- Vučić planira da podnese ostavku na mjesto predsjednika Srbije
Na pitanje voditelja stanice Radio Beograd 1 da li planira podnijeti ostavku u naredna tri do četiri mjeseca, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odgovorio je da bi to mogao da učini „možda i ranije“. Predsjednik je naglasio da bi to bila ostavka, a ne skraćivanje mandata. „Neću ljudima reći da sam skratio mandat, reći ću da sam podnio ostavku“, rekao je Vučić. Da bi potvrdio svoje namjere, izjavio je da je već „počeo da pakuje knjige“ u svom kabinetu.
U slučaju Vučićeve ostavke, prema zakonu, dužnosti predsjednika obavljaće predsjednik Narodne skupštine (Parlamenta) Srbije, što znači da će Vučića zamijeniti predsjedavajuća Ana Brnabić. Takav period „vršioca dužnosti predsjednika“ ne može trajati duže od tri mjeseca. Osim toga, zakon zahtijeva da se novi predsjednički izbori raspišu u roku od 90 dana od ostavke.
Analitičari predviđaju da će, nakon što podnese ostavku na predsjedničku funkciju, Vučić prihvatiti poziv svojih saveznika iz Srpske napredne stranke i kandidovati se za premijera.
Nedavno je Miloš Vučević, predsjednik Srpske napredne stranke (SNS) i savjetnik predsjednika, izjavio da očekuje da će predsjednika Aleksandra Vučića vidjeti kao budućeg premijera jer on „još uvijek ima energije i znanja“ i „bila bi velika šteta izgubiti takav kapital koji on posjeduje“. Ana Brnabić dijeli isto mišljenje — najavila je da će rukovodstvo SNS-a razgovarati s Aleksandrom Vučićem o tome da postane njihov kandidat za premijera.
Prema prognozama analitičara, parlamentarni izbori koji će dovesti do promjene vlasti održaće se u Srbiji na jesen, dok će se predsjednički izbori održati bliže kraju godine.
Govoreći u radijskom intervjuu o vremenu održavanja parlamentarnih izbora, Vučić je rekao da će se izbori održati za nekoliko mjeseci. „Izbori će se održati za nekoliko mjeseci. Neće biti izbora u julu ili avgustu, to je sigurno“, rekao je.
- Samit EU-Zapadni Balkan održan u Crnoj Gori
U Tivtu je 5. juna održan Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana pod sloganom „Zajednički prosperitet i stabilnost EU i Zapadnog Balkana“. Sastanak je okupio više od trideset stranih delegacija, uključujući lidere država i vlada EU, šefove evropskih institucija, kao i predstavnike Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije. Događaj se održao uz pojačane mjere bezbjednosti i značajna ograničenja saobraćaja, a donekle ga je zasjenio skandal vezan za neuspješan pokušaj 90 aktivista vladajuće srpske Srpske napredne stranke (SNS) da čarter letom dođu u Tivat kako bi iskazali podršku Aleksandru Vučiću.
Sam forum se fokusirao na sprovođenje reformi neophodnih za evropsku integraciju regiona i produbljivanje saradnje sa Jedinstvenim tržištem EU.
„Otvaramo sektore jedinstvenog tržišta kompanijama sa Zapadnog Balkana i stoga zemlje regiona moraju da sprovode reforme i stvaraju jednake uslove za preduzeća, jer naše investicije prate reforme“, naglasila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
„Moja poruka Zapadnom Balkanu je jasna: sada je vrijeme da se iskoristi zamah i sprovedu reforme“, naglasio je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta.
Specifična odrednica samita bila je ta da su se učesnici složili da ne pripremaju zajedničke zaključne dokumente ili deklaracije, što ukazuje na teškoću postizanja kompromisne formulacije prihvatljive svim stranama.
Jedno od teških pitanja bila je vanjskopolitička orijentacija zemalja kandidata, tačnije odbijanje Srbije da se pridruži sankcijama protiv Rusije.
Nakon samita, predsjednica Evropske komisije fon der Lajen naglasila je da Srbija ima vrlo jasne uslove za otvaranje narednog, trećeg paketa pregovaračkih poglavlja. Prema njenim riječima, to su reforme u oblastima vladavine prava, slobode medija i izbornog zakonodavstva, kao i usklađivanje sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.
U saopštenju EU izdatom nakon samita citirane su izjave predsjednika Evropskog savjeta, koji je izjavio da „potpuno usklađivanje naših partnera sa Zapadnog Balkana sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU ostaje suštinski izraz našeg jedinstva.“
Nakon sastanka, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je da je nekoliko zemalja insistiralo na uvođenju sankcija protiv Rusije zbog rata u Ukrajini, koje Srbija nije uvela. „Upravo su to tražili od nas“, rekao je.
Njemački kancelar Fridrih Merc rekao je novinarima u Tivtu da Srbija mora jasno da odredi gdje vidi svoju budućnost. „Nemoguće je voditi politiku kolebanja između Rusije, Kine i Evrope. Put Srbije ka EU je otvoren, ali ona mora da odluči na čijoj je strani“, rekao je.
Redovni samiti EU i Zapadnog Balkana održavaju se od 2020. godine, kada je Hrvatska, koja je u to vrijeme predsjedavala Savjetom Evropske unije, predložila godišnje sastanke regionalnih lidera kao priznanje evropske perspektive Zapadnog Balkana.
