Nakon jednogodišnje rasprave o razdoblju kada će zemlja pokrenuti proceduru za izmjene ustava, kojima bi i Bugari trebali biti uključeni u temeljni zakon kao narod Makedonije, održana je parlamentarna sjednica o tom pitanju. Prijedlog za pristupanje amandmanima na Ustav Makedonije, kako je predložila Vlada, stavljen je na dnevni red i dobio je potporu 70 zastupnika, ali s obzirom da se amandmani mogu usvojiti dvotrećinskom većinom, to znači da Vladi nedostajat će još 10 zastupnika za pokretanje ustavnih promjena i pokušaj postizanja potrebne većine u narednom razdoblju.
Prvo se zastupnicima obratio premijer Dimitar Kovačevski, koji je obrazložio potrebu izmjene Ustava i ponovno pozvao na usvajanje amandmana koji se tiču pristupanja Makedonije EU, ako zemlja želi postati punopravna članica Unije do 2030., napomenuvši da Prijedlog izmjene Ustava napisan je u Skoplju, na temelju francuskog sporazuma iz 2022. i uz podršku EU-a i NATO-a. Napomenuo je da glavna oporbena stranka u zemlji, VMRO-DPMNE, i njeni partneri plaše narod katastrofama, a radi se samo o unošenju novih naroda Sjeverne Makedonije u ustav. Ustavni amandmani ne ugrožavaju nijedno pitanje makedonskog identiteta – naglasio je Kovačevski, pojasnivši da je došao dan kada će se znati tko je za EU, a tko nije. Objasnio je i zašto bi Makedonija trebala slijediti put prema EU, istaknuvši da neće biti novog veta. Nema novih zahtjeva, a bilateralna pitanja nisu prepreka i neće se i dalje povezivati s provedbom zajedničkih standarda. U tu svrhu Republika Sjeverna Makedonija napravila je odgovarajuće ustavne amandmane kako bi u Ustav uključila građane koji u njoj žive i pripadaju drugim narodima. Predložio je da pored makedonskog naroda, kao i građana Republike Sjeverne Makedonije koji su dio albanskog, turskog, vlaškog, srpskog, romskog i bosanskog naroda, budu i građani koji su dio bugarskog, hrvatskog, crnogorskog, slovenskog, židovskog i egipatskog naroda.
Nakon premijerova govora održana je rasprava. “Ne možemo napraviti katalog iz preambule Ustava. Put u Bruxelles za Makedoniju ne bi trebao prolaziti kroz Sofiju, mi branimo i moramo braniti kopenhaške kriterije, jer ako prihvatimo put u EU s posebnim kriterijima i presedanima, to će imati posljedice za sljedeće zemlje kandidate. Umjesto ustavnih amandmana, trebali bismo razgovarati o prijevremenim izborima, jer je ova vlada potpuno delegitimirana”, rekla je zastupnica oporbenog VMRO-DPMNE-a Gordana Siljanovska. Govorila je o pravu na nemiješanje u unutarnje stvari, koje je također europsko pravo, pozivajući se na načela Povelje Europske unije koja ga jamče, kao i zaštitu prava nacionalnih manjina, kulturne baštine i etničkog identiteta.
Jovan Mitreski, koordinator zastupničkog kluba vladajućeg SDSM-a, rekao je da ustavne promjene ničemu ne prijete, već otvaraju put prema EU. “Država mora naprijed. Članstvo u EU kao strateški cilj koji ostaje nakon osamostaljenja nije postavljen slučajno. Nakon 17 godina u čekaonici, 11 godina izolacije, prošle smo godine započeli pregovore s EU. Usvajanjem ustavnih amandmana nastavljamo europski put, ovo je povijesna prilika za koju imamo snažnu potporu naših partnera iz SAD-a i EU-a”, rekao je Mitreski.
Predsjednik Sobranja Sjeverne Makedonije Taljat Džaferi prekinuo je sastanak posvećen ustavnim amandmanima i predložio da se održi u nekom drugom terminu. To se dogodilo nakon završetka rasprave. Koordinator zastupničkog kluba VMRO-DPMNE-a Nikola Micevski zamolio je Džaferija da ne zatvara sjednicu, već da odmah stavi na glasovanje potrebu izmjene Ustava.
Međutim, vladajuća koalicija je tijekom rasprave smatrala da nema potrebnu dvotrećinsku većinu zastupnika za prihvaćanje ustavnih amandmana te je odlučila glasovanje odgoditi za kasnije. Ako se prije glasanja ipak ne bude moglo postići konsenzus s oporbom i ne prihvate amandmani na Ustav zemlje, kao što je odlučnost Skoplja da nastavi napredovati prema članstvu u Europskoj uniji, onda će to očito izazvati krizu, izlaz iz koje, a to je sve očitije, prijevremeni parlamentarni izbori. Takav scenarij odgovarao bi interesima oporbenih stranaka koje smatraju da imaju dobre izglede za pobjedu. Može se predvidjeti da će u slučaju eventualne pobjede oporba promijeniti stav oko unošenja amandmana na ustav, ali će tada njihova vladajuća koalicija nastaviti put prema ulasku zemlje u EU.
Najnoviji razvoj događaja bio je tema razgovora na sastanku na vrhu EU-Zapadni Balkan u Ateni između premijera Sjeverne Makedonije Dimitra Kovačevskog i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen. Na sastanku je bilo riječi o važnosti uspješnog završetka procesa ustavnih promjena za daljnji proces europskih integracija. Još jednom je istaknuto kako je za članstvo Sjeverne Makedonije u Uniji važno ne propustiti ovu priliku. Tako je službeni Bruxelles dao punu potporu akcijama makedonskih vlasti u vezi s uvođenjem ustavnih amandmana, međutim, ostaje upitno hoće li to utjecati na promjenu stava oporbe.
