Nakon predsjedničkih i parlamentarnih izbora u Sjevernoj Makedoniji, zemlja ulazi u eru promjena. Promjena vlasti dovest će do konceptualnih zaokreta u vanjskoj i unutarnjoj politici, važnih ne samo za budućnost zemlje, nego cijele regije… ali i šire.
Poraz SDSM-a
Tijekom drugog kruga izbora 8. svibnja, aktualni predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski, kojeg je podržavao vladajući SDSM (Socijaldemokratski savez Makedonije), izgubio je od Gordane Siljanovske-Davkove, koju je nominirao oporbeni VMRO-DPMNE (Unutarnja makedonska revolucionarna organizacija – Demokratska partija za makedonsko nacionalno jedinstvo). To je zapravo bio snažan poraz jer je Pendarovski osvojio samo 29 posto, a Siljanovska-Davkova 65 posto glasova.
Sličan krah dogodio se i na parlamentarnim izborima – koaliciju predvođenu VMRO-DPMNE-om podržalo je 43 posto birača koji su sudjelovali u glasovanju. Sukladno tome, stranka i njeni saveznici dobit će 58 mandata od 120 u novom Saboru. Glasovi za SDSM broje 15% i 18 mjesta u parlamentu.
Rezultati albanskog saveznika SDSM-a, bloka Europska fronta (formiranog oko članice vladajuće koalicije, albanske Demokratske unije za integraciju, DUI) pokazali su se boljim, s 19 zapečaćenih mandata. No ta će politička snaga ipak morati u oporbu jer je VMRO-DPMNE u Vladu pozvao protivnike DUI-ja – koaliciju oporbenih albanskih stranaka VLEN (VRIJEDI) s 13 zastupnika u parlamentu.
Zahvaljujući vladinoj koaliciji, u kojoj sudjeluju i Makedonci i Albanci, totalna promjena vlasti u Skoplju neće dovesti do obnove davno riješenog makedonsko-albanskog sukoba. No, čini se da će u skoroj budućnosti ovaj otok stabilnosti biti više iznimka nego pravilo.
Makedonija, samo Makedonija
Prije svega, očekuju se teška vremena za odnose Sjeverne Makedonije sa susjednim zemljama – Bugarskom i Grčkom.
Sukob s Grčkom je, zapravo, već počeo.
Kao što je poznato, VMRO-DPMNE je bio kategorički protivnik promjene imena države dodavanjem riječi “Sjever”. Čak i ako novi predsjednik, parlament i vlada ne pokrenu inicijativu za izlazak iz Prespanskog sporazuma, očito će de facto odbiti implementaciju ili potpuno ignorirati sporazum.
Takva se politika već provodi – Gordana Siljanovska Davkova iz VMRO-DPMNE-a položila je prisegu kao predsjednica države koju je nazvala „Makedonija“, unatoč tome što je u tekstu zakletve fiksirano ime „Sjeverna Makedonija“. Veleposlanica Grčke u Sjevernoj Makedoniji, koja je bila pozvana na sjednicu parlamenta povodom inauguracije predsjednice, napustila je dvoranu u znak protesta.
Očito su ovo samo “prva zvona” komplikacija u odnosima između Skoplja i Atene.
Ako uzmemo u obzir da se samo zahvaljujući sporazumu o preimenovanju zemlje Sjeverna Makedonija uspjela osloboditi grčkog veta i postati članica NATO-a, spor između dva balkanska susjeda neće samo pridonijeti nestabilnosti u regiji, već može utjecati na jedinstvo cijelog zapadnog vojnog bloka.
S bugarske strane, spor oko pitanja bugarske i makedonske povijesti i makedonskog identiteta u konačnici postat će kroničan. VMRO-DPMNE je u više navrata naglasio da neće popustiti Sofiji, čak ni radi deblokade procesa europskih integracija, a očito će ispuniti svoja obećanja.
Jedna od tih temeljnih točaka je odbijanje usvajanja amandmana na Ustav Sjeverne Makedonije koji bi Bugare proglasili državotvornom etničkom skupinom. Unatoč činjenici da se član buduće vladajuće koalicije, albanski blok VLEN (VRIJEDI), iz različitih razloga nije protivio prepravljanju preambule Ustava na zahtjev Bugarske, VMRO-DPMNE ima dovoljno glasova da spriječi ustavne promjene.
Neriješeni spor između Bugarske i Sjeverne Makedonije negativno će utjecati na regiju, a opet i na atmosferu unutar NATO-a, čije su obje zemlje članice.
