U Skoplju je održan 12. samit procesa Brdo-Briuni. U fokusu razgovora bile su evropske integracije Zapadnog Balkana, omladinska politika i klimatske promjene. Domaćini sastanka bili su predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski, predsjednici Hrvatske i Slovenije Zoran Milanović i Nataša Pirc Musar. Pored pomenutih lidera na sastanku učestvovali predsednik Srbije Aleksandar Vučić, predsednica Kosova Vjosa Osmani, predsednik Crne Gore Jakov Milatović, predsednik Albanije Bajram Begaj i članovi Predsedništva BiH Željko Komšić, Denis Bečirović i Željka Cvijanović.
Proces Brdo-Brijuni, slovenačko-hrvatska inicijativa koju su 2010. godine pokrenuli tadašnji premijeri Slovenije i Hrvatske Borut Pahor i Jadranka Kosor, usmjereni je na jačanje međusobnog povjerenja i regionalne saradnje, s ciljem brže integracije zapadnih zemalja Balkana u EU. Prvi samit procesa Brdo-Briuni prvi put je održan 2013. godine na zajedničku inicijativu tadašnjih predsjednika Slovenije i Hrvatske B. Pahora i I. Josipovića na Brdu kod Kranja. Osnovni cilj je puna integracija zemalja regiona u Evropsku uniju, stabilizacija situacije na Zapadnom Balkanu kroz jačanje regionalne saradnje i rješavanje kontroverznih pitanja.
Lideri zemalja učesnica procesa Brdo-Brijuni usvojili su deklaraciju u kojoj se zalažu za očuvanje mira i stabilnosti, aktiviranje strateškog dijaloga sa institucijama Unije, kako bi se ubrzao proces pristupanja spriječio zanemarivanje regiona. Što se tiče ruske agresije na Ukrajinu i mogućeg efekta prelivanja na zapadni Balkan, naglašena je potreba za snažnom, stabilnom i inkluzivnom Evropskom unijom. U deklaraciji se ističe da EU, kao i Zapadni Balkan, moraju biti spremni za proširenje što je prije moguće, a najkasnije do 2030. godine, a sveobuhvatne političke, ekonomske i društvene reforme ključne su za ulazak u EU, stoga je potrebno intenzivirati nastojanja da se provedu reforme u cilju jačanja vladavine prava, boljeg funkcionisanja demokratskih institucija i državne uprave. Potvrđeno je da su regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi važni za napredak ka EU, kao i stvaranje atmosfere međusobnog povjerenja, razumijevanja, mirnog i trajnog rješavanja otvorenih bilateralnih pitanja. Naglašena je važnost postizanja koristi za građane Zapadnog Balkana i prije formalnog pristupanja, pa je EU pozvana da razmotri otvaranje puteva koji bi omogućili regionu da pristupi specifičnim politikama, inicijativama i fondovima Unije kako bi donosile prednosti članstva u EU bliže građanima. U tom smislu, naglašena je hitnost primjene nove pregovaračke metodologije kako bi se ubrzao proces pristupanja EU na osnovu zasluga i osigurao napredak postepene integracije EU i regiona tokom proširenja. Što se tiče okoliša, napominje se da postoji potreba za boljim rješavanjem izazova klimatskih promjena, zelene tranzicije i zelenog rasta, zajedno sa povećanom diverzifikacijom energije i prelaskom na obnovljivu energiju. Učesnici samita pozdravili su paket energetske podrške zapadnom Balkanu od milijardu eura, kojim EU proširuje mjere solidarnosti preduzete nakon ruske agresije na Ukrajinu, poput podrške ugroženim domaćinstvima i izgradnje nove energetske infrastrukture. Deklaracija naglašava potrebu da se mladi ljudi zadrže u regionu Zapadnog Balkana, jer njihov odlazak ima značajne implikacije na dugoročnu društvenu održivost, održiv ekonomski rast i društveni napredak.
