- Srpska industrija oružja pod ruskim napadom
Ruske obavještajne službe su 28. maja proširile saopštenje da je Srbija isporučivala oružje Ukrajini. Prema izvještaju iz Moskve, srpska odbrambena preduzeća (Jugoimport – SDPR J.P., Zenitprom, Krušik, Sofag, Reyer DTI, Sloboda, Prvi partizan i druga) navodno „nastavljaju da isporučuju municiju Kijevu“ preko posredničkih zemalja, uključujući Češku, Poljsku, Bugarsku i neimenovane afričke države.
Saopštenje je stiglo samo tri sedmice nakon što je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić posjetio Moskvu povodom Dana pobjede u Drugom svjetskom ratu.
Vučić je 29. maja rekao da je o tom pitanju razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom tokom njegove posjete Rusiji 9. maja, te da su Srbija i Ruska Federacija osnovale radnu grupu „kako bi utvrdile sve činjenice“.
Odgovarajući na optužbe Moskve, srbijanski predsjednik je rekao da se slične tvrdnje iznose i s druge strane. „Prošle sedmice, dva ambasadora su me napala, rekavši da smo izvozili municiju u Rusku Federaciju preko turske kompanije i da se srpska municija pojavila na frontu s ruske strane“, rekao je Vučić u televizijskom intervjuu. U tom kontekstu, naglasio je da mu je najvažnije da srpska odbrambena industrija funkcioniše. „Morao sam da objasnim da zaista ne znam kakav je ugovor bio i nemoguće mi je da znam sve, ali, znate, naše fabrike moraju da živje i rade“, rekao je srbijanski predsjednik, očito pokušavajući da naglasi ekonomske koristi od višestrukovne politike Beograda. Gdje Srbija može da izvozi municiju „ako ne može doći do Amerike, Evropske unije, Afrike, Bliskog istoka“, retorički je pitao novinare.
Posljednjih godina, mediji, uključujući i međunarodne, već su izvještavali o činjenici da srpsko oružje i municija stižu do ukrajinske vojske preko trećih zemalja. Beograd je više puta negirao da Srbija direktno izvozi oružje u Ukrajinu ili Rusiju, te da ne može utjecati na to hoće li srpsko oružje iz trećih zemalja završiti na ukrajinskom frontu.
Aktuelna izjava Ruske službe za vanjsku obavještajnu politiku „može se shvatiti kao svojevrsni pokušaj disciplinovanja vlasti u Beogradu, s obzirom na činjenicu da su sve informacije navedene u izjavi odavno poznate“, rekao je novinarima u komentaru Predrag Petrović iz Beogradskog centra za sigurnosnu politiku. „Čini se da Moskva na ovaj način želi da zadrži Vučićev režim u svojoj orbiti“, smatra on.
Prema riječima političkog analitičara Aleksandra Đokića, koji je svoje mišljenje iznio u jednom intervjuu, izjava ruske obavještajne agencije pokazuje da Moskva želi da izvuče maksimum iz srbijanskih vlasti – zaustaviti izvoz oružja u Ukrajinu – koristeći trenutak kada je Vučić oslabljen domaćim protestima.
Prilikom posjete Moskvi 9. maja, Vučić se efektivno obratio Putinu za pomoć, „kako bi njegovi birači vidjeli da ga neki veliki akter i dalje podržava“, primijetio je Đokić. Međutim, prema njegovim riječima, taj potez je brzo postao „Putinov džoker u političkoj trgovini“.
***
Ujutro 30. maja, u fabrici municije Krušik u srpskom gradu Valjevu dogodila se eksplozija, u kojoj je povrijeđeno pet radnika.
Kompanija je saopštila da se radi o nesreći koja se dogodila zbog aktiviranja pojačivača upaljača.
Regionalni mediji su primijetili da eksplozija u fabrici Krušik, koja se dogodila samo dan nakon što je Rusija optužila Srbiju za isporuku oružja Ukrajini, neizbježno postavlja pitanja – da li je to bila obična nesreća ili jeziva poruka iz Moskve?
- Sjeverna Makedonija i Velika Britanija potpisale su strateški sporazum o razvoju infrastrukturnih projekata
Sjeverna Makedonija i Velika Britanija potpisale su sporazum o strateškom partnerstvu, objavili su premijeri Hristijan Mickoski i Kir Starmer 16. maja na marginama samita Evropske političke zajednice u Tirani.