No, glavna posljedica beskompromisnog stava nove Vlade bit će suspenzija pristupanja zemlje EU na neodređeno vrijeme.
Treba napomenuti da VMRO-DPMNE formalno ne odbija put zemlje u EU. Štoviše, nova vladina koalicija VRMO-DPMNE i VLEN (VRIJEDI) odlučila je da će “europske integracije, gospodarski razvoj, vladavina prava i borba protiv kriminala i korupcije biti glavna načela rada nove Vlade”, navodi se u zajedničkom priopćenju izdanom nakon sastanak čelnika stranaka u Skoplju 11. svibnja.
Tačnije, VMRO-DPMNE uvjerava javnost da će moći pokrenuti pregovore o pristupanju Europskoj uniji bez bolnih kompromisa za makedonske domoljube, iako trenutno ne postoje opcije koje će osigurati napredak Sjeverne Makedonije na putu u EU bez ustupaka Bugarskoj.
Orbánov trijumf
Izneseni zaključci su očiti, o tome se puno govorilo i prije izbora. Jedino što se nakon glasovanja promijenilo je shvaćanje koliko stanovnika Sjeverne Makedonije nije željelo i ne želi euroatlantske i europske integracije ni pod koju cijenu. Stoga se nakon 8. svibnja novi beskompromisni kurs zemlje čini stabilnijim i dugoročnijim.
No, postoje zaključci o kojima se inače manje govori, ali nisu ništa manje značajni za Zapadni Balkan i cijelu Europu.
Riječ je o trijumfu Viktora Orbana.
Svi znaju za blisku vezu između mađarskog čelnika i VMRO-DPMNE-a. Dovoljno je spomenuti da je 2018. bivši čelnik VMRO-DPMNE-a i bivši makedonski premijer Nikola Gruevski izbjegao optužbe za korupciju nakon što je dobio azil u Mađarskoj uz izravnu Orbánovu pomoć.
Preslagivanje vlasti u Skoplju značit će prije svega da je Orbán dobio saveznika unutar NATO-a koji teoretski može podržati stav Budimpešte po svim, ili barem većini pitanja. Na primjer, ovaj bi akter mogao dijeliti skepticizam Mađarske u pogledu vojne pomoći Ukrajini.
Međutim, Makedonci imaju poseban odnos s Ukrajincima, koji se temelji na suradnji Skoplja i Kijeva tijekom oružanog sukoba u Makedoniji početkom 2000-ih. Ali, na kraju, kako su rekli stari Grci – sve teče, sve se mijenja.
Glavna prijetnja
Još jedna posljedica mađarsko-makedonskog prijateljstva može biti, koliko god to čudno zvučalo, pokušaj “ponovnog pokretanja” procesa europskih integracija Sjeverne Makedonije.
U drugoj polovici ove godine Mađarska će predsjedati Vijećem Europske unije. Dužnosnici mađarske vlade više su puta naglasili da će mađarska vlada tijekom predsjedanja EU-om učiniti sve što je moguće kako bi ubrzala pristupanje Zapadnog Balkana, uključujući Sjevernu Makedoniju.
Nova makedonska vlada može se nadati da će podrška iz Budimpešte pomoći u uklanjanju pitanja bugarskog veta. No, trenutno nema naznaka da će Budimpešta uspjeti natjerati Sofiju da odustane od svojih zahtjeva prema Skoplju.
Što će se dogoditi ako se opcija “beskompromisne europske integracije” pokaže šupljom?
Prvo, to će značiti da će Sjeverna Makedonija (ili Makedonija?) godinama biti zaglavljena sa statusom kandidata za ulazak u EU. Drugo, Makedonci bi mogli postati potpuno frustrirani zbog europskog vektora razvoja zemlje.
A tada će se u igru uključiti i drugi geopolitički akteri.
Predstavnici bivše Vlade Sjeverne Makedonije tijekom predizborne kampanje naglašavali su: manje EU-a i Zapada u regiji znači više Rusije i Istoka, uključujući Kinu. Ako se prisjetimo da je Budimpešta jedan od rijetkih partnera Pekinga u Europi i najlojalnija nacija (među državama članicama EU-a i NATO-a) Moskvi, možemo vidjeti da prijetnja geopolitičkog preokreta Sjeverne Makedonije stvarno postoji. I to je, zapravo, najveći rizik za državu i regiju kao rezultat postizbornih političkih promjena u Bivšoj Jugoslavenskoj Republici Makedoniji.
