Visoki predstavnik Christian Schmidt podnio je svoje redovno izvješće glavnom tajniku UN-a s popisom događaja vezanih za provedbu Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u razdoblju od 16. travnja do 15. listopada 2023. godine. Visoki predstavnik je, kao posljednji ovlaštenik za djelovanje, upozorio na neviđene napade na Mirovni sporazum i ustavni poredak BiH, uključujući Visokog predstavnika i Ustavni sud Bosne i Hercegovine kao njihove branitelje. Napomenuo je da su za napade odgovorne vlasti Republike Srpske na čelu s predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom. Visoki predstavnik je snažno odbacio pogrešna tumačenja Daytonskog sporazuma u RS-u koja služe separatističkim ciljevima, uključujući izjave koje negiraju kontinuitet Bosne i Hercegovine i iskrivljuju njezin ustav. “Država Bosna i Hercegovina nije zajednica država niti konfederacija. Na teritoriju Bosne i Hercegovine postoji samo jedna država, a to je Bosna i Hercegovina“, istaknuo je visoki predstavnik, napomenuvši da međunarodna zajednica i dalje ima na raspolaganju alate za suprotstavljanje prijetnjama Mirovnom sporazumu. Ove alate treba održavati i jačati. U izvješću se kao pozitivna postignuća spominju i koraci poduzeti za poboljšanje institucionalne funkcionalnosti BiH i napredak prema integraciji u EU. Visoki predstavnik je izvijestio članove VS da su u izvještajnom razdoblju povećani nasilni napadi na povratnike, te da je korupcija i dalje raširena. I dalje postoje brojni izazovi vezani uz prilagodbu europskim i međunarodnim standardima, posebice u područjima demokracije, vladavine prava, gospodarstva i socijalne politike.
Članica Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Željka Cvijanović kazala je da je izvješće Kristijana Šmita puno neistina i manipulativnih stvari za koje se pokušava optužiti Republika Srpska. “Nema ništa kritično što on nije visoki predstavnik i što nije dobio potreban legitimitet ili legalitet”, rekla je Cvijanović i napomenula da “Aneks 10 Dejtonskog sporazuma jasno definira tko može biti visoki predstavnik, a Schmidtova kandidatura je nije odobrena u Vijeću sigurnosti odgovarajućom rezolucijom.”
Predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić, koji je osobno doputovao u New York, apelirao je na Vijeće sigurnosti UN-a i rekao da se razlog njegovog izlaganja odnosi na proteklo šestomjesečno razdoblje predstavljeno u izvješću Ureda visokog predstavnika. , s posebnim naglaskom na činjenice koje oblikuju politička zbivanja u Bosni i Hercegovini, kao i djelovanje Visokog predstavnika. Ž. Komšić je u svom govoru izrazio zadovoljstvo produženjem mandata misije EUFOR Althea. Podsjetio je da je legitimna svrha Daytonskog sporazuma bila uspostava mira, ali 28 godina nakon njegovog potpisivanja BiH još uvijek nije završila put svoje demokratske tranzicije i ostaje zarobljena u vrtlogu etnički utemeljene politike. Daytonski mir postao je instrumentom raznih geopolitičkih nadmetanja različitih aktera u geopolitičkoj areni. Etnička politika i etničke skupine koriste se za stvaranje napetosti i destabilizaciju. Unatoč tome što se u BiH vodi politička rasprava o tome je li visoki predstavnik legitiman, Ž. Komšić je podržao postojanje Ureda visokog predstavnika (OHR). Što se tiče njegovog konkretnog izvješća, on je ovdje istaknuo da se aktualni visoki predstavnik prvi suočio s masovnim protestima građana BiH. Postoje odluke OHR-a koje su dobre i usmjerene su na zaštitu ustavnog poretka u Bosni i Hercegovini, ali su bile nedovoljne i nejasne. Veliki je nesrazmjer u stavu prema ponašanju aktera iz Republike Srpske koji govore o tobože mirnom razlazu, te da li je slaba reakcija visokog predstavnika uzrokovana nedovoljnim kapacitetom ili izostankom podrške međunarodne zajednice. Cijenjeni su napori visokog predstavnika kada su postojale blokade u funkcioniranju državnih institucija, gdje je kroz ulogu posrednika nastojao te blokade riješiti. Međutim, postupci sadašnjeg visokog predstavnika ne djeluju uvijek kao posrednički, kako to zahtijeva Aneks 10 Daytonskog mirovnog sporazuma. U odnosu na Federaciju Bosne i Hercegovine definirani su kao proaktivni, dok su u odnosu na Republiku Srpsku definirani kao reaktivni. Ovako različiti stavovi doveli su visokog predstavnika u vrlo tešku poziciju.
