Sjeverna Makedonija na geopolitičkom raskrižju

Sjeverna Makedonija na geopolitičkom raskrižju

Parlamentarni i predsjednički izbori u Sjevernoj Makedoniji koji će se održati 24. travnja i 8. svibnja. Zapravo, to bi trebao biti referendum o budućem smjeru zemlje. Daljnje europske integracije, čvrsto članstvo u NATO-u, stabilni odnosi sa susjednom Grčkom i Bugarskom – sve to ovisi o odluci birača. Prognoze zasad nisu optimistične.

Prema posljednjim sociološkim istraživanjima, protukandidatkinja Gordana Siljanovska-Davkova iz VMRO-DPMNE (Vnatrešna makedonska revolucionarna organizacija — Demokratska partija za makedonsko nacionalno edinstvo) je ispred aktualnog predsjednika i kandidata SDSM-a (Socijaldemokratski sojuz na Makedonija), Steva Pendarovskog, a VMRO-DPMNE ispred SDSM-a. Rezultati anketa pokazuju da postoji mogućnost promjene vlasti u Sjevernoj Makedoniji, čime se može korigirati daljnji smjer razvoja zemlje.

Valja napomenuti da se VMRO-DPMNE ne pozicionira kao antieuropska ili antieuroatlantska politička snaga. Njezini kandidati ne pozivaju na trenutno povlačenje iz NATO-a, ne vide Europsku uniju kao zlo. Jedino što stranka nudi jest ne raditi nove ustupke vezane uz europske integracije, obustaviti provedbu već postignutih dogovora i ako je moguće, sabotirati dosadašnje kompromisne odluke na koje je Skoplje pristalo za ulazak u NATO. Osnova ovakvog stava VMRO-DPMNE-a je zalaganje za zaštitu makedonskog nacionalnog identiteta, štoviše – nacionalnog ponosa.

Glavni smjer ove politike je zaštita prava na korištenje naziva „Makedonija“, kojeg se zemlja odrekla na hitan zahtjev Grčke, potpisivanjem Prespanskog sporazuma. Tako je deblokiran pristup bivše jugoslavenske republike NATO-u, kao i odbijanje izmjena Ustava koje su pristale vlasti na čelu sa SDSM-om kako bi se prevladao veto Bugarske na pregovore o ulasku u EU. (to se posebno odnosi na uključivanje u preambulu Temeljnog zakona spominjanja bugarske nacionalne manjine i bugarskog naroda kao državotvorca).

Tijekom predizborne rasprave, čelnik VMRO-DPMNE-a Hristijan Mickoski rekao je da će, ako bude izabran za premijera, zemlju nazivati isključivo “Makedonijom”, bez obzira na Prespeški sporazum. “Za mene Makedonija jest i ostat će Makedonija. Moji preci bili bi ponosni na mene zbog onoga što činim za svoj narod i svoju zemlju”, naglasio je Mickoski.

Ova izjava nema nikakvu pravnu obvezu, već zapravo znači promjenu političkog kursa, što na kraju može dovesti i do pravnih posljedica, i do novih sporova s Grčkom, te do problema unutar NATO-a. (Indikativno je da izjave Mickotskog citiraju grčki mediji).

S druge strane, potpredsjednik VMRO-DPMNE Aleksandar Nikoloski izrazio je svoje stajalište o amandmanima na Ustav.

“Nećemo prihvatiti ustavne promjene pod bugarskim diktatom”, rekao je u intervjuu za makedonsku televiziju.

“U 2024. godini, nakon 35 godina različitih ustupaka, ljudi su umorni od njih i ne žele više popuštati. Osjećamo te signale kada se susrećemo s ljudima… Dakle, ako Bugarska želi graditi dobrosusjedske odnose, oni bi trebali biti na ravnopravnoj, paritetnoj osnovi i to bi trebala biti dvosmjerna ulica. Ako misle da će nas ucjenjivati, to neće ići s VMRO-DPMNE-om”, naglasio je političar.

“Samo želim sutra moći hodati ulicom uzdignute glave. Ne mislim da voditi politiku znači činiti ustupke”, istaknuo je.

Predsjednička kandidatkinja VMRO-DPMNE-a Gordana Siljanovska-Davkova također daje izjave u duhu stranačke politike. Optužuje moćne političare da su nam “oduzeli ime, ugrozili identitet, izbrisali povijest”…

Kao što se može vidjeti iz ankete, birači podržavaju domoljubnu poziciju VMRO-DPMNE. Provedba ove politike definitivno će zaustaviti proces europskih integracija zbog bugarskog veta. Može se raspravljati o pravednosti bugarskih zahtjeva, ali to je realnost u kojoj živi Sjeverna Makedonija.

Sudionici izborne utrke naglašavaju da odbijanje integracije u EU neće dovesti čak ni do stagnacije i izolacije, već do okretanja zemlje ka istoku, čak ni članstvo u NATO-u tu nije pretjerano. “Što je manja EU na Balkanu, to je Rusija veća. Ako mi ostavimo vakuum u strateškom smislu, onda će ga drugi ispuniti”, naglasio je predsjednik Pendarovski u nedavnom intervjuu.

