Čelnici Zapadnog Balkana i europski dužnosnici okupili su se na summitu organiziranom u Grčkoj u povodu 20. obljetnice summita Europske unije i Zapadnog Balkana i usvajanja Solunske deklaracije koja je govorila o izgledima članstva u EU za sve zemlje regija. Događaju su prisustvovali predsjednici Ukrajine Volodimir Zelenski, Srbije Aleksandar Vučić, Moldavije Maja Sandu i Crne Gore Jakov Milatović, premijeri Grčke Kyriakos Mitsotakis, Rumunjske Ion-Marcel Čolaku, Sjeverne Makedonije Dmitar Kovačevski, Bugarske Nikolaj Denkov, Hrvatske Andrej Plenković, predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto, premijer Kosova Albin Kurti, kao i šef Europskog vijeća Charles Michel i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Na sastanku u Ateni razgovaralo se o proširenju EU i europskoj budućnosti regije te ratu u Ukrajini. Dogovorena je i usvojena Deklaracija o potpori neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica, te je naglašeno da Zapadni Balkan, Ukrajina i Moldavija dijele zajedničko europsko nasljeđe, povijest i budućnost. U tekstu od osam točaka posebno se navodi da je ruska invazija na Ukrajinu prekretnica za Europu, stvarajući novu razinu svijesti o jedinstvu i zajedničkoj budućnosti unutar EU. Suočeni s izazovom ruske agresije, iskazana je nepokolebljiva potpora neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica. Izražena je potpora i zahvalnost predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom na ustrajnim naporima u uspostavljanju načela mira u svojoj Formuli mira u skladu s Poveljom UN-a. Utvrđeno je da ratni zločini i druga zlodjela ne mogu biti nekažnjivi te da svi odgovorni trebaju biti privedeni pravdi. Sudionici summita istaknuli su kako je prije dvadeset godina na summitu u Solunu priznato buduće članstvo Zapadnog Balkana u Europskoj uniji, a eskalacija agresivnog rata protiv Ukrajine otkrila je hitnu potrebu za snažnom, stabilnom i sveobuhvatnom EU-om. Zapadni Balkan, Ukrajina i Moldavija geografski su susjedne državama članicama EU-a, dijele zajedničko europsko naslijeđe, povijest i budućnost definiranu zajedničkim prilikama i izazovima. Važno je da su svi oni prihvaćeni kao punopravni članovi europske obitelji. Istaknuta je potreba za intenziviranjem procesa proširenja koji bi bio takav da zaslužuje povjerenje i spremnost na podršku Ukrajini i Moldaviji u procesu pridruživanja EU.
Zbog protivljenja predsjednika Srbije u završnoj Deklaraciji nije usvojena odredba o uvođenju sankcija Rusiji.
U sklopu summita predsjednik Volodimir Zelenski održao je sastanak s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, izrazivši zahvalnost za napore usmjerene na normalizaciju izvoza i tranzita ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda. Strane su također razgovarale o alternativnim rutama za “žitni koridor” nakon ruskog blokiranja Crnomorske inicijative za žito, posebice kroz hrvatske luke na Dunavu i Jadranu. Posebna pažnja posvećena je sigurnosnim i financijskim aspektima, pitanjima osiguranja brodova. Volodimir Zelenski zahvalio je na sljedećoj tranši pomoći u iznosu od 1,5 milijardi eura. Čelnici su ocijenili napredak Ukrajine u provedbi sedam preporuka Europske komisije i daljnje korake u tom smjeru. Volodimir Zelenski i Ursula von der Leyen koordinirali su stajališta o mirovnoj formuli i pripremama za Globalni mirovni summit.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski održao je sastanak s premijerom Bugarske Nikolajem Denkovim, zahvalivši mu na sveobuhvatnoj potpori Ukrajine u borbi protiv ruskog agresora, a posebno na nedavnim odlukama bugarske vlade da podupre ukrajinsku obranu. Razgovaralo se o suradnji država u jamčenju stabilne sigurnosti u Crnom moru i funkcioniranju “žitnog koridora” u alternativnim pravcima. V. Zelenski je zahvalio na podršci ukrajinskoj mirovnoj formuli i spremnosti bugarske strane da sudjeluje u provedbi njezinih konkretnih točaka, kao i na bugarskom pristupanju Zajedničkoj deklaraciji o potpori Ukrajini koju je usvojila G7 zemalja na sastanku u okviru NATO summita u Vilniusu.