Ž.Komšić je u svom govoru istaknuo kako ga zabrinjava ponašanje premijera A.Plenkovića, da je Hrvatska lobirala kod visokog predstavnika da donese takve izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH, koje korespondiraju s političke interese susjedne države, te šteti suverenitetu Bosne i Hercegovine.
Ž. Komšić je istaknuo i da je visoki predstavnik pokazao svoju pristranost dopustivši formiranje nove vlasti u BiH unatoč izbornim rezultatima, suspendirajući Ustav na 24 sata. Bio je to neviđeni napad na pravnu državu u BiH. Izrazio je zabrinutost zbog nastojanja visokog predstavnika da na čudan način riješi pitanje državne imovine. Schmidtove ideje o državnoj imovini razlikuju se od prakse i okruženja u BiH, jer imovina nije teritorij, a teritorij nije imovina, smatra čelnik Predsjedništva BiH.
Na kraju obraćanja Komšić je istaknuo kako podržava postojanje OVP-a te pozvao međunarodnu zajednicu na suradnju s njim.
Dakle, visoki predstavnik nije otišao u New York osobno podnijeti izvješće, već je tamo otišao predsjedatelj Predsjedništva BiH, koji je dosta kritički ocijenio njegove aktivnosti u izvještajnom razdoblju. Očito je da je visoki predstavnik očekivao ovako oštar govor, pa je smatrao da je najbolje polugodišnje izvješće jednostavno predati zemljama članicama Vijeća sigurnosti UN-a. Naime, Rusija je pokrenula narativ o njegovoj navodnoj nelegitimnosti, pa bi službena Moskva, da je na sastanku bio K. Schmidt, pokušala razviti tu temu tijekom rasprave.
K. Schmidt otvorio je nekoliko frontova borbe u Bosni i Hercegovini, a provokativna aktivnost predsjednika RS-a oko nepriznavanja ovlasti visokog predstavnika, te otvorena borba za odvajanje Republike Srpske od Bosne i Hercegovine nije jedini problem s kojim se OVP bori. Ž. Komšič je javno izrazio nezadovoljstvo djelovanjem K. Šmita na toj poziciji, što šteti njegovom autoritetu među zemljama članicama Vijeća sigurnosti UN-a. Možda je Visoki predstavnik mogao biti odlučniji u borbi protiv otvorenog separatizma M. Dodika, ali on ima mnogo sukoba s drugim političkim taborima u Bosni i Hercegovini, što mu značajno sužava manevarsku sposobnost na poziciji.
Sjednica Vijeća sigurnosti UN-a nije prošla bez oštrih izjava. Nakon što je šef Predsjedništva BiH izravno optužio premijera Hrvatske, reagirao je veleposlanik RH pri UN-u I. Šimonović: „Što se tiče prisutnosti gospodina Komšića na sastanku i njegovih zaključaka, napominjem da ga Hrvatska ne priznaje kao legitimnog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine”. Dodao je da je Ž.Komšić dobio mjesto člana Predsjedništva zbog “etničkog inženjeringa. Iskreno se nadamo da ćemo izmjenama izbornog zakonodavstva spriječiti takve manipulacije u budućnosti.” Nakon toga je veleposlanik BiH pri UN-u Z. Lagumdžija odgovorio kako smatra neprihvatljivim ono što je rekao šef hrvatskog diplomatskog predstavništva.
Tako Moskva i M. Dodik proglašavaju K. Schmidta nelegitimnim na svojoj poziciji, Ž. Komšić oštro kritizira visokog predstavnika, ali njegovo imenovanje ne smatra spornim, a Hrvatska podržava djelovanje visokog predstavnika u BiH, ali proglašava nelegitimnost samog Ž. Komšića koji je, prema mišljenju Zagreba, na sumnjiv način postao predstavnik hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH. Istovremeno, govoreći o istupu predsjedatelja Predsjedništva BiH Ž.Komšića na sjednici VS-a, članica Predsjedništva BiH Ž.Cvijanović kazala je kako njegov govor nije naišao na odobravanje svih članova Predsjedništva.
Jedini zaključak svih onih koji su gledali ovakvu akciju u New Yorku na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a: situacija u Bosni i Hercegovini vrlo je napeta i problematična. Brojni su objektivni faktori i nevolje subjektivne prirode, vezane uz osobne obračune političkih lidera u zemlji, koji prenose viziju ne samo svojih pristaša, već i dijela birača, što ozbiljno remeti djelovanje državnih tijela.