“Ruski veleposlanik u Podgorici jasno je izrazio stav da se članstvo u Europskoj uniji već smatra prijetnjom nacionalnoj sigurnosti Rusije. Riječ je o ozbiljnoj “promjeni” odnosa Ruske Federacije prema članstvu te zemlje u Europskoj uniji. Kada vidite stranke u Republici Sjevernoj Makedoniji i političare koji otvoreno urote kako bi blokirali proces europskih integracija miniranjem Prespanskog sporazuma, Sporazuma s Bugarskom, Okvirnog sporazuma [Ohridskog sporazuma], postaje jasno da je Ruska Federacija pronašla elemente u državama koje žele ometati europske integracije zemlje, jer to, kako tvrde, predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti”, rekao je ministar vanjskih poslova (prethodne i sadašnje tehničke vlade) i kandidat za predsjednika iz “Evropskog fronta” predvođenog Demokratskom unijom za integracije (DUI), podsjeća Bujar Osmani.

“Postoji ozbiljna upletenost Ruske Federacije u unutarnji politički i institucionalni sustav. Centri snažnog utjecaja već su stvoreni u regiji, pa tako i kod nas. Oni imaju snažan utjecaj na političke stranke, Ruska Federacija ima snažan utjecaj na predsjedničke kandidate”, rekao je, govoreći o “nekim informacijama koje ima NATO”.

Ranije su dužnosnici NATO-a upozorili na rusko uplitanje u izbornu kampanju u Sjevernoj Makedoniji. Sredinom veljače, obraćajući se Pododboru za sigurnost i obranu Europskog parlamenta u srijedu, zamjenik glavnog tajnika NATO-a Mircea Geoană izrazio je zabrinutost zbog onoga što se događa u smislu dezinformacija i hibridnih pokušaja Rusije da utječe na parlamentarne i predsjedničke izbore u Sjevernoj Makedoniji. “Ovo nas jako zabrinjava. Vidimo kako igraju regionalni igrači, a vidimo i kako igraju ruski igrači,” rekao je.

U ovoj fazi Rusi koriste hibridne, prikrivene metode, neizravno se miješaju u unutarnje stvari zemlje. Otvorenog ruskog lobiranja, kakvo je bilo prije nekoliko godina (kada je Aleksandar Dugin održao zajedničku konferenciju s makedonskim političarima u Skoplju pod nazivom “Strateška zajednica Republike Makedonije i Rusije, članstvo u Euroazijskoj ekonomskoj uniji”) danas nema. Pendarovski objašnjava promjenu ruskih metoda na sljedeći način: “S ovom velikom katastrofom koja se dogodila s invazijom na Ukrajinu, Rusija nije u potpunosti usredotočena na Balkan, jer je sve svoje resurse koncentrirala na Ukrajinu i nije bila upucena u Balkan u posljednje dvije godine kakav je bio. Ali zato postoje takozvani regionalni proxyji koji rade izravno umjesto Rusa.”

Ministar unutarnjih poslova aktualne tehničke vlade i član VMRO-DPMNE-a Pance Toskovski kategorički odbacuje optužbe o ruskom utjecaju na njegovu stranku. To je “neozbiljno”, “političko manevriranje, kao i politička zlouporaba”, rekao je u intervjuu za Radio Slobodna Europa, osvrćući se na stalne optužbe SDSM-a i DUI-a za njegovu stranačku opoziciju EU.

“VMRO-DPMNE je prva stranka koja je u svom Statutu jasno definirala gdje vidi sebe, a gdje državu, i to naravno, kao dio europske obitelji i dio NATO-a i ništa drugo”, rekao je Toskovski.

No, problem je što se na njezinom europskom i europskom integracijskom putu, koji je doveo do promjene imena bivše jugoslavenske republike i osigurao članstvo u NATO-u, vrh političara VRMO-DPMNE protivio bilo kakvim kompromisima, onemogućavajući ulazak u NATO i EU. Taj je stav otvoreno, na službenoj razini, podržavala Rusija.

Dok se još razgovaralo o sporazumu s Grčkom, tadašnji predsjednik Makedonije Gjorge Ivanov (predstavnik VMRO-DPMNE-a, na toj dužnosti bio je 10 godina, od 12. svibnja 2009. do 12. svibnja 2019.), u svom govoru na Općoj skupštini UN-a 2018. izjavio da je promjena imena Makedonije “zamka” i “grubo kršenje suvereniteta”. Rusko ministarstvo vanjskih poslova odmah je podržalo takvu izjavu, napomenuvši da je Prespanski sporazum “u suprotnosti s međunarodnim pravom i makedonskim ustavom, što je makedonski predsjednik Gjorge Ivanov više puta naglasio, uključujući i iz Opće skupštine UN-a”. Tada je Ruska Federacija čak zaprijetila da će iskoristiti svoje pravo veta u Vijeću sigurnosti UN-a kako bi spriječila Makedoniju da promijeni ime u skladu sa sporazumom s Grčkom. Ali na kraju su Rusi izgubili: VMRO-DPMNE je izgubio vlast, ime je promijenjeno, zemlja je ušla u NATO.

Sada je drugi krug priče, ali već ulaskom u EU Domoljubna pozicija VMRO-DPMNE-a, prikladna i pozitivna u drugim geopolitičkim uvjetima, danas može dovesti Sjevernu Makedoniju do prekida europskih integracija, konfrontacije sa Zapadom i prelaska pod utjecaj Moskve, čak i ako to nikada nije bio cilj ove stranke i političara.