Kada je Rusija 2022. godine pokrenula invaziju na Ukrajinu, počeo sam istraživati poslovanje ruskog maloprodajnog lanca MERE u Bosni i Hercegovini. Isprva sam raspolagao samo dokumentima iz Registra poslovnih subjekata u Sarajevu. Konkretne informacije dobio sam tek četiri godine kasnije, nakon što sam otkrio da je Europska unija vlasnike stavila pod međunarodne sankcije zbog financiranja ruskog rata u Ukrajini.
Počeo sam obilaziti trgovine tog lanca, počevši od diskontne trgovine na ulazu u Doboj, u sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine. Među paletama, kartonskim kutijama i policama punim jeftine robe nalazili su se proizvodi podrijetlom iz Europske unije.
Za otprilike 120 konvertibilnih maraka napunili smo kolica za kupnju raznovrsnim proizvodima. Pregledali smo deklaracije, fotografirali artikle, te zabilježili zemlje podrijetla, proizvođače, uvoznike i distributere.
Činilo se kao sasvim obična kupnja. No, svaka deklaracija proizvoda predstavljala je potencijalni trag.
Željeli smo saznati kako su proizvodi iz država članica EU dospjeli u trgovine koje pripadaju poslovnoj mreži čiji su vlasnici pod sankcijama Europske unije.
Odgovor je ukazivao na mnogo širi problem. Sankcije u službenim izjavama mogu djelovati odlučno, no ostaju uglavnom neučinkovite ako država ne uspostavi sustav za njihovu provedbu.
Trgovina MERE u Doboju više je nalikovala skladištu nego klasičnom supermarketu. Hrana, higijenski proizvodi, alat i radna oprema bili su izloženi na paletama i u kartonskim kutijama. Kupci s kojima sam neformalno razgovarao rekli su da tamo kupuju uglavnom zbog nižih cijena. Većina njih nije znala mnogo o vlasničkoj strukturi tvrtke, niti o sankcijama uvedenim osobama koje stoje iza nje.
Tijekom našeg posjeta u kolovozu 2026. godine pronašli smo najmanje 15 proizvoda podrijetlom iz Europske unije. Dolazili su iz Italije, Hrvatske, Poljske i Estonije. Na policama se nalazila i roba iz Rusije, Srbije, Kine, Turske, Moldavije, te Bosne i Hercegovine. Neki proizvodi sadržavali su sirovine podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država, Kanade i Kine. Posebno se isticao jedan proizvod: boca vina proizvedena u Poljskoj 2026. godine. Poljska je još u travnju 2025. zamrznula financijsku imovinu i gospodarske resurse tvrtke Torgservis PL, povezane s obitelji Schneider. Nametnulo se logično pitanje: kako je proizvod proizveden nakon uvođenja poljskih sankcija dospio u trgovinu povezanu s tom poslovnom mrežom?
Oznake na proizvodima omogućile su nam da identificiramo proizvođače, uvoznike i distributere. Potom smo ih pojedinačno kontaktirali. Pitali smo ih znaju li tko na kraju prodaje njihove proizvode, jesu li upoznati sa sankcijama, te imaju li uspostavljene postupke za provjeru krajnjeg odredišta svoje robe.
Izjavili su da nisu znali za sankcije niti za potencijalne rizike nastavka takvih poslovnih odnosa. Većina je objasnila da su robu isporučili na temelju standardnih komercijalnih ugovora. Neki su rekli da će potražiti pravni savjet, dok su drugi namjeravali pričekati upute nadležnih tijela.
Robert Socha, poljski stručnjak za sankcije, objasnio nam je da europski proizvođači i izvoznici moraju provjeriti tko na kraju prima ili prodaje njihovu robu. Upozorio je da bi nepostojanje odgovarajućeg sustava dubinske analize moglo imati pravne posljedice.
„Takav propust može predstavljati kršenje europskih sankcija”, objasnio je.
To je našoj istrazi dodalo novu dimenziju. Naša pitanja nisu imala za cilj samo objasniti ono što se već dogodilo. U nekim slučajevima distributeri su tek od nas saznali da opskrbljuju maloprodajni lanac povezan s vlasnicima pod sankcijama.
Sljedeći korak bio je pregled dostupnih sudskih registara i poslovne dokumentacije u Bosni i Hercegovini, te Srbiji. Utvrdili smo da su Sergej Schneider, njegov brat Andrej, Evgenij Pšenicin i Valerij Jakovljev 2021. godine u Sarajevu osnovali tvrtku Eksperttorg.
Tvrtka je kasnije preregistrirana u Istočnom Sarajevu, a njezinim je vlasnikom postala tvrtka SKTrade sa sjedištem u Beogradu. Vlasnička poveznica, međutim, nije nestala. Iza tvrtke SKTrade također stoje braća Schneider, Pšenicin i Jakovljev.
Tvrtka Eksperttorg upravlja trgovinama u Zvorniku, Banjoj Luci, Istočnom Sarajevu, Bijeljini, Doboju, Prijedoru, Laktašima i Trebinju. Dostupni podaci pokazuju da tvrtka u Bosni i Hercegovini ima više od 682.000 konvertibilnih maraka registriranog kapitala, dok povezana tvrtka u Srbiji raspolaže s približno 170.000 eura.
Europska unija je 23. srpnja 2026. godine uvela sankcije Sergeju Schneideru, njegovu bratu Andreju i njihovoj majci Valentini. Europske institucije zaključile su da je njihova poslovna mreža pružala materijalnu i financijsku potporu aktivnostima kojima se narušavaju teritorijalni integritet, suverenitet i neovisnost Ukrajine. Prema obrazloženju EU-a, prihodi ostvareni na europskim tržištima korišteni su za prijenos kapitala u Rusiju, čime se neizravno pridonosilo ruskom državnom proračunu.