Dvojica lidera su takođe razgovarala o „nedavnom pristupanju Sjeverne Makedonije Zajedničkoj radnoj grupi za migracije“. Starmer je u Tirani rekao da Velika Britanija pregovara s nekoliko zemalja o uspostavljanju „centara za povratak“ za odbijene tražioce azila. Jedno od pitanja koje postavlja novi sporazum je da li će on uključivati i prijem migranata u Velikoj Britaniji, slično onome između Albanije i Italije. Međutim, još uvijek nema potvrde za to.
Dana 22. maja u Londonu, zamjenik premijera i ministar saobraćaja Aleksandar Nikoloski i britanski ministar izvoza Garet Tomas potpisali su sporazum, dogovoren u Tirani. Dana 28. maja, parlament Sjeverne Makedonije glasao je za ratifikaciju sporazuma.
Puni naziv dokumenta, prema Nikoloskom, je Međuvladin sporazum o razvoju infrastrukturnih projekata. Odnosi se na transport, obrazovanje, okoliš, informacionu tehnologiju, zdravstvo i druge sektore.
Prema riječima zvaničnika makedonske vlade, sporazum će omogućiti Sjevernoj Makedoniji da privuče investicije u vrijednosti od 5 milijardi funti (oko 6 milijardi eura) u infrastrukturne projekte, što je najveći ekonomski sporazum koji je zemlja potpisala u svojoj istoriji.
Međutim, bivši predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski kritikovao je dokument u intervjuu za DW. „U onome što smo vidjeli nema ništa strateško“, rekao je. „Što se tiče sadržaja, to bi mogao biti memorandum o saradnji“, rekao je Pendarovski.
- Sofija zahtijeva da Skoplje implementira prethodno postignute sporazume kako bi se deblokirao proces integracije u EU
Apsolutnom većinom od 194 glasa „za“, bugarska Narodna skupština usvojila je 30. maja rezoluciju o napretku Sjeverne Makedonije ka pristupanju EU. Na sastanku nije bio prisutan nijedan poslanik koji je glasao „protiv“ ili se suzdržao.
U rezoluciji se naglašava da bi prvi značajan korak ka napredovanju Sjeverne Makedonije ka EU trebalo biti uključivanje Bugara u Ustav Sjeverne Makedonije „na ravnopravnoj osnovi s drugim narodima zemlje“. Takođe se napominje da obaveze utvrđene sporazumom iz 2022. godine, koji predstavlja akcioni plan za Skoplje u procesu evropskih integracija, nisu ograničene samo na ustavne amandmane, već sadrže i niz drugih ključnih elemenata. Bugarska očekuje da Sjeverna Makedonija razvije specifičan Akcioni plan za zaštitu prava manjina i ranjivih slojeva. Plan bi trebao biti proveden tokom cijelog procesa pristupanja i sadržati jasne, mjerljive i efikasne mjere.
Istovremeno, premijer Sjeverne Makedonije Hristian Mickoski rekao je 29. maja u makedonskom parlamentu, odgovarajući na pitanja o ustavnim promjenama koje zemlja treba napraviti kako bi ubrzala svoj put ka EU, da sve dok nema Makedonaca u bugarskom Odboru za manjine, neće biti promjene u stavu Skoplja o tom pitanju.
U Bugarskoj postoji Odbor koji uključuje predstavnike romske, turske i armenske manjine, rekao je šef makedonske vlade. „Zar mi, Makedonci, … ne zaslužujemo mjesto u ovom odboru i zar ne zaslužujemo mjesto u našoj preambuli (Ustava)? Dok ne vidim Makedonca tamo koji je dio ovog odbora, a svi moramo raditi na tome, neću se pomaknuti ni milimetra dok sam premijer“, rekao je Mickoski.
Sadašnja vlada Sjeverne Makedonije više je puta naglasila da se zahtjevi Bugarske mogu ispuniti samo u završnim fazama procesa pristupanja EU. Zemlja, koja je već promijenila ime na zahtjev Grčke, na taj način nastoji da zaštiti sebe od sve većih zahtjeva svojih susjeda.
