Izvješće Freedom House za 2024. “Sloboda u svijetu” predstavlja opsežan pregled stanja slobode diljem svijeta, obilježavajući 18. uzastopnu godinu pada globalne slobode. Usred oružanih sukoba koji su uzrokovali teške patnje, nepošteni izbori su se pojavili kao glavni pridonositelji eroziji slobode u cijelom svijetu. Michael J. Abramovitz, predsjednik Freedom House-a, zabrinuto je istaknuo značajno nazadovanje globalne slobode tijekom 2023. godine, upozoravajući da će, ako se demokratska društva ne uspiju uhvatiti u koštac s tim izazovima, velika većina globalne populacije biti lišena temeljnih sloboda u nadolazećim godinama, što će u konačnici utjecati na mir, prosperitet, sigurnost i slobodu na globalnoj razini.
Kada je riječ o zapadnom Balkanu, izvješće tematizira status političkih i građanskih sloboda u šest zemalja svrstanih u “djelomično slobodnu” skupinu, iako s primjetnim razlikama. Srbija, na primjer, nastavlja svoj višegodišnji pad, u oštrom kontrastu s Crnom Gorom kojoj tek malo fali da bude svrstana kao „slobodna“. Ova regionalna procjena naglašava nijansirani krajolik slobode na Balkanu, gdje jedinstvena politička i društvena dinamika svake zemlje doprinosi individualnom položaju svake od njih.
Izvješće o Srbiji posebno je alarmantno jer je zadržala status jedne od nacija s najvećim padom demokratskih sloboda u posljednjem desetljeću. Ovaj pad Srbiju svrstava u zabrinjavajuću skupinu zajedno uz Bosnu i Hercegovinu, Mađarsku, Rusiju, Tursku i Poljsku, gdje je erozija demokratskih načela posebno izražena. Vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) označena je kao ključni krivac ove regresije koji sustavno potkopava politička prava i građanske slobode. Taktika SNS-a uključuje vršenje pritiska na neovisne medije, gušenje političke oporbe i ograničavanje djelovanja organizacija civilnog društva, pridonoseći na taj način sve suženijem demokratskom prostoru. Gubljenje granica između državnog aparata i vladajuće stranke SNS, zajedno s upravo istaknutim zabrinutostima, pokazuje zabrinjavajući trend prema konsolidaciji vlasti i gušenju slobode mišljenja.
Izvješće Freedom Housea započinje svoju ocjenu političkih sloboda i građanskih prava u Srbiji u 2023. godini kritičkim ispitivanjem brojnih čimbenika koji pridonose opadanju demokratskog „zdravlja“ zemlje. Izborne manipulacije, napadi na kritičare vlasti, sveprisutna korupcija, državna propaganda i pritisci na medije istaknuti su kao ozbiljni problemi. Nadalje, potkopavanje neovisnosti pravosuđa i nedostatak transparentnosti u radu vlade istaknuti su kao ključni čimbenici koji štete demokratskom ugledu Srbije.
S druge strane, približavajući se pragu da se smatra slobodnom zemljom ističe se Crna Gora. Unatoč ovoj pozitivnoj ocjeni, izvješće ističe ograničeno sudjelovanje i utjecaj građana na zakonodavstvo i reformsku politiku. I dalje postoje problemi kao što su netransparentnost kod proračunskog planiranja i javnih natječaja, što ukazuje na potrebu za poboljšanjem kako bi se u potpunosti ostvarila demokratska načela.
Bosna i Hercegovina je i dalje zapela u duboko ukorijenjenom nefunkcionalnom političkom sustavu, što je ostavlja pri dnu europske liste u smislu utjecaja politika na ljudska prava, građanske slobode i političko sudjelovanje. Intervencija visokog predstavnika u formiranje entitetske vlade dodatno je pogoršala demokratske deficite u zemlji, ozbiljno dovodeći u pitanje sposobnost građana da slobodno izaberu svoje lidere i legitimnost prijenosa vlasti, kao temeljnog aspekta demokratskog upravljanja.
