Prije mjesec dana u medijima se pojavila informacija da se Srbija priprema ukinuti bezvizni režim s Rusijom i značajno smanjiti izdavanje odobrenja za prijem u državljanstvo Republike Srbije i dozvola za boravak ruskim državljanima.
Prve su o tome izvijestile ruske novine Izvestia. Krajem svibnja i početkom lipnja novine su objavile dva članka na tu temu. Dragan Stanojević novinarima je rekao da Europska unija od Srbije traži smanjenje izdavanja putovnica i dozvola boravka Rusima, te uvođenje viznog režima s Rusijom, i da srbijanske vlasti navodno planiraju ispuniti te zahtjeve već 2026. godine.
„Antiruske inicijative u Srbiji dobivaju na zamahu. Vlasti posebno raspravljaju o mogućem ukidanju bezviznog režima s Ruskom Federacijom u nastojanju da postanu članice EU“, rekao je za Izvestia, predsjednik srbijanskog parlamentarnog Odbora za dijasporu i Srbe u regiji, Dragan Stanojević.
„Bruxelles vrši snažan pritisak na Srbiju i zahtijeva da upola smanji izdavanje državljanstava, dozvola za boravak i slično građanima Ruske Federacije“, rekao je političar. „EU kritizira Srbiju zbog izdavanja mnogih putovnica i dozvola za boravak ruskim građanima. Zbog neispunjavanja tih zahtjeva, Bruxelles prijeti ukidanjem bezviznog režima. Mislim da će pritisak EU utjecati na naše vlasti i da će se one pridržavati tih zahtjeva.“
Dragan Stanojević nije samo zastupnik u srpskom parlamentu s liste „Mi – Glas naroda“, već i „ovlašteni predstavnik međunarodnog javnog pokreta“ Druga Ukrajina, koji je stvorio Putinov „kum“ Viktor Medvedčuk. Političar se redovito pojavljuje na ruskim propagandnim kanalima, uključujući Solovjov Live, gdje se gosti ne pojavljuju slučajno.
Stoga ne čudi da su Stanojevićeve izjave primijećene i komentirane u Kremlju. Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov gotovo je izravno izjavio da bi, ako Srbija ukine bezvizni režim za Ruse, Rusija recipročno mogla ukinuti bezvizna putovanja za Srbe.
Reagirajući na val informacija, Vučić je požurio demantirati glasine o mogućem ukidanju bezviznog režima za ruske građane. Srpski predsjednik je za Prva TV rekao da „prvi put čuje za to“. Prema njegovim riječima, pitao je predsjednicu parlamenta Anu Brnabić je li primljen ikakav zahtjev u vezi s uvođenjem viza za Ruse, a ona ga je demantirala.
Zanimljivo je da je Druga Ukrajina otvoreno pozdravila Vučićev komentar i na svojoj web stranici objavila izjavu koja je trebala potvrditi upravo valjanost svojih predviđanja: „Šef države bio je prisiljen osobno komentirati izvješća o mogućem uvođenju viznog režima za ruske građane. Zapravo, to je postala neizravna potvrda da pitanje koje je pokrenuo Stanojević doista postoji i da se o njemu raspravlja na visokoj političkoj razini. Razvoj događaja pokazao je da su se pitanja koja je pokrenuo pokazala toliko značajnima da su zahtijevala komentare ne samo parlamenta, već i osobno predsjednika Srbije. Stoga glas predstavnika Druge Ukrajine i dalje igra zapaženu ulogu u javnim i političkim raspravama ne samo na Balkanu, već i daleko izvan regije.“
Stoga se može zaključiti da je Medvedčukov politički projekt – odnosno projekt Kremlja u Srbiji, koji je dugo bio neaktivan, ponovno postao aktivan uoči mogućih parlamentarnih i predsjedničkih izbora.
Sam Vučić čini se sklonim ovom stavu, vjerujući da izjave o „ukidanju viza“ treba promatrati „u kontekstu političkih zbivanja u Srbiji“. Prema riječima srbijanskog predsjednika, političke snage zainteresirane za podršku Moskve namjerno šire nepovoljne narative o aktualnoj vladi. „Mnogi očekuju podršku Ruske Federacije uoči izbora i pokušavaju reći najgore moguće stvari o nama“, smatra.
Ne može se isključiti da je ovo doista pokušaj Druge Ukrajine da podsjeti na svoje postojanje one koji u Moskvi raspoređuju resurse za izborne kampanje proruskih snaga u inozemstvu.
Međutim, svrha ovih izjava prokremaljskog političara i cijele informativne kampanje o „vizama“ mogla bi biti šira.
S obzirom na komunikacijsku strategiju koja je odigrana, može se pretpostaviti da je njezin cilj bio napad na Vučića i njegovu političku snagu radi slabljenja njihovog rejtinga među proruskim biračima, čiji udio unutar Srpskog naprednog stranke ostaje značajan.
Nije tajna da bi Kremlj više volio da su najviši srbijanski dužnosnici manje neovisni i odaniji Rusiji. Moskva nije zadovoljna svim dosadašnjim koracima srbijanskog predsjednika: nespremnost Srbije da potpuno napusti kurs europskih integracija (zbog kojih je pitanje viza i sankcija za Ruse doista relevantno i ostat će relevantno); vojna suradnja srbijanske vojske s NATO-om, uključujući nedavne zajedničke vježbe; i odnosi Beograda s Kijevom, prije svega osjetljivo pitanje opskrbe oružjem i streljivom.
Ne može se isključiti da je kampanja za „vize“ samo prva faza dulje političke igre. U početku bi joj cilj mogao biti postupna erozija podrške Vučiću, koji se među proruskim biračima ispostavlja „nezgodnim“ za Mosku, da bi kasnije uslijedila promocija kandidata znatno odanijeg Kremlju. U tu svrhu mogu se mobilizirati postojeće ruske mreže unutar srbijanske političke scene, primitivne ali učinkovite političke tehnologije, i propagandni mediji, kako u samoj Srbiji tako i u Rusiji.
Analitička grupa CWBS-a