Latvijska jedinica za financijsku obavještajnu djelatnost potvrdila nam je da su tvrtke povezane s mrežom MERE morale obustaviti redovno poslovanje nakon uvođenja sankcija.
„Opskrba sankcioniranih tvrtki, uključujući onu putem posrednika, nije dopuštena”, rečeno je za Detektor.
Taj odgovor dodatno pokazuje zašto je potrebno istražiti ulogu posrednika putem kojih su proizvodi iz EU-a dospijevali na police trgovina MERE u Bosni i Hercegovini.
Obitelj Schneider izgradila je jednu od najvećih ruskih diskontnih maloprodajnih mreža. Njihova grupacija posluje pod brendovima Svetofor, MERE i MyPrice, te broji više od 2200 trgovina. Poslovni model temelji se na jeftinim prostorima, minimalnom broju zaposlenih, gotovo nikakvim ulaganjima u oglašavanje ili izgled trgovina, te pritisku na dobavljače da nude cijene znatno niže od tržišnih.
Forbes je 2024. godine procijenio bogatstvo te obitelji na približno 1,4 milijarde dolara.
To znači da kupnja u diskontnoj trgovini u Doboju nije tek izolirana lokalna transakcija. Ona je dio međunarodne poslovne mreže čiji su glavni vlasnici sankcionirani zbog potpore ruskom ratu protiv Ukrajine.
Nismo se oslanjali isključivo na registre tvrtki i telefonske razgovore. Posjetili smo i registriranu adresu tvrtke Eksperttorg u Istočnom Sarajevu.
Rečeno nam je da nismo prvi novinari koji traže tu tvrtku, te su nas uputili na drugu stranu zgrade. Ondje smo pronašli mala crveno-žuta vrata s natpisom MERE. Zaposlenik, koji nije želio biti sniman, rekao nam je da nije ovlašten davati službene izjave. Također je naveo da nikada nije upoznao stvarne vlasnike tvrtke, te da se oni trenutačno nalaze u Rusiji.
Ostavili smo pitanja u pisanoj formi i zatražili da se ona proslijede ovlaštenom predstavniku tvrtke. Pokušali smo kontaktirati i registriranog direktora tvrtke Eksperttorg, Evgenija Boklača. Braću Schneider kontaktirali smo putem Telegrama. Do trenutka objave istraživanja nismo zaprimili nikakve odgovore.
Obratili smo se i Upravi za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine, tražeći informacije o vrijednosti i količini uvezene robe, zemljama njezina podrijetla, te tvrtkama koje su je distribuirale. Uprava je odbila dostaviti tražene informacije.
Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine nije odgovorilo na naša pitanja, a odgovor Europske komisije nije stigao do trenutka objave.
Trgovine u Bosni i Hercegovini nastavljaju s radom i javno oglašavaju otvaranje novih lokacija.
Tanja Topić, analitičarka iz Banje Luke, opisala je pristup domaćih institucija sankcijama kao selektivan i ovisan o političkim interesima onih koji njima upravljaju. Prema njezinim riječima, kada su u pitanju politički saveznici, institucije često – „zažmire pred takozvanim političkim prijateljima”, rekla je za Detektor.
Njezina procjena sažima jedan od najvažnijih zaključaka našeg istraživanja: problem ne leži samo u nedovoljno jasnim procedurama, već i u političkoj nespremnosti da se dosljedno provode postojeće obveze.
Bosna i Hercegovina općenito usklađuje svoja stajališta sa stajalištima Europske unije u vezi s ruskom invazijom na Ukrajinu. No, podržavanje političke deklaracije nije isto što i provedba sankcija.
Restriktivne mjere EU-a ne primjenjuju se automatski u Bosni i Hercegovini. Za njihovu provedbu potrebne su odluke i konkretne radnje domaćih institucija. Politički predstavnici iz Republike Srpske godinama blokiraju takve mjere.
Posljedično, prema postojećem pravnom okviru, poslovanje lanca MERE u Bosni i Hercegovini ostaje zakonito.
Socha je nadalje objasnio da europski proizvođači i izvoznici moraju utvrditi tko na kraju prima ili prodaje njihovu robu. Ako nemaju uspostavljene odgovarajuće sustave kojima bi spriječili da njihovi proizvodi dospiju do subjekata pod sankcijama, takav propust može predstavljati kršenje sankcija EU-a – čak i kada se roba prvotno izvozi u zemlju izvan Europske unije.
Naša je istraga pokazala da postoji kanal kojim europska roba dospijeva do poslovne mreže pod kontrolom vlasnika obuhvaćenih sankcijama. To, također, otvara pitanje tko je bio odgovoran za nadzor tog kanala.
Dok institucije šute ili tvrde da to pitanje nije u njihovoj nadležnosti, odgovornost se gubi negdje između proizvođača, izvoznika, posrednika, distributera i državnih tijela.
U razgovoru s nama, Robert Socha istaknuo je da bi europske institucije trebale istražiti kako su ti proizvodi završili u maloprodajnoj mreži povezanoj s vlasnicima pod sankcijama.
„Nadležna tijela država članica EU-a mogu istražiti domaće proizvođače čija se roba prodaje u trgovinama MERE i utvrditi jesu li zanemarili očit rizik”, objasnio je.
Nino Bilajac. Journalist, Detektor.ba
Članci objavljeni u rubrici “Mišljenja” odražavaju osobno mišljenje autora i ne trebaju se smatrati službenim stavom Centra
