destabilizirajuća figura u regiji i znate da su se naše sankcije temeljile na tome. Sličan odgovor stigao je i iz Veleposlanstva SAD-a u Beogradu: “Naše stajalište o g. Vulinu je dobro poznato. On je još uvijek pod američkim sankcijama. Radujemo se nastavku produbljivanja našeg partnerstva sa Srbijom u smjeru njezine pune integracije u Europu i euro- atlantske zajednice.” Sjedinjene Američke Države uvele su Vulinu sankcije zbog njegove navodne umiješanosti u transnacionalni kriminal, ilegalne poslove s drogom, korupciju i širenje ruskog utjecaja na Balkanu.
“Aleksandar Vulin nikada nije bio ruski agent. Nema sumnje da je uvijek više volio Rusiju nego SAD, Britance ili Nijemce. Ali reći da je radio za nekog drugog, a ne za Srbiju, to je apsolutna laž”, rekao je predsjednik A. Vučić.
Tako, sukladno Zakonu o Sigurnosno-informativnoj agenciji, ravnatelja BIA-e imenuje i razrješava Vlada Srbije. Budući da su u Srbiji 1. studenoga raspisani izvanredni parlamentarni izbori, a Vlada je u tehničkom stanju, nije do kraja razjašnjeno pitanje hoće li Vulinova ostavka biti prihvaćena. Jasno je da tehnička vlada ne može imenovati novog ravnatelja. Vulinova ostavka “koincidirala” je s posjetom Beogradu šefice Europske komisije Ursule von der Leyen. Očito je da se predsjednik Srbije odlučio na gestu prema Washingtonu i Bruxellesu u trenutku kada su raspisani opći parlamentarni i djelomično lokalni izbori u zemlji. Vulin je, pak, jedan od čelnika Pokreta socijalista koji sudjeluje na izborima i partner je vladajuće stranke predsjednika A. Vučića. Očito je da Vulin sada ima odriješene ruke u stranačkoj i izbornoj kampanji, što ne bi mogao kao šef BIA-e. Dakle, hoće li ponovno dobiti tu funkciju ovisi o rezultatima izbora. Jasno je da u slučaju pobjede oporbe neće dobiti nikakvu poziciju i riskira biti progonjen, ali pobjedom vladajuće političke snage na čelu s predsjednikom A. Vučićem ima šanse ponovno se pojaviti u političkom krugu srbijanskog predsjednika ako njegova stranka ostvari solidne postizborne rezultate.
- U Banjoj Luci su počeli shvaćati uzaludnost napada na visokog predstavnika
Predsjednik Skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da je visoki predstavnik međunarodne zajednice Kristijan Šmit problematična osoba sa zadatkom da otima imovinu Republike Srpske (RS). “Mi iz Republike Srpske smo od samog početka bili oprezni sa Šmitom. Čim se šalje osoba bez legitimiteta i čim se takva osoba pokušava pretvarati da iza toga nešto stoji.” On smatra da je “napad na imovinu Republike Srpske bio prikriven, čim je iznesena ta sumnja , vrlo brzo su se pojavile informacije zašto je to problematično. Nedvojbeno je da ima potporu nekoliko veleposlanstava moćnih država da nas tjera da poludimo za našom imovinom. Ako je riječ o fiktivnom sukobu, koji će završiti pritvaranjem, uhićenjem i osudom Milorada Dodika, a svi ćemo dobiti sankcije, onda griješe, jer sve institucije RS rade. Ako misle da smo mi problem, svi smo spremni dati političke glave. Podnijet ćemo ostavke, pa neka ovi veleposlanici , koji kažu da rade u interesu naroda, učestvuju u kampanji i zalažu se za svoje favorite, a vidjet ćemo koga će narod izabrati”, rekao je Stevandić.
Stevandić tvrdi da nije problem rukovodstvo RS-a i da je Dodik samo alibi za obezglavljivanje Republike Srpske i otimanje imovine. “Nismo spremni biti previše liberalni i elegantni u ovom ružnom vremenu. Sve bi trebalo biti pod kontrolom. Trebamo brinuti kako će naša država izaći iz ove krize”, rekao je Stevandić. “Napišite da je imovina Republike Srpske nepovrediva i mi odmah podnosimo ostavke. Borimo se za imovinu, a ne za sebe”, rekao je Stevandić.