Ovo je bio prvi veliki sastanak najviših predstavnika Evropske unije i njenih partnera sa Zapadnog Balkana održan u Crnoj Gori. Očekuje se da će Crna Gora postati 28. članica EU do 2028. godine.
- Prijevremeni izbori na Kosovu možda neće riješiti političku krizu
Na prijevremenim parlamentarnim izborima na Kosovu održanim 7. juna, Pokret za samoopredjeljenje (LVV), stranka sadašnjeg premijera Albina Kurtija, vodi sa velikom razlikom, iako je izgubila nekoliko procentnih poena u odnosu na prethodne prijevremene izbore održane u decembru prošle godine (43% u poređenju sa 51% u decembru 2025. godine). To znači da vladajuća stranka nije uspjela da osigura apsolutnu većinu u parlamentu i ostaje daleko od dvotrećinske većine potrebne za samostalno formiranje vlade i izbor novog predsjednika Kosova.
Opoziciona Demokratska partija Kosova (PDK) osvojila je 21% glasova, Demokratski savez Kosova (LDK) podržalo je 17% birača, a Savez za budućnost Kosova (AAK) dobio je nešto više od 7% glasova podrške.
U opštinama sa srpskom većinom, Srpska lista je pobijedila na izborima, dobivši skoro 7% glasova.
Još jedna srpska stranka, Za slobodu, pravdu i opstanak, koju predvodi Nenad Rašić, takođe je učestvovala na izborima i osvojila oko 0,8%, uglavnom u pretežno albanskim područjima.
Tako će Srpska lista dobiti devet od deset mjesta zagarantovanih Srbima, dok će jedno mjesto pripasti Rašićevoj stranci.
Izlaznost birača bila je znatno niža nego na parlamentarnim izborima održanim 28. decembra prošle godine – glasalo je samo oko 36,8% birača u poređenju sa prethodnih 45%. Pad interesa birača bio je predvidljiv, jer su ovo već treći parlamentarni izbori na Kosovu u roku od godinu i po dana.
Treba podsjetiti da su prijevremeni izbori raspisani nakon što kosovski parlament nije uspio da izabere novog predsjednika u roku koji je postavio Ustavni sud nakon isteka mandata Vjose Osmani u aprilu.
Rezultati junskih izbora pokazuju da će Albin Kurti i njegova stranka biti prisiljeni da formiraju koaliciju s jednom od glavnih albanskih opozicionih stranaka kako bi formirali vladu, osigurali izbor predsjednika i izbjegli nove prijevremene izbore.
- Misija NATO-a na Kosovu biće smanjena zbog „poboljšane bezbjednosne situacije“
„Kako bezbjednost na Kosovu ostaje generalno stabilna, NATO će optimizovati prisustvo KFOR-a na Kosovu i postepeno prilagođavati svoju trenutnu snagu tokom naredne godine“, navodi se u saopštenju SHAPE-a (Vrhovnog zapovjedništva savezničkih snaga za Evropu).
„S obzirom na to da je bezbjednosna situacija sada stabilna“, prisustvo KFOR-a „može se prilagoditi u skladu s tim, uz efikasno održavanje bezbjednog okruženja za sve ljude i zajednice koje žive na Kosovu, kao i slobode kretanja, u svakom trenutku i nepristrasno, u skladu sa svojim dugogodišnjim mandatom UN-a“, „u bliskoj koordinaciji s Policijom Kosova i Misijom vladavine prava EU na Kosovu (EULEX)“, naglašava se u saopštenju.
„NATO i KFOR su u potpunosti posvećeni sigurnosti i bezbjednosti na Kosovu“ i „upravo je ta posvećenost dovela do povećane stabilnosti jer su bezbjednosne organizacije na Kosovu postale sposobnije“, izjavio je general američkih zračnih snaga Aleksus G. Grinkevič, vrhovni komandant savezničkih snaga za Evropu (SACEUR). „Trenutni uslovi pružaju priliku za dalju optimizaciju veličine i položaja KFOR-a“, naglasio je, potvrđujući „čvrstu posvećenost NATO-a Zapadnom Balkanu, regiji od strateškog značaja za Alijansu čija je bezbjednost direktno povezana sa bezbjednošću u euroatlantskoj regiji“. Prema njegovim riječima, „NATO neće dozvoliti da se pojavi bezbjednosni vakuum“.
Optimizacija najavljena povodom 27. godišnjice NATO misije na Kosovu biće sprovedena „nakon pažljivog pregleda i procjene bezbjednosne situacije na osnovu obavještajnih podataka“. Proces „će se odvijati postepeno i u skladu sa uslovima na terenu“ i može biti zaustavljen „ako to budu zahtjevali relevantni bezbjednosni događaji“.
Očekuje se da će se smanjenje dogoditi nakon „nacionalnih ciklusa rotacije i preraspodjele između sadašnjeg tenutka i sljedeće godine“.
Trenutno se na Kosovu nalazi više od 4.600 vojnika KFOR-a iz 31 zemlje, znatno manje nego 1999. godine, kada ih je bilo otprilike 50.000.
Kako su mediji u Srbiji primijetili, vijest o smanjenju misije NATO-a šalje jasan signal da se misija polako, ali sigurno kreće ka svom konačnom završetku.
