- Svesrpski sabor usvojio nacrt Deklaracije o zaštiti prava srpskog naroda
Prvi svesrpski sabor u Beogradu usvojio je 8. lipnja nacrt Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava srpskog naroda. Dokument su podržali predsjednik Srbije i Republike Srpske, članovi vlada Srbije i RS, predsjednici i poslanici Narodne skupštine Srbije i Narodne skupštine Republike Srpske, “uz blagoslov” sveštenstva Srpske pravoslavne crkve.
Deklaracija je donesena “radi očuvanja mira, stabilnosti, nacionalnog, kulturnog i vjerskog identiteta, te jačanja i produbljivanja suradnje i međusobne zaštite”.
U dokumentu se ističe da su “Kosovo i Metohija sastavni dio Republike Srbije”. Svesrpski sabor je istakao da “očekuje da će Republika Srbija nastaviti da štiti prava i živote svojih građana na Kosovu i Metohiji, primenjujući sve mehanizme zaštite predviđene unutrašnjim i međunarodnim pravom”. Ističe se da su provedba Briselskog sporazuma, formiranje Zajednice srpskih općina i stalni dijalog jedini održivi načini rješavanja problema.
Svesrpski sabor nije podržao Rezoluciju Generalne skupštine UN o Srebrenici. “Navedena rezolucija je pokušaj kolektivnog okrivljavanja cijelog srpskog naroda, što je neprihvatljivo i ne može se provesti”, ističe se u Deklaraciji.
Svesrpski sabor smatra da je bitno prekršen opći okvirni sporazum o miru u BiH – Dejtonski mirovni sporazum, te poziva na povratak poštivanju “slova Dejtona”. U Deklaraciji se također dosta pažnje posvećuje pravima Republike Srpske iz Daytonskog sporazuma i ukazuje na nesvrsishodnost imenovanja visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
U Deklaraciji se navodi da Republika Srbija i Republika Srpska “integraciju u Europsku uniju smatraju strateškim ciljem, koji se mora ostvariti kroz partnerski politički i gospodarski okvir uz puno uvažavanje nacionalnih interesa”. Istovremeno, Svesrpski sabor podržao je politiku vojne neutralnosti Republike Srbije, te istaknuo da se Republika Srpska, “koja će se boriti za očuvanje vojne neutralnosti u Bosni i Hercegovini, u potpunosti slaže s tim političkim stavom”. Svesrpski sabor je također podržao “suradnju sigurnosnih sustava Republike Srbije i Republike Srpske”.
Deklaraciju još trebaju potvrditi Narodna skupština Republike Srbije i Narodna skupština Republike Srpske u roku od 90 dana.
***
Na događajima u okviru Svesrpskog sabora u Beogradu sudjelovali su predstavnici iz Crne Gore: predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokracije Andrija Mandić, predsjednik Demokratske narodne partije, narodni poslanik Milan Knežević, kao i drugi zastupnici, čelnici lokalnih vlasti i direktori državnih poduzeća koji su etnički Srbi.
“Vjerujem da će naše današnje prisustvo otvoriti nove aspekte suradnje Srbije i Crne Gore. Namjeravamo potpisati međudržavni sporazum o dvojnom državljanstvu, želimo posebne i duhovne veze sa Srbijom”, rekao je Milan Knežević.
Andrija Mandić je naglasio da bi Svesrpski sabor u budućnosti trebao okupiti više zemalja, a ne samo Srbiju i Republiku Srpsku.
***
“Svesrpski sabor” opasan je projekt predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je u izravnoj vezi s pokušajima Rusije da destabilizira Jugoistočnu Europu i skrene fokus javnosti s ruske agresije na Ukrajinu, rekao je predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Denis Bečirović.
Prema njegovom mišljenju, “stvaranje i antidejtonsko djelovanje Svesrpskog sabora” ugrožava mirnu i ravnopravnu suradnju među europskim narodima.
