Apsolutna većina stručnjaka smatra da raspad Bosne i Hercegovine nije ni blizu. Iako čelnici Republike Srpske najavljuju pripreme za odcjepljenje, više je vjerovatno da je njihov stvarni cilj samo veća ‘de facto’ neovisnost ovog entiteta unutar BiH, a ne stvarni raspad zemlje.
Ali je li to stvarno tako?
“Miran razvod”
Podsjetimo se na to u kojoj se fazi trenutno nalazi proces otcjepljenja RS.
Krajem svibnja, predsjednik RS-a Milorad Dodik rekao je da srpski narod više ne može živjeti u Bosni i Hercegovini nakon onoga što su “Bosanci učinili s Rezolucijom o Srebrenici”. Rekao je da će “u sljedećih 30 dana” biti iznijet sporazum o mirnom razdruživanju. “Od danas krećemo sa službenom odlukom o zahtjevu za mirnim razdruživanjem. Predložit ćemo prvo da se razjasne političke nadležnosti vezane za entitete, kao i da se sačuva i ostavi sadašnji model funkcioniranja gospodarstva i prilagodi procesu višegodišnjeg mirnog razdruživanja”, kazao je tada Dodik.
Vlada Republike Srpske formirala je 30. svibnja Radnu skupinu za pripremu nacrta Sporazuma o mirnom otcjepljenju Republike Srpske od Federacije Bosne i Hercegovine. U skupini su bili ministar pravde i potpredsjednik Vlade Republike Srpske, ministar unutarnjih poslova, glavni tužitelj, ravnatelj Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, načelnik Porezne uprave i drugi dužnosnici iz tog entiteta. Grupa je imala zadatak izraditi prijedlog Sporazuma o mirnom otcjepljenju Republike Srpske od Bosne i Hercegovine, koji bi Vlada RS proslijedila Skupštini naroda RS.
Uspostava Radne skupine postala je ključni stvarni korak u posljednjem razdoblju na putu prema raspadu BiH.
Sljedeći potez, koji bi trebao pokazati odlučnost bosanskih Srba, trebao bi biti objavljivanje nacrta Sporazuma o mirnom otcjepljenju i stavljanje tog dokumenta u parlament (Narodnu skupštinu) Republike Srpske. Dodik tvrdi da će tekst biti koncipiran do kraja lipnja.
No, paralelno s tim, vrh RS može pokrenuti i druge procese otcjepljenja.
Milorad Dodik je prije nekoliko dana u intervjuu ruskoj agenciji, TASS na marginama Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, najavio referendum o samostalnosti RS-a, ali nije naveo datum – makar i okvirni.
U istom intervjuu lider RS je najavio i strateški cilj. To nije samo izlazak iz BiH, nego i eventualno priključenje Srbiji. “Da, najvjerojatnije, naravno, bilo bi apsolutno povijesno opravdano da se zemlje u kojima je većinsko stanovništvo srpski narod ujedine u jedinstvenu strukturu i zajednicu, ali to je zadatak budućih generacija i političkih odluka obje zemlje”, rekao je.
S obzirom na Dodikov apel “naraštajima” i izostanak bilo kakvih konkretnih prijedloga za ujedinjenje Republike Srpske i Srbije u jedinstvenu državu, ne isplati se u skorije vrijeme očekivati praktičnu realizaciju te ideje.
No, to se ne može reći za ideju povlačenja RS iz BiH, koja se već počela pretvarati u konkretan akcijski plan, čija je prva točka priprema Sporazuma o mirnom otcjepljenju Republike Srpske od Bosne i Hercegovine.
S obzirom na sve te okolnosti, tekst najavljenog Sporazuma bit će zapravo vrlo brzo izrađen. Ali što dalje?
Tri scenarija
Postoji nekoliko scenarija daljnjeg razvoja događaja.
1. Najviše će se istaknuti nacrt Sporazuma o mirnom otcjepljenju koji je izradila Radna skupina.
1.1. Dokument će koristiti bosanski Srbi u političkoj retorici za vršenje pritiska na međunarodnu zajednicu i vladu u Sarajevu. Iako će deklarirani cilj napora biti povlačenje RS iz BiH i na taj način razbijanje zemlje, zapravo će se RS cjenkati za proširenje svojih prava, oduzimanje vlasti središnjim vlastima BiH i ukidanje položaja visokog predstavnika međunarodne zajednice. Dakle, ovo će biti borba bosanskih Srba za preispitivanje takozvanog “pravog” Daytonskog mirovnog sporazuma i implementaciju njegovih odredbi u njihovoj doslovnoj, početnoj verziji, ne uzimajući u obzir tumačenja i dodatne sporazume koji su uslijedili.
1.2. Istodobno će biti pokrenut pregovarački proces s čelnicima Federacije Bosne i Hercegovine oko “mirne podjele BiH”.
2. Nacrt Sporazuma o mirnom otcjepljenju usvojit će Narodna skupština Republike Srpske. Provest će se scenarij br. 1, ali u slučaju da klauzula 1.1. stupi na snagu, to više neće biti puki pritisak, već stvarni ultimatum. Ako klauzula 1.2. zaživi, ne mogu se isključiti kontakti bosanskih Srba s pojedinim predstavnicima bosanskih Hrvata iz Federacije BiH.