Najava predsjednika parlamenta RS ima mnogo manje agresivnih poruka nego ranije, kada je predsjednik RS M. Dodik izjavio da će uhititi visokog predstavnika u slučaju njegova dolaska u Banju Luku. Konačno, dužnosnici RS-a počeli su shvaćati da im izravan sukob s Uredom visokog predstavnika (OHR) neće donijeti ništa dobro. Stevandić smatra kako je moguće da visoki predstavnik uskoro smijeni M. Dodika zbog separatističkih postupaka i pokušaja rušenja jedinstva države BiH. Iako je Dodik više puta isticao da će krajem listopada ove godine otići u Moskvu na sastanak s Putinom, to se još nije dogodilo. S jedne strane, Dodik razumije da ga je lakše smijeniti s funkcije kada dođe na čelo Kremlja, a s druge strane, ako postoji nalog ne samo da ga se smijeni s političke scene, nego i hapsi, onda će mu to biti izgovor da pobjegne tamo gdje će biti prihvaćen, ako Dodik unaprijed sazna.
- Vijeće sigurnosti jednoglasno je izglasalo proširenje misije EUFOR-a u Bosni i Hercegovini
Petnaest članica Vijeća sigurnosti jednoglasno je podržalo proširenje misije EUFOR-a. Snage EUFOR-a ostat će u BiH kako bi osigurale mir i stabilnost u zemlji u skladu s Daytonskim mirovnim sporazumom. U protekle dvije godine, zbog rata u Ukrajini i mogućnosti prelijevanja krize na zapadni Balkan, EUFOR je povećao broj vojnika i trenutno ima 1.100 vojnika u Bosni i Hercegovini.
Osim toga, Europski parlament pozdravio je dodjelu statusa kandidata BiH za članstvo u EU, jer se time “prepoznaje važnost Zapadnog Balkana u širenju Europske unije i poziva EU da ubrza proces pristupanja Bosne i Hercegovine. ” Europski parlament kritizirao je postupke predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića. Kritiziran je i doček visokih iranskih dužnosnika u Sarajevu te neutralnost Bosne i Hercegovine prilikom izglasavanja rezolucije o ljudskim pravima u Iranu.
Dakle, djelovanje Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini ima punu potporu Vijeća sigurnosti UN-a i Europskog parlamenta, ali ima i određenih kritičkih primjedbi na njegovo djelovanje. O tome je posebno oštro govorio predsjedavajući BiH Željko Komšić na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a. „Stoga se OVP poziva da radi isključivo u okviru svog mandata i da svojim djelovanjem ne doprinosi jačanju političkih i etničkih razlika i napetosti, a da „bonske ovlasti“ koristi samo u krajnjoj nuždi, stoji u stavu Europskog parlamenta. Podsjetimo, visoki predstavnici gotovo dva desetljeća nisu iskoristili svoje bonske ovlasti da smijene najviše dužnosnike u BiH koji svojim djelovanjem ugrožavaju teritorijalni integritet zemlje. Jasno je da će korištenje takvog koraka uvijek biti negativno percipirano od strane dijela domaćeg stanovništva, jer će takav postupak značiti da je zemlja pod međunarodnim protektoratom. Istovremeno, u posljednja dva desetljeća nije bilo tako radikalnih akcija protiv teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine koje su inicirali predsjednik RS M. Dodik i politički vrh Republike Srpske.