Predsjednik Ukrajine V. Zelenski susreo se i sa predsjednikom Srbije Aleksandarom Vučićem. Strane su istaknule da je međusobna podrška teritorijalnoj cjelovitosti i suverenitetu važan dio partnerstva Ukrajine i Srbije. Volodimir Zelenski izvijestio je o situaciji na bojnom polju i akcijama ukrajinske vojske. Čelnici su razgovarali o pitanjima regionalne sigurnosti, bilateralnim odnosima i izgledima za njihov razvoj. Odvojeno, predsjednici su se osvrnuli na zajedničke izazove na putu Ukrajine i Srbije prema članstvu u Europskoj uniji. Volodimir Zelenski je izrazio zahvalnost na humanitarnoj pomoći koju Srbija pruža ukrajinskom narodu, ponudivši srpskoj strani podršku ukrajinskoj mirovnoj formuli i sudjelovanje na trećem samitu Krimske međunarodne platforme 23. kolovoza ove godine. Imao sam iskren, otvoren, prijateljski, konstruktivan i iskren razgovor s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Prema njegovim riječima, Zelenski je pitao što misle ljudi u Srbiji. “Govorio sam o onome što se dogodilo 1999. godine, potvrdio da Srbija podržava teritorijalnu cjelovitost Ukrajine i da će tako i nastaviti”, rekao je Vučić. Dodao je da se razgovaralo o različitim oblicima suradnje, jer Ukrajina, iako je u ratnom stanju, treba razmišljati kako obnoviti zemlju. A. Vučić je u razgovoru pojasnio situaciju oko Kosova, istaknuvši kako ne misli da će se promijeniti stav Ukrajine o teritorijalnoj cjelovitosti Srbije, koja je podržavala Ukrajinu na europskom putu.
Predsjednik Ukrajine V. Zelenski održao je sastanak s predsjednicom Grčke Katarinom Sakellaropoulou s kojom je razgovarao o aktualnoj situaciji na prvoj crti i sigurnosnoj situaciji u regiji s obzirom na nastavak ruske agresije na Ukrajinu. Izrazio je nadu za uključivanje Grčke u obnovu pogođenih regija Ukrajine, posebice Odese. Predsjednik Ukrajine održao je i sastanak s premijerom Grčke Kirjiakosom Mitsotakisom. “Danas imamo važan rezultat za zrakoplovnu koaliciju – Grčka će sudjelovati u obuci naših pilota na F-16”, rekao je šef ukrajinske države. Također je istaknuo važnost činjenice da su grčke tvrtke spremne sudjelovati u transportu ukrajinskog žita.
Predsjednik V. Zelenski održao je sastanak s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejom Plenkovićem, zahvalivši mu na pripremi novog paketa potpore za obranu Ukrajine. Ukrajina je spremna i dalje biti jamac globalne prehrambene sigurnosti i zainteresirana je za pronalaženje novih načina opskrbe hranom svjetskih tržišta, među kojima bi moglo biti i hrvatsko. Hrvatska strana potvrdila je spremnost da osigura luke na Dunavu i Jadranskom moru za transport ukrajinskog žita. Predsjednica Ukrajine istaknula je važnost hrvatskog iskustva u području humanitarnog razminiranja te zahvalila Hrvatskoj na praktičnoj pomoći i vodstvu u razminiranju ukrajinskih teritorija. Istaknuta je važnost održavanja Međunarodne donatorske konferencije o humanitarnom razminiranju koja će se u listopadu održati u Zagrebu.
Na marginama summita, predsjednik Volodimir Zelenski održao je sastanak s premijerom Republike Sjeverne Makedonije Dmitrom Kovačevskim, zahvalivši mu na stalnoj i principijelnoj potpori teritorijalnoj cjelovitosti i suverenitetu Ukrajine, potpori obrani, posebice pripremi novog paketa pomoći. Sugovornici su razgovarali o razvoju daljnje suradnje među državama na području obrane. Čelnici su istaknuli kako je integracija u Europsku uniju zajednički cilj dviju zemalja te su se dogovorili koordinirati napore na tom putu.