Albanija je pokazala napredak, posebice po pitanju sudske vlasti, jačanju borbe protiv korupcije i unapređenju dostupnosti pravosuđa. Unatoč ovim naprecima pitanja transparentnosti i nefunkcionalnosti politika i dalje su veliki problem. Provedba lokalnih izbora ne doprinosi stvaranju povoljne klime za slobodne i poštene izborne procese. Ipak, Albanija je napravila određene korake u smjeru uključivanja građana u demokratske procese i ispunjavanja reformskih obveza EU-a.
Na Kosovu, unatoč izazovnoj godini obilježenoj porastom nasilja u sjevernim općinama, priznat je napredak po pitanju ljudskih prava i građanskih sloboda. Napredak u političkim procesima, sudjelovanju građana i aktivno civilno društvo odražavaju pozitivne pomake. Međutim, zabrinutost oko slobode medija i sigurnosti novinara i dalje postoji, iako je postignut značajan napredak u zaštiti manjinskih i vjerskih prava, čime je Kosovo pozicionirano kao lider u nekim demokratskim stupovima na Zapadnom Balkanu.
Sjeverna Makedonija, kao i njezini susjedi, ostaje u “djelomično slobodnoj” skupini, ali gaji značajne nade u jaču demokraciju i poboljšanu zaštitu građanskih sloboda, osobito nakon promjene vlasti 2017. godine. Unatoč turbulentnoj godini, postojala su očekivanja da će vlada iskoristiti demokratske procese kako bi se pojedinci priveli pravdi te ostvarila tranzicija zemlje prema demokratskijoj i slobodnijoj državi. Međutim, zabrinutost zbog zakonskih izmjena i neriješenih slučajeva korupcije iz prošlosti smanjila je ta očekivanja, naglašavajući potrebu za značajnim političkim promjenama u cilju poticanja demokratičnijeg okruženja.
Dok zapadni Balkan teži integraciji u Europsku uniju, putu koji je i obećavajuć i složen, važnost kontinuirane predanosti demokratskim reformama i vladavini prava postaje sve veća. Očekivano izvješće Freedom Housea “Nacije u tranziciji”, koje se očekuje do kraja mjeseca, ponudit će dodatnu priliku za upoznavanje s delikatnim procesima u regiji, pružajući kritičku prizmu za ocjenu napretka i zastoja u tekućim reformama.
***
Važno je reći da je izvješće Freedom House-a “Sloboda u svijetu” pokazalo primjetan pad u analitičkoj strogosti, posebno u vezi s Crnom Gorom i njezinim regionalnim pandanima. Ne može se ne primijetiti obrazac ponavljanja i izvjesna letargija u pristupu istraživača, zajedno s neobjašnjivom pristranošću koja u konačnici riskira potkopavanje vjerodostojnosti izvješća. Takvi nedostaci stvaraju sliku zemalja Zapadnog Balkana koja često odudara od stvarnosti, što izaziva sumnje u temeljitost i objektivnost ovih procjena.
Izvješće tematizira najznačajnije političke aktere i stranke, kao i neujednačeno sagledavanje vanjskih utjecaja i organiziranog kriminala, neproporcionalni fokus na određene aktere u odnosu na druge, izostavljanje ključnih događaja kao što su prijetnje s kojima se suočio specijalni državni tužitelj i nedovoljnu analizu medijskih, akademskih i vjerskih sloboda. Sve to doprinosi stvaranju narativa koji se čini djelomično odvojenim od složene stvarnosti Crne gore i regije u cijelosti.
Članci objavljeni u rubrici “Mišljenja” odražavaju lično mišljenje autora i možda se ne podudaraju sa stavom Centra
Lubomir Filipovič.
Crnogorski politikolog