Predsjednik Sjeverne Makedonije Pendarovski je napomenuo da želja za članstvom u EU postoji u svim državama bez izuzetka. Svima je jasno da zemlje moraju postići evropske standarde dobrog upravljanja i funkcionalne tržišne ekonomije. Stabilnost i prosperitet u regionu su međusobno zavisni. Na pitanje da li je rješavanje međusobnih problema i odnosa s pojedinim članicama EU važnije od ispunjavanja kriterija, hrvatski predsjednik Milanović je rekao da su oboje važni. Postoje otvorena pitanja, posebno između Srbije i Kosova, koja nisu međusobno priznata, a to su paralelni, ali isprepleteni procesi i ova vrsta dijaloga je dragocena. Najgora stvar kada telefonske linije utihnu i dođe smrt dijaloga, komunikacije, međusobnog razumijevanja i nerazumijevanja. Prema Milanovićevim riječima, „jedan od neobičnih trenutaka sa stanovišta identiteta i samopoštovanja u novijoj historiji bio je trenutak kada je Ukrajina dobila status kandidata prije Bosne i Hercegovine. Nije jasno, ali desilo se.” Predsjednica Slovenije Pirc Musar ocijenila je da je diskusija na sastanku procesa Brdo-Brijuni protekla u konstruktivnom i mirnom tonu, a učesnici su najviše pažnje posvetili EU. Ona je napomenula da su se učesnici konačno usaglasili oko teksta Deklaracije i usvojili ga, što prošle godine nije bilo moguće. Uz deklaraciju su po prvi put dogovorene i konkretne akcije: uključiti roming u zemljama Zapadnog Balkana u evropski i pridružiti zemlje regiona mehanizmu EU za odgovor na prirodne katastrofe.
Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH, rekla je da je “razgovor protekao u mirnoj i ljubaznoj atmosferi, bez ozbiljnih pitanja”. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić napomenuo je kako je bilo lako razgovarati o nekim zaista ozbiljnim stvarima, poput ubrzanja puta u EU, dekarbonizacije i odlaska mladih iz cijelog regiona. Drugi član Predsjedništva BiH, Denis Bechirović, istaknuo je da je regionalna saradnja u cjelini postala važan aspekt jačanja stabilnosti i sigurnosti.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je novinarima u Skoplju da je samit Brdo-Brijuni bio veoma iskren i konstruktivan. Najviše se govorilo o odnosu između Zapadnog Balkana i EU i o tome šta bi oni mogli tražiti. Vučić je rekao da neki imaju malo više entuzijazma, neki manje. “Nije bilo velikih svađa jer smo Priština i ja svoje probleme ostavili za četvrtak kada ćemo se sastali u Briselu.” On je prokomentarisao i izjavu premijera Kosova Kurtija, koji je rekao da je “nemoguće odvojiti Srbiju od Rusije bez biča”: “Sramota je da neko ko sebe smatra vođom bilo čega, ma koliko visoko mislio sam, koristi takav jezik i takav vokabular.”
12. samit Brdo-Brijuni može se smatrati generalno uspješnim. U Skoplju je usvojena zajednička deklaracija koja je postala važan dokument u promociji zemalja regiona ka članstvu u Evropskoj uniji. Uprkos različitom stepenu spremnosti država za ulazak u EU, mišljenje o sticanju članstva svih zemalja Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji do 2030. godine, koje je zapravo izneo Brisel na samitu EU-Zapadni Balkan u Atini i obznanio šef Evropskog vijeća Charles Michelle bilo je u potpunosti podržano. Očigledno je da je govor srpskog šefa države bio skeptičniji u skrivenoj formi, ali on nije odustao od kursa evropskih integracija, već je samo naveo određene poteškoće u njegovom sprovođenju. Slovenija i Hrvatska vrlo dobro razumiju potrebe zemalja regiona u provođenju njihove politike evropskih integracija, stoga je podrška Ljubljane i Zagreba važna i konstruktivna i cijenjena od strane svih učesnika procesa Brdo-Brijuni.
Naredne godine će biti odlučujuće za napredak evropskih integracija zemalja regiona, ali ne treba isključiti pokušaje blokiranja ovog procesa od strane Rusije i njenog najbližeg saveznika u regionu Milorada Dodika. To je moguće samo u slučaju početka aktivnih neprijateljstava, a to je zadatak koji je Moskva postavila za Banja Luku. Ovih dana nije slučajna izjava bivše predsjednice Hrvatske K. Grabar Kitarović, koja je u intervjuu izjavila da joj je svojedobno Putin rekao da namjerno nije sprečavao Sloveniju i Hrvatsku da uđu u EU, ali što se tiče drugih zemalja u regionu, Kremlj će kategorički protiv. Posljednji koraci M. Dodika ka otvorenoj konfrontaciji samo potvrđuju ove riječi, ali Kremlj je trenutno značajno ograničen u svojim resursima da utiče na napredak evropskih integracija zemalja Zapadnog Balkana. To dobro razumeju u Briselu i glavnim gradovima država u regionu.