Sjeverna Makedonija želi razgovarati o pitanjima koja blokiraju njen put ka EU s Bugarskom na samitu NATO-a sljedećeg mjeseca. „Spremni smo za razgovor, za bilateralne razgovore na nivou partnerstva unutar NATO saveza“, rekao je premijer Mickoski na konferenciji za novinare u Skoplju, koju je održao s visokom predstavnicom EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Kajom Kalas. „Spremni smo sjesti i razgovarati sa svakim ko pristane na neku vrstu posredovanja“, rekao je, napominjući da je njegova zemlja umorna od stalnih blokada oko bilateralnih pitanja.
U međuvremenu, bugarski zvaničnici naglašavaju da Skoplje neće moći napredovati u procesu pristupanja EU bez ispunjavanja postignutih sporazuma, prvenstveno bez ustavnih promjena, uključujući i spominjanje Bugara u preambuli Ustava Sjeverne Makedonije.
Bugarski ministar vanjskih poslova Georgi Georgiev, tokom rasprave u parlamentu o rezoluciji o Sjevernoj Makedoniji, izjavio je da ne postoji Plan B za Skoplje u vezi s provedbom okvirnih uslova za pregovore o pristupanju EU, te da Sofija neće odstupiti ni centimetar od onoga što je dogovoreno 2022. godine.
- Neformalni francusko-njemački non-pejper poziva EU da uvede ograničenja Republici Srpskoj
Francuska i Njemačka uputile su non-pejper državama članicama Evropske unije, u kojem se situacija u Bosni i Hercegovini ocjenjuje kao vrlo teška, te se poziva EU da preduzme niz mjera koje će, po mišljenju autora, doprinijeti rješavanju krize u BiH.
„Trenutna ustavna kriza u Bosni i Hercegovini predstavlja najteži izazov suverenitetu, jedinstvu, kao i funkcionalnom i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine u posljednjih 30 godina od potpisivanja Dejtonsko-pariškog okvirnog sporazuma za mir“, navodi se u francusko-njemačkom neslužbenom dokumentu, koji citiraju regionalni mediji. Autori dokumenta pozivaju Evropsku uniju da obustavi finansijske projekte koji koriste Republici Srpskoj i da razmotri uvođenje ciljanih sankcija protiv pojedinačnih zvaničnika RS.
Prema medijskim izvještajima, dokument pod nazivom „Odgovori na napade Republike Srpske na ustavni poredak Bosne i Hercegovine“ datiran je 12. maja.
Izdavanje neslužbenog dokumenta potvrdio je načelnik Generalštaba Oružanih snaga Srbije, Milan Mojsilović, koji je 22. maja, nakon sastanka Savjeta za nacionalnu bezbjednost, izjavio da je dokument predstavio predsjednik Aleksandar Vučić.
Prema medijskim izvještajima, u neslužbenom dokumentu se navodi da je RS preduzela niz radnji koje potkopavaju ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Te radnje uključuju usvajanje niza kontroverznih zakona od strane Narodne skupštine Republike Srpske nakon što je predsjednik RS Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora i zabranjeno mu je obavljanje funkcije predsjednika RS u trajanju od šest godina od strane Suda Bosne i Hercegovine 26. februara zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika. To uključuje, posebno, preliminarno odobrenje nacrta novog Ustava RS, usvajanje zakona koji zabranjuju djelovanje niza pravosudnih i organa za provođenje zakona BiH na teritoriji RS, te proglašenje odluka ovih tijela neprovedivim.
U dokumentu se naglašava da „cilj Evropske unije ostaje doprinos očuvanju i izgradnji mirne, stabilne, suverene i nezavisne funkcionalne evropske države Bosne i Hercegovine, koja ispunjava svoje obaveze u skladu s principima i vrijednostima na kojima se zasnivaju Evropska unija, demokratska društva i vladavina prava, kao i budućnost Bosne i Hercegovine u okviru Evropske unije“. Neposredni cilj francusko-njemačkog non-pejpera definisan je kao „ukidanje neustavnih zakona i povlačenje nacrta novog ustava RS“. U tu svrhu predlaže se ograničavanje finansijske podrške Republici Srpskoj, uvođenje ciljanih sankcija i obustava kontakata sa zvaničnicima RS – predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, premijerom Radovanom Viškovićem i predsjednikom Narodne skupštine Nenadom Stevandićem.
Naglašava se da bi EU trebala obustaviti sve projekte koji direktno ili indirektno koriste Republici Srpskoj u okviru Investicionog fonda EU za Zapadni Balkan (WBIF). Takođe, predlaže se da Evropska komisija ne nudi nikakve nove projekte koji bi mogli koristiti Republici Srpskoj.
