- SIPA nije uspjela da uhapsi Dodika
Inspektori Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Bosne i Hercegovine pokušali su da uhapse predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika u administrativnom centru Vlade RS u Istočnom Sarajevu, u večernjim satima 23. aprila. Međutim, pokušaj nije uspio, jer je policija Republike Srpske spriječila Dodikovo pritvaranje.
Tenzije nisu dalje eskalirale i službenici SIPA-e su se povukli nakon kratkog zastoja.
Milorad Dodik je izjavio da SIPA nema ovlaštenja u Republici Srpskoj i naglasio da policija RS neće popustiti pred SIPA-om, Sudom ili Tužilaštvom BiH (ove strukture su prethodno zabranjene na teritoriji RS-a).
Pokušaj hapšenja zasnovan je na nalogu Suda BIH protiv Milorada Dodika za krivično djelo podrivanja ustavnog poretka. Pored Milorada Dodika, Sud BIH je prethodno izdao naloge za hapšenje premijera RS-a Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića.
Prema riječima lokalnih političara, pokušaj hapšenja od strane nekoliko nenaoružanih inspektora SIPA-e mogao je biti „test“ za procjenu situacije prije samog hapšenja. Istovremeno, dalji koraci agencija za provođenje zakona u BiH zavisiće od Snaga Evropske unije u Bosni i Hercegovini (EUFOR) i odgovora međunarodne zajednice.
- Patrijarh Srpske crkve dao je niz značajnih izjava u Moskvi
Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije posjetio je Moskvu i sastao se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Tokom sastanka, Porfirije je izrazio zahvalnost Rusiji na podršci i stavu prema Kosovu i Republici Srpskoj, „i, naravno, Crnoj Gori“, jer „tu su i naši ljudi, naša Crkva“.
„Vjerujem i osjećam da naš stav u vezi s Kosovom, Republikom Srpskom i Crnom Gorom zavisi i od stava ruske države, Ruske Federacije na globalnom nivou. Moja želja, i želja većine u našoj Crkvi, jeste da u budućnosti, ako dođe do novog geopolitičkog prestrojavanja, budemo blizu tog ruskog okruženja“, rekao je patrijarh Srpske pravoslavne crkve.
Ruski predsjednik je istakao doprinos Srpske pravoslavne crkve u odnosima između naroda dvije zemlje. „Srpska pravoslavna crkva značajno doprinosi jačanju odnosa između naroda Rusije i Srbije“, rekao je Putin tokom sastanka. Moskva je svjesna teške situacije na Balkanu i napora SPC „da ojača pozicije Srbije“, napomenuo je.
Porfirijev sastanak s Putinom i izjave patrijarha SPC izazvale su ogorčenje među proevropskim opozicionim političarima u Crnoj Gori i nezavisnim posmatračima. Međutim, i vladine institucije su izrazile kritike.
Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore nazvalo je izjave patrijarha SPC Porfirija neprimjerenim i neprihvatljivim.
„Crna Gora je nezavisna, suverena i sekularna država, članica NATO-a i pouzdan partner evropske i euroatlantske zajednice, s prioritetnim ciljem što bržeg pridruživanja Evropskoj uniji. Na to ne mogu uticati ničije izjave, političke, vjerske ili druge kalkulacije, već isključivo građani Crne Gore, koji su se jasno opredijelili za razvoj i prosperitet svoje zemlje. Podsjećamo da su državna pitanja isključiva nadležnost institucija Crne Gore i da izjave vjerskih lidera, uključujući i patrijarha Srpske pravoslavne crkve, koje odnose na unutrašnju ili vanjsku politiku, osim što su irelevantne, smatramo neprimjerenim i nedopustivim“, navodi se u saopštenju crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova.
Vladin resor je dodao da Crna Gora ostaje čvrsto posvećena putu ka članstvu u EU, njegovanju sekularnog karaktera države i jačanju stabilnosti i mira u regionu, te da očekuju da svi učesnici, uključujući vjerske lidere, poštuju takvu posvećenost.