“Takav scenarij odgovara samo Putinovoj Rusiji i stoga nije slučajno da su najviši ruski dužnosnici javno podržali održavanje Svesrpskog sabora”, rekao je Bečirović.
On je istakao da je osnivanje Svesrpskog sabora u suprotnosti sa praksom demokratskog i civiliziranog svijeta, koji poštuje međunarodno pravo, i “predstavlja izuzetno opasan korak”. “Nijedan predsjednik države u modernoj Europi ne bi pomislio organizirati ‘svefrancusku’, ‘svenjemačku’, ‘svetalijansku’, ‘svepoljsku’ ili ‘svešpanjolsku’… skupštinu,” kazao je.
Predsjedatelj Predsjedništva BiH istaknuo je kako tekst Deklaracije, čiji je nacrt usvojio Svesrpski sabor, ne poštuje međunarodno i domaće pravo, kao ni postojanje samostalne, suverene i nedjeljive države Bosne i Hercegovine.
“Predsjednik Republike Srbije, zalažući se za provedbu mračne ideje ‘jedan narod, jedan Sabor’, negira međunarodnopravni značaj teritorijalnog načela kao temelja obnašanja suverene vlasti. Nastoji uspostaviti praksu bez presedana organiziranja zajedničkih sjednica i odlučivanja najviših tijela Republike Srbije i jednog administrativno-teritorijalnog entiteta u sustavu države Bosne i Hercegovine“, naglasio je Bečirović.
***
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić uvjeren je da Deklaracija predstavlja “unaprijeđenu i aktualnoj geopolitičkoj situaciji prilagođeniju političku i vjersku platformu koja bi trebala poslužiti kao temelj za okupljanje i planiranje novog sukoba”. “Deklaracijom su definirani ciljevi kao i način pripreme”, naglasio je.
Komšić smatra da su autori deklaracije “spremni čekati godinama dok im neke nove geopolitičke okolnosti ne dopuste da krenu u nasilnu realizaciju projekta”.
- Hrvati oborili rekord u najmanjoj izlaznosti na EU izborima
Građani Hrvatske na izborima 9. lipnja birali su svoje zastupnike u Europski parlament. Izabrano je ukupno 12 europarlamentaraca – HDZ je dobio šest mandata, SDP i partneri četiri, a po jedan su dobili Domovinski pokret i Možemo!, čiji zastupnici prvi put ulaze u Europski parlament.
Ishod glasovanja nije donio iznenađenja, pokazao se sasvim očekivanim. Pravo iznenađenje došlo je jer su građani pokazali vrlo slab interes za europske izbore.
Odaziv birača u Hrvatskoj bio je najmanji u Europi. Samo 21,34 posto birača glasalo je u nedjelju, što je znatno manje od 29,85 posto koliko je zabilježeno na prethodnim izborima.
Općenito, u cijeloj EU odaziv birača bio je oko 51 posto, nešto više nego na prethodnim izborima 2019, kada je glasalo 50,66 posto.
- Fredi Beleri, etnički Grk iz Albanije, izabran za zastupnika u Europskom parlamentu s liste grčke vladajuće Stranke nove demokracije
Alfred (Fredi) Beleri, etnički grčki kandidat oporbene koalicije “Zajedno pobjeđujemo” za mjesto gradonačelnika u ljetovalištu Himera u albanskoj općini Vlora, pobijedio je na izborima prošlog svibnja prije nego što je, dva dana kasnije, uhićen pod optužbama za “aktivnu korupciju” – podmićivanje birača.
Beleri je u ožujku 2024. godine osuđen na dvije godine zatvora.
Grčka strana osporila je pravednost suđenja i upozorila da kazna ugrožava europsku integraciju Albanije.
Izabran za zastupnika u Europskom parlamentu, Beleri dovodi spor između dviju susjednih zemalja na razinu EU, što bi moglo zakomplicirati put Albanije ka europskim integracijama.