U sklopu sudjelovanja na summitu u Ateni, predsjednik Volodimir Zelenski razgovarao je s predsjednicom Republike Moldavije Majom Sandu. Šefovi država dotakli su se gorućih pitanja bilateralne suradnje, regionalne sigurnosti, zajedničkog suprotstavljanja agresivnoj politici Kremlja i hibridnog utjecaja Rusije. Strane su razgovarale o suradnji dviju zemalja u stvaranju alternativnih ruta za izvoz ukrajinskog žita nakon što je Rusija blokirala inicijativu Crnomorske žitarice. Predsjednici su se također usredotočili na važno pitanje integracije Ukrajine i Moldavije u Europsku uniju i zajedničke izazove na tom putu. Volodimir Zelenski i Maja Sandu razgovarali su o sudjelovanju Moldavije na trećem summitu Krimske međunarodne platforme u Kijevu 23. kolovoza.
U sklopu summita, predsjednik Volodimir Zelenski održao je sastanak s predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem, zahvalivši Crnoj Gori na humanitarnoj, vojnoj i političkoj potpori tijekom široke ruske agresije, podršci putu Ukrajine u NATO i pristupanju Zajedničkoj deklaraciji o jamstvima sigurnosti od strane čelnika G7 usvojenim na summitu NATO-a u Vilniusu. Razgovaralo je o potpori Crne Gore implementaciji ukrajinske mirovne formule i daljnjim koracima u pripremi Globalnog mirovnog samita i budućeg online sudjelovanja Jakova Milatovića na trećem summitu Krimske platforme 23. kolovoza ove godine.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u razgovoru s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem skrenula je pozornost na potrebu “konstruktivnog pristupa deeskalaciji situacije na sjeveru Kosova”. Von der Leyen je spomenula “napredak Srbije prema Europskoj uniji” i ocijenila da je “tješnja integracija EU i Zapadnog Balkana od vitalnog značaja, posebno s obzirom na rat Rusije protiv Ukrajine. Von der Leyen je razgovarala i s kosovskim premijerom Albinom Kurtijem o “nužnosti deeskalacije napetosti na sjeveru Kosova”, važnosti “ponovnog uključivanja u dijalog (s Beogradom) pod okriljem Europske unije” i provedbi “sporazuma o normalizaciji odnosa” između Kosova i Srbije”.
Predsjednik Srbije rekao je u Ateni da je premijer Sjeverne Makedonije Dmitar Kovačevski oštro reagirao na ono što je kosovski premijer Albin Kurti učinio u Tetovu. “Dugo sam razgovarao s Kovačevskim i ispričao sam se za sve, ako je itko ikada rekao nešto loše o Sjevernoj Makedoniji”, rekao je Vučić, očito misleći na izjavu ministra obrane Miloša Vučevića koji je ustvrdio da su Crna Gora i Sjeverna Makedonija pogriješile što priznali Kosovo, te da je to miješanje u unutarnje stvari Srbije, te da će imati suprotne rezultate.
Stoga je summit EU-Zapadni Balkan na kojem su sudjelovale Ukrajina i Moldavija bio od velike važnosti u kontekstu potvrđivanja perspektive članstva svih ovih zemalja u Europskoj uniji. Podrška ukrajinskoj borbi protiv ruske agresije koju su sudionici summita izrazili u zajedničkoj izjavi svjedoči o jedinstvu opće Europske politike prema Ruskoj Federaciji, koja pokušava napraviti raskol u općem europskom stavu o osudi ruske agresivne politike, koja potkopava temelje europske i svjetske sigurnosti.
Suprotno nekim prognozama, na summitu nije bilo eskalacije situacije sa srpske strane, unatoč pomalo kritičkom stavu A. Vučića o pozivu Ukrajine za sudjelovanje u ovom formatu. Izuzev očekivanog odbijanja potpore antiruskim sankcijama, predsjednik Srbije javno je iskazao svoju privrženost proeuropskom političkom kursu u smislu podrške teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine, osude ruske agresije na Ukrajinu i potrebe procesuiranja ratnih zločinaca. Suprotno dosadašnjim izjavama A. Vučića o mogućem prioritetu ulaska Srbije u BRICS, čini se da EU zadržava svoj utjecaj na tu zemlju, unatoč njezinoj blizini Rusiji. Vjerojatno stav Grčke i Ukrajine o nepriznavanju Kosova i dalje igra važnu ulogu u odlukama Srbije na međunarodnim platformama.
Bilateralni susreti održani u sklopu summita dokazali su učinkovitost i djelotvornost mjesta održavanja summita u Ateni te spremnost svih sudionika sastanka na najvišoj razini za konstruktivan i plodan dijalog o cijelom spektru europskih integracija, sigurnosti i bilateralnih pitanja.