U oba scenarija povećavat će se broj područja u kojima Republika Srpska neće surađivati sa središnjim vlastima BiH. To uključuje održavanje izbora, upravljanje nekretninama entiteta, poreze i sigurnosne snage…
3. Nacrt Sporazuma o mirnom otcjepljenju usvojit će Narodna skupština Republike Srpske. Zatim će RS službeno pokrenuti proces podjele BiH na RS i FBiH.
Mehanizam ovog odvajanja trenutno je nejasan. Vjeruje se da će u ovom slučaju biti riječ o reviziji ili čak raskidu Daytonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine.
Skladno tome, iako Republika Srpska konstantno inzistira na tome da se zalaže za mir i ne traži nikakvu nestabilnost, početak procesa REALNOG, legitimnog odvajanja Bosne i Hercegovine (scenarij 3) podrazumijevat će sve samo ne trajni mir ili zajamčenu stabilnost.
Istovremeno, prethodna dva scenarija, iako povećavaju regionalne turbulencije i destabiliziraju BiH, zadržat će situaciju u okvirima političkih i pravnih rasprava i prijepora, bez prelaska na više razine destabilizacije.
Igra Moskve
Koliko je svaki od tri scenarija vjerojatan?
Da bi se predvidio daljnji razvoj događaja, potrebno je pogledati dalje od onoga što se događa upravo u Republici Srpskoj i onoga što njeni čelnici deklariraju. Poanta je pomno pratiti što govore – i rade – najbliži saveznici bosanskih Srba, Dodikovi “prijatelji”.
Riječ je o čelnicima Rusije i Srbije.
S obzirom na posljednje javne izjave, ni Moskva ni Beograd trenutno nisu spremni nedvosmisleno i otvoreno podržati izlazak Republike Srpske iz sustava Bosne i Hercegovine i konačni raspad ove potonje.
Evo što je Vladimir Putin prije nekoliko dana rekao na sastanku s Miloradom Dodikom u Sankt Peterburgu: “Znate naš stav u vezi s Daytonskim sporazumom, on ostaje nepromijenjen: samo one ovlasti koje su zapisane u tim međunarodnim pravnim dokumentima osnova su da se očuva stanje kakvo jest, ali i da se razvija i jača. Mi ćemo tom cilju doprinijeti na svaki mogući način.”
Time ruski čelnik jasno ocrtava trenutni interes Rusije – veću samostalnost i veću težinu Republike Srpske unutar Bosne i Hercegovine.
Motivacija Kremlja je jasna – RS treba blokirati euroatlantske integracije BiH, spriječiti uvođenje potpunih sankcija Rusiji i općenito se suprotstaviti bilo kakvim antiruskim potezima na razini Bosne i Hercegovine.
Vrijedi napomenuti da je prilikom posljednjeg posjeta Rusiji Milorad Dodik istaknuo: “Dok postoji Republika Srpska, Bosna i Hercegovina neće ući u NATO”. “Ako vlada BiH bude poštovala svoje propise i procedure, shvatit će da nema legitimnu priliku za ulazak u NATO”, rekao je na marginama Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma.
Igra Beograda
Politika Srbije prema Republici Srpskoj temelji se na sasvim drugoj premisi.
Za Beograd je sada prioritet br. 1 okupiti sve Srbe – ne u jednu državu, kao što je to bilo u vrijeme Miloševića, već u jednu prekograničnu zajednicu, „Srpski svet“. Političko, humanitarno i mentalno jedinstvo srpskog naroda, bez obzira na zemlju u kojoj živi, ključni je zadatak Vlade Srbije na kojem rade.
Svesrpski sabor dokazuje da se ta politika aktivno provodi.
Deklaracija koju je usvojio Sabor govori o važnosti poštivanja Daytonskog sporazuma i sprječavanja njegovog kršenja; naglašava široke ovlasti – “visoku razinu autonomije” – Republike Srpske zajamčene Daytonom; te kritizira imenovanje visokog predstavnika kojim se navodno krši Daytonski sporazum. Posebno se ističe podrška vojnoj neutralnosti Republike Srpske. No, u dokumentu koji je usvojio Svesrpski sabor, a koji u roku od tri mjeseca moraju potvrditi narodne skupštine RS-a i Srbije, ne izražava se podrška istupanju Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine.
Aleksandar Vučić je zainteresiran za izgradnju “Srpskog sveta”, ali istovremeno ne želi poduzimati drastične korake koji bi u međunarodnoj zajednici bili doživljeni kao podrška separatistima. Dakle, Beograd kaže “da” što većoj samostalnosti Republike Srpske u sustavu Bosne i Hercegovine i jedinstvu Srba s obje obale Drine, ali ne podržava raspad BiH.
Raspad BiH nije opcija
U skladu sa stavom Beograda i Moskve, djelovat će i Banja Luka. Stoga se najrealnijima mogu smatrati scenariji koji predviđaju borbu za povećanje prava RS unutar BiH, politički obračun između bosanskih Srba s jedne strane i službenog Sarajeva i kolektivnog Zapada s druge strane. Odnosno, scenariji broj 1 i broj 2, ako govorimo u smislu ovog teksta.
Unatoč Dodikovim izjavama, stvarni raspad Bosne i Hercegovine sada nije opcija.
No, današnji svijet je toliko nepredvidiv da se nitko ne usuđuje jamčiti da će daljnji razvoj događaja u zemlji ići “glatkim” putem.