- Slovenija, Rumunjska i Poljska ignoriraju zabranu vlasti BiH da građanima dopusti glasovanje na izborima za EU
Državljani Slovenije, Rumunjske i Poljske s prebivalištem u BiH na izborima za Europski parlament 9. lipnja glasovali su na biračkim mjestima postavljenim u svojim veleposlanstvima u Sarajevu, iako Vijeće ministara BiH nikada nije odobrilo otvaranje takvih biračkih mjesta.
Ovlaštenje su prošlog mjeseca blokirala tri srbijanska ministra zbog podrške ovih zemalja Rezoluciji o genocidu u Srebrenici u UN-u.
Ovo je prvi slučaj da su vlasti Bosne i Hercegovine odlučile ne dati dozvolu stranim državljanima da glasaju na teritoriju svoje zemlje.
Međutim, veleposlanstva Rumunjske, Slovenije i Poljske u Bosni i Hercegovini organizirala su izbore u Sarajevu u skladu s Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima. Prema Konvenciji, građani imaju slobodan pristup diplomatskim predstavništvima svojih zemalja.
- Potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin u posjeti Rusiji
Potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin sastao se 10. lipnja u Moskvi sa zamjenikom ruskog ministra vanjskih poslova Aleksandrom Gruškom, istaknuvši da Srbija visoko cijeni principijelnu i dosljednu potporu Rusije očuvanju teritorijalne cjelovitosti Srbije i njezinih nacionalnih interesa. Zamolio je i da izrazi zahvalnost ministru Sergeju Lavrovu što je podržao Srbiju u Generalnoj skupštini UN-a i glasao protiv “sramne rezolucije o Srebrenici”.
Kako se navodi, Aleksandar Gruško i Aleksandar Vulin razgovarali su o aktualnoj situaciji na Balkanu. “Na dnevnom redu su bili ključni aspekti bilateralnih odnosa, situacija na Balkanu, prije svega, kosovsko rješenje i situacija oko Republike Srpske (Bosna i Hercegovina),” istaknuto je iz MVP Rusije. “Ponovljena je obostrana spremnost stranaka za razvoj višestrane suradnje”, dodali su iz ministarstva.
***
Potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin sastao se sa sekretarom Vijeća sigurnosti Rusije Sergejem Shoiguovim.
Shoigu je istaknuo da su odnosi Beograda i Moskve, kao i njihovi zajednički ciljevi, “odavno poznati i shvaćeni”. “Imamo mnogo pitanja koja na ovaj ili onaj način naglašavaju razinu naše suradnje, naših odnosa. Rusija već godinama tradicionalno podržava kurs Beograda po svim teškim pitanjima, i mi ćemo to činiti i dalje”, rekao je.
Prema Shoiguovim riječima, planovi koji su zacrtani proteklih godina bit će provedeni. “To se ne odnosi samo na vojnu, vojno-tehničku suradnju, nego i na mnoga druga područja”, rekao je tajnik ruskog Vijeća sigurnosti.
Vulin je izrazio spremnost za unaprijeđenje odnosa Rusije i Srbije i zahvalio Rusiji na ogromnom doprinosu u borbi protiv rezolucije o Srebrenici.
***
Vulinova posjeta demonstracija je promjene kursa Beograda prema izgradnji bliže suradnje s Moskvom.
- Dodik se sastao s Putinom
Rusija ne mijenja svoj stav o Dejtonskom sporazumu i smatramo da je Dejton osnova za očuvanje stanja u BiH, kao i za njen razvoj i jačanje, rekao je Vladimir Putin na sastanku s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom.
Moskva podržava nastojanja Republike Srpske da poštuje slovo Daytonskog sporazuma, izjavio je Dodik nakon sastanka s Putinom u Sankt Peterburgu na marginama Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma.
Sljedeći Dodikov susret s Putinom dokaz je da vlasti Republike Srpske svoje poteze koordiniraju s Kremljom.
