Izvještaj o situaciji na Zapadnom Balkanu 08.07.2024 – CWBS

Izvještaj o situaciji na Zapadnom Balkanu 08.07.2024 – CWBS
  • Republika Srpska proglasila nove državne praznike i simbole

Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) je većinom od dvije trećine glasova usvojila Deklaraciju o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničke budućnosti srpskog naroda i Rezoluciju uz ovaj dokument. Nacrt Deklaracije usvojen je 8. juna na Svesrpskoj skupštini u Beogradu.

Dokument moraju da usaglase Narodna skupština Republike Srbije i Narodna skupština Republike Srpske u roku od 90 dana. U Deklaraciji o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničke budućnosti srpskog naroda, koja sadrži 49 stavova, navodi se da je „srpski narod jedinstvena cjelina“.

U skladu sa odlukom Narodnog vijeća Srbije, Republika Srbija i Republika Srpska zajednički obilježavaju 15. februar kao Dan državnosti Republike Srbije i Dan državnosti Republike Srpske. Za Dan Republike Srpske i Krsnu slavu određen je datum 9. januar.

Ostalim odlukama NSRS proglasila je himnu Srbije “Bože pravde” i grb Srbije, dvoglavog orla Nemanjića, himnom i grbom Republike Srpske, uz postojeće simbole RS – zastavu srpskog naroda i pjesmu “Moja Republika”. Prethodno je Svesrpski sabor smatrao himnu i grb Srbije simbolima svih Srba.

Odluke Republike Srbije, koje imaju za cilj sprovođenje ideje o Svesrpskom saboru, mogu se ocijeniti kao aktivan razvoj takozvanog „srpskog sveta“ van državnih granica Srbije.

  • Srbija ukazuje na pojačano vazdušno izviđanje stranih država

Vrhovni komandant Vojske Srbije i predsjednik Republike Aleksandar Vučić, u pratnji premijera Miloša Vučevića i ministra odbrane Bratislava Gašića, prisustvovao je sastanku proširenog Kolegijuma načelnika Generalštaba, kojim je predsjedavao načelnik Generalštaba, general Milan Mojsilović.

Kolegijum je analizirao trenutnu bezbjednosnu situaciju u i oko zemlje.

Prema Vučićevim riječima, primijećena je pojačana aktivnost letilica i dronova u okruženju, sa namjerom da vrše izviđanje Srbije, ali bez prelaska granica. „Primijetili smo let albanskih bajraktara iz Đakovice 5. i 20. juna, do 5.800 metara, u cilju izviđanja položaja Vojske Srbije. Takođe, švedsko-njemački avioni zabilježili su takozvane LiDAR snimke, ne sa teritorije pod kontrolom Vojske Srbije”, rekao je on.

Prema Vučićevim riječima, mora se poslati jasnija poruka odvraćanja svakog potencijalnog agresora na Srbiju. „Moraćemo više da radimo, i naše specijalizovane industrijske tvornice će morati da rade bolje, moraćemo još više da povećamo sastav Vojske Srbije“, rekao je on.

Izjave predsjednika Srbije ukazuju na namjeru da se nastavi jačanje vojske i odbrambene industrije. Prema zvaničnom Beogradu, riječ je o povećanju odbrambene sposobnosti zemlje. Istovremeno, prema mišljenju stručnjaka iz regiona, opšte tenzije u regionu, koje mogu eskalirati u budućnosti, rezultat su srpske militarizacije.

  • Centralna izborna komisija Albanije oduzela je mandat gradonačelniku Himare Frediju Beleriju

Neposredno nakon odluke CIK-a, predsjednik Albanije Bajram Begaj izdao je dekret o održavanju novih izbora u Himari 4. avgusta.

Etnički Grk Fredi Beleri izabran je za gradonačelnika Himare 14. maja 2023. godine, ali je samo dva dana prije izbora uhapšen pod optužbom za kupovinu glasova i potom osuđen na dvije godine zatvora.

Na posljednjim evropskim izborima Fredi Beleri je izabran za poslanika u Evropskom parlamentu iz vladajuće Partije Nove demokratije u Grčkoj.

Ministarstvo vanjskih poslova Grčke osudilo je odluku Albanije da proglasi nevažećim mandat Fredija Belerija kao gradonačelnika Himare. Ministarstvo vanjskih poslova je u svom saopštenju ovu odluku kritikovalo kao kršenje vladavine prava. Ministarstvo je pozvalo albanske vlasti da osiguraju da Beleri, koji je trenutno član EP, može prisustvovati sastancima EP.

Tako sukob Tirane i Atine zbog „slučaja Beleri” postepeno postaje glavna prepreka evropskim integracijama Albanije.

  • EU: Sjeverna Makedonija treba da uključi bugarsku manjinu u Ustav

Ambasador EU u Skoplju Dejvid Gir pozvao je vladu Sjeverne Makedonije da ispuni ranije postignute dogovore u vezi sa bugarskom manjinom i otključa proces evropskih integracija.

“Želimo da se Sjeverna Makedonija što prije pridruži EU. Nova makedonska vlada tvrdi da je posvećena ovom cilju. EU očekuje da se sprovedu reforme, da se sprovedu postojeći sporazumi i da se poštuje obaveza uključivanja Bugara u Ustav”, rekao je Gir u intervjuu novinarima.

“Naš stav o ustavnim promjenama ostaje nepromijenjen. Prije i poslije izbora očekujemo da Sjeverna Makedonija napravi te promjene”, naglasio je on.

Komentarišući zahtjev premijera Sjeverne Makedonije Hristijana Mickoskog za promjenu okvira pregovora o članstvu u EU, Gir je odbacio tu mogućnost.

Dakle, ako Skoplje ne ispuni ranije postignute dogovore sa Sofijom o uvođenju bugarske manjine u Ustav, evropske integracije zemlje će biti stavljene „na pauzu“.