- Vučić potvrđuje svoju posjetu Moskvi 9. maja
Predsjednik Aleksandar Vučić potvrdio je svoju posjetu Moskvi povodom proslave 80. godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu. U intervjuu za Pink TV od 23. aprila, Vučić je rekao da će najvjerovatnije sam putovati u Rusiju kako bi „preuzeo sve udarce svijeta, i izvana i iznutra“, zbog posjete.
„Ići ću u Moskvu. Vjerovatno ću ići sam u Moskvu, jer druge institucije ne mogu preuzeti rizik. Ne želim da vlada Đure Macute plaća cijenu. Želim da ima priliku da pravilno sarađuje sa Evropskom unijom i da ga niko ne dovodi u pitanje. Malo je vjerovatno da će Vojska Srbije ići, jer bi bila izložena raznim udarima i sankcijama. Zato ću ići sam“, rekao je srbijanski predsjednik.
Prethodno je najavljeno da će predstavnici Vojske Srbije učestvovati na vojnoj paradi u Moskvi 9. maja. Vučić je takođe rekao da će tokom posjete s predsjednikom Vladimirom Putinom razgovarati o novom plinskom sporazumu i situaciji oko NIS-a (Naftne industrije Srbije), koji je sankcioniran od strane Sjedinjenih Američkih Država zbog većinskog ruskog vlasništva.
„Imam mnogo drugih ekonomskih pitanja u Moskvi. Moram razgovarati o plinskom sporazumu s predsjednikom Putinom, jer taj ugovor moramo potpisati do 30. maja. Takođe, moramo riješiti pitanje naftne kompanije i razgovarati o svim drugim stvarima“, dodao je.
Ranije su se predstavnici Evropske unije kategorički izjasnili protiv učešća lidera zemalja kandidata za EU na događajima planiranim za 9. maj u Moskvi. Nezvanično, čak se govorilo i o obustavi procesa pristupanja Srbije EU. Očigledno je da je ova posjeta Rusiji za Vučića važnija od prijetnje koju predstavlja procesu evropskih integracija Srbije.
- Crnogorski parlament izglasao kontroverzne ekonomske sporazume s UAE
Sporazum o ekonomskoj suradnji i Sporazum o suradnji u oblasti turizma i nekretnina s Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) usvojen je po ubrzanom postupku u Skupštini Crne Gore kako bi stupili na snagu sporazumi potpisani 28. marta između premijera Milojka Spajića i zvaničnika UAE.
Glasanje je podržala parlamentarna većina: Spajićev Pokret Evropa sad, Srpska nova demokratija predsjednika Parlamenta Andrije Mandića, Demokrate i Bošnjačka stranka. Glavna opoziciona stranka – Demokratska partija socijalista (DPS) – napustila je salu prije glasanja.
Iako nema detalja o sporazumima, prema vladinim saopštenjima, oni se odnose na arapskog biznismena Mohameda Alabara i njegova ulaganja u dio obale u Ulcinju. Radi se o 99-godišnjem zakupu dijela Velike plaže, koja se prostire na oko 20 miliona kvadratnih metara, gdje je planirana izgradnja turističkih i stambenih objekata.
Alabar je ranije učestvovao u izgradnji kontroverznog projekta Beograd na vodi.
Predsjednik države, lokalna zajednica, opozicija i ekolozi oštro se protive projektu.
Predsjednik Jakov Milatović smatra da je sporazum vlade s UAE nezakonit, jer krši crnogorske zakone, te je zatražio od Evropske komisije da se izjasni o njegovoj usklađenosti s evropskim pravnim standardima.
Opozicija naglašava da je usvajanjem ovih sporazuma suspendovan Ustav i neki zakoni Crne Gore, jer međudržavni sporazumi, nakon što budu usvojeni, imaju prioritet nad nacionalnim zakonima u slučaju spora.
Sporazumi, takođe, ne garantuju poštivanje domaćeg zakonodavstva o javnim nabavkama i tenderima.
Lider Ujedinjene reformske akcije (URA), bivši premijer Dritan Abazović, kaže da se sporazum smatra kršenjem Ustava, jer „planira oduzimanje imovine od građana bez objašnjenja javnog interesa“. Ranije je izvijestio da je URA podnijela krivičnu prijavu protiv premijera Spajića zbog potpisivanja sporazuma s Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