Uz to predloženo je da se EU obrati drugim finansijskim institucijama, poput Svjetske banke, i insistira da usvoje sličan pristup.
Prema dokumentu, kriteriji za ukidanje ograničenja bit će razvijeni nakon što rukovodstvo RS preduzme konstruktivne korake.
Što se tiče sankcija, predlaže se primjena postojećeg sistema restriktivnih mjera protiv pojedinaca ili subjekata koji potkopavaju suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Budući da unutar EU ne postoji konsenzus o ovom pitanju, dokument poziva pojedinačne države članice da uvedu zabrane putovanja za određene zvaničnike RS.
Srpska predstavnica u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i trenutna predsjedavajuća ovog tijela, Željka Cvijanović, nazvala je neslužbeni dokument o Bosni i Hercegovini neprihvatljivim, jer, po njenom mišljenju, nije zasnovan na stvarnim osnovama i dodatno doprinosi političkoj destabilizaciji u zemlji.
- Ustavni sud BiH poništio kontroverzne zakone Republike Srpske
Dana 29. maja, Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio je ništavnim kontroverzne zakone koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske kao odgovor na presudu suda protiv predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika.
Konkretno, poništen je takozvani zakon o „stranim agentima“ (o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija Republike Srpske). Ovaj zakon, kažu sudije, „gotovo je identičan po sadržaju“ Zakonu o stranim agentima uvedenom u Rusiji.
Zakoni RS-a koji ograničavaju ovlaštenja vlasti BIH u oblastima pravosuđa i sigurnosti (o neprimjeni zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BIH, kao i o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BIH) takođe su poništeni. Sud je utvrdio da ovi zakoni BIH potkopavaju suverenitet BIH.
Kao što je poznato, u februaru 2025. godine, Narodna skupština BIH zabranila je djelovanje suda i tužilaštva BIH i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na njenoj teritoriji. Zakoni su usvojeni nakon što je prvostepeni sud BIH osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja predsjedničke funkcije. Sud je donio presudu zbog nepoštovanja odluke visokog predstavnika Kristijana Šmita.
Ustavni sud je takođe poništio izmjene Krivičnog zakona BIH, kojima je predviđeno novo krivično djelo „nepoštovanje ili neizvršavanje odluka institucija ili organa BIH“. Prema riječima sudija, osporena zakonska odredba je formulisana tako široko da predviđa krivičnu odgovornost za nepoštovanje bilo koje odluke bilo koje institucije ili tijela Republike Srpske, bez obzira na to da li su one konačne, ustavne i legitimne.
Presuda suda je očekivano naišla na oštre kritike u Republici Srpskoj. Šef parlamentarne frakcije Dodikove stranke (SNSD) u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Srđan Mazalica, nazvao je Ustavni sud Bosne i Hercegovine „podružnicom Kristijana Šmita“ i optužio sud da se „vodi interesima samo jednog naroda (Bošnjaka) i političkom agendom“.
- Dodik prisustvuje međunarodnom forumu u Moskvi
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ponovo je posjetio Moskvu, gdje je kao počasni gost učestvovao na međunarodnom sastanku visokih bezbjednosnih zvaničnika.
Događaj je održan od 27. do 29. maja pod predsjedavanjem sekretara Savjeta bezbjednost Rusije Sergeja Šojgua.
U svom govoru, Dodik je izrazio podršku Rusiji, navodeći da se, po njegovom mišljenju, „u svijetu stvara novi odnos snaga i kolektivni Zapad više ne može nametati svoja pravila“.
Predsjednik Republike Srpske sastao se i sa sekretarom Savjeta bezbjednosti Rusije. Prema njegovim riječima, strane su „razgovarale o tome kako će se razvijati naša strateška saradnja i potvrdile da će se svi sporazumi provoditi, a takođe su istaknule buduće vektore razvoja naših odnosa“. Šojgu je, sa svoje strane, kritikovao presudu suda BiH protiv Dodika, opisujući odluku kao „element široke kampanje protiv Republike Srpske, srspkog naroda u cjelini“, te izjavio svoju podršku Republici Srpskoj. Demonstracija podrške koju Moskva pruža predsjedniku RS bila je, očigledno, glavna svrha Dodikove posjete ruskoj prijestolnici.