- Predsjednik Srbije još je jednom poručio da neće priznati neovisnost Kosova ni pod kojim uvjetima
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić još jednom je izjavio da ne priznaje neovisnost Kosova i da je to rekao u lice čelnicima EU i tri zemlje – Francuske, Njemačke i Italije, koji prema takvom stavu nisu ravnodušni za epilog, jer znaju da su narušavanjem teritorijalne cjelovitosti Srbije prekršili sve međunarodne pravne norme. Vučić je rekao da je Emmanuelu Macronu, Olafu Šoljcu, Giorgii Meloni, Giuseppeu Borellu i Miroslavu Lajčaku u lice rekao da priznanje Kosova ne dolazi u obzir. “Neću potpisati niti pristati na neovisnost Kosova. I oni to znaju”, rekao je Vučić. Na pitanje jesu li mu prijetili, odgovorio je da to nisu bile prijetnje, jer europski čelnici ne koriste takav jezik, ali vrlo dobro razumije da Srbija može snositi određene posljedice. Dodao je: “kamenčić u njihovoj cipeli je moje tvrdoglavo ponavljanje povijesti agresije 1999. godine i rušenja normi međunarodnog prava”. Danas je formalno na snazi Rezolucija 1244, na koju se de facto i de jure poziva kada se govori o KFOR-u na Kosovu, ali je oni ne poštuju, kao ni Povelju UN-a.
Vučić je izjavio da su “botovi” i “trolovi” Prištine fantastično oružje u rukama Aljbina Kurtija. Društvene mreže imaju nevjerojatan utjecaj čak i na politiku Bruxellesa. Vučić je rekao da ga ne čudi izjava Ursule von der Leyen u Prištini koja govori ono što misle i žele najveće sile — Njemačka, Francuska, Italija i SAD. “Ali u Beogradu je bila vrlo korektna, nije to htjela reći. Ne čudi me što je to rekla u Prištini, jer sam nekoliko dana prije toga istu stvar čuo i od čelnika Europskog parlamenta. Zahvalio je von der Leyen što nije htjela “prvim udarcem” reagirati na zahtjev za uvođenjem mjera utjecaja na Srbiju te što je došla u Beograd i htjela saslušati srpsku stranu. Upitan kada se očekuje sljedeći sastanak glavnih pregovarača, Vučić je rekao da je Beograd prihvatio poziv, ali da nije siguran je li ga druga strana prihvatila.
Izjava predsjednika Srbije u potpunosti je u skladu s uvjetima predizborne kampanje, kada je 17. prosinca o.g. trebaju se održati izvanredni parlamentarni i djelomično lokalni izbori. Vidljivo je i to da je šefica EK-a u Prištini i Beogradu govorila nešto drugačije. Čini se da su Bruxelles i Washington dali neizrečeno “dobro” Aleksandru Vučiću za mogućnost da se pitanje Kosova koristi kao tema u izbornom procesu. Čvrst i nepopustljiv stav predsjednika Srbije mogao bi se svidjeti mnogim biračima. No, druga je stvar kada će izbori biti završeni i kada će zapadni saveznici podsjetiti Aleksandra Vučića na njegove ranije obveze. I to je, između ostalog, de facto priznanje Kosova. Moguće je da ni nakon izbora predsjednik Srbije ne ispuni dogovore s Bruxellesom i Washingtonom, tada će mu biti primijenjene oštre sankcije i morat će se oprostiti od želje da Srbija postane članica Europske unije. Tada će Beograd morati biti prijatelj s Moskvom i Pekingom. Sam A. Vučić i njegova supruga posjetili su Kinu na nedavnom summitu “Jedan pojas, jedan put”. Od zemalja EU jedino je Mađarska tamo bila zastupljena na najvišoj razini. Srbija je u Pekingu potpisala gotovo dvadeset bilateralnih dokumenata s Kinom, što ukazuje na mogući rezervni plan u slučaju gubitka perspektive članstva u EU. Trenutno je premijerka Srbije A. Brnabić posjetila Peking i sastala se s predsjednikom NR Kine Xi Jinpingom. Očito je da službeni Beograd traži kinesku podršku za izbornu kampanju. Naravno, Kina će to dati, jer se broj njezinih saveznika u Europi jako smanjio. To su Srbija, Mađarska i Bjelorusija. Odnosi Pekinga s Rusijom nešto su drugačiji. Zanimljivo je da je Mađarska priznala neovisnost Kosova, ali to ne sprječava Beograd da ima bliske kontakte s Budimpeštom.
