- Europski parlament usvojio izvješća o pet zemalja Zapadnog Balkana
Europski parlament usvojio je 17. lipnja svoja godišnja izvješća o pet zemalja Zapadnog Balkana: Crnoj Gori, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini te Kosovu.
Crna Gora
Izvješće o Crnoj Gori podržalo je 486 zastupnika Europskog parlamenta, dok je 101 glasao protiv, a 75 je bilo suzdržano. Zastupnici Europskog parlamenta pozdravili su stalan napredak Crne Gore u reformama vezanim uz EU, potkrijepljen njezinom ambicijom da zaključi pregovore o pristupanju do kraja 2026. i postane 28. država članica EU do 2028.
Izvjestitelj Europskog parlamenta za Crnu Goru, Marjan Šarec, izjavio je tijekom rasprave 16. lipnja da je cilj završetka pregovora do kraja 2026. ambiciozan, ali ostvariv.
Albanija
U izvješću koje je usvojeno s 483 glasa za, 103 protiv i 70 suzdržanih, zastupnici Europskog parlamenta pozdravili su brzi napredak Albanije posljednjih godina. Istovremeno, primijetili su da se Albanija još uvijek suočava s nekoliko izazova, kao što je prevazilaženje unutarnje političke polarizacije i potreba za poboljšanjem političke kulture u zemlji, jačanjem vladavine prava i konsolidacijom reformi protiv korupcije. Iako priznaje ambiciju Albanije da dovrši pregovore o članstvu do kraja 2027., izvješće upozorava da će termin pristupanja zemlje ovisiti o kvaliteti njezinih reformi.
Tijekom rasprave, Andreas Schieder, izvjestitelj za Albaniju, opisao je zemlju kao „drugog favorita u procesu proširenja“ i ocijenio da se cilj završetka pregovora o pristupanju do kraja 2027. „više ne čini kao san, već realna perspektiva“.
Bosna i Hercegovina
Europski parlament potvrdio je svoju podršku pristupanju Bosne i Hercegovine EU s 478 glasova za, 116 protiv i 54 suzdržana. Zastupnici u Europskom parlamentu pozvali su na reforme za jačanje demokratskih institucija u zemlji, jačanje vladavine prava, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala te jamčenje temeljnih prava svih građana. Parlament je pozvao političke čelnike Bosne i Hercegovine da obnove svoju predanost članstvu u EU i odmah provedu dugo očekivane reforme. Zastupnici Europskog parlamenta također su pozvali na prekid opstrukcionizma i razdorne retorike koja ometa težnje zemlje za pridruživanjem EU.
Kosovo
U izvješću usvojenom s 412 glasova za, 174 protiv i 58 suzdržanih, zastupnici Europskog parlamenta pohvalili su kontinuiranu predanost Kosova svojoj prijavi za članstvo u EU, istovremeno izrazivši zabrinutost zbog neuspjeha zemlje u uspostavljanju funkcionalnog zakonodavnog tijela i vlade više od godinu dana. Zastupnici Europskog parlamenta pozvali su vladu Kosova da ubrza reforme vezane uz EU, posebno u područjima vladavine prava, temeljnih sloboda i borbe protiv korupcije. Izvješće naglašava da normalizacija odnosa sa Srbijom i provedba Bruxellesskog i Ohridskog sporazuma ostaju ključni za ambicije Kosova za EU.
Sjeverna Makedonija
U izvješću koje je usvojeno s 411 glasova za, 120 protiv i 120 suzdržanih, Europski parlament naglasio je da napredak u pristupnim pregovorima i dalje ovisi o održivim i dubinskim reformama, posebno u pogledu vladavine prava, reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije. Izvješće također naglašava potrebu uspostavljanja međustranačke suradnje, prvenstveno radi usvajanja potrebnih ustavnih amandmana koji bi omogućili otvaranje prvog pregovaračkog klastera. (Ovo se odnosi na amandmane na Ustav Sjeverne Makedonije koji bi omogućili priznavanje Bugara kao konstitutivnog naroda.)
Obraćajući se Europskom parlamentu, povjerenica za proširenje Marta Kos pohvalila je napredak koji su postigle Crna Gora i Albanija, te izjavila da se sličan zamah očekuje od svih zemalja Zapadnog Balkana. „Danas postoji prilika za napredak ka članstvu i potičemo sve zemlje Zapadnog Balkana da je iskoriste“, rekla je Kos. „Europska komisija želi krenuti naprijed sa svima njima, ako ispune svoje reformske obveze i pokažu dovoljnu usklađenost sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU i viznom politikom“, naglasila je povjerenica.
Europski parlament nije razmatrao izvješće o Srbiji. Očekuje se da će biti stavljen na dnevni red Europskog parlamenta u srpnju.
- Europski parlament poziva Albaniju da se suzdrži od gradnje u zaštićenim područjima
Europski parlament pozvao je Albaniju, u svom godišnjem izvješću o napretku Albanije prema članstvu u EU, da uvede moratorij na gradnju u zaštićenim područjima usvajanjem odgovarajućeg amandmana. Amandman se odnosi na (iako se izričito ne imenuje) veliki projekt vrijedan milijardu dolara u koji je uključen Affinity Partners, tvrtka Jareda Kushnera, zeta Donalda Trumpa.
Izvješće EP-a izrazilo je „duboko žaljenje i ozbiljnu zabrinutost“ zbog brzopletih amandmana na albanski „Zakon o zaštićenim područjima“, koje je vlada usvojila kako bi privukla ulaganja. U dokumentu se izričito navodi da „kontinuirani razvoj unutar zaštićenog područja Vjosa-Narta pokazuje praktične posljedice ovih zakonodavnih promjena“ i poziva na hitnu suspenziju svih građevinskih dozvola u tom području.
Tijekom rasprave u Europskom parlamentu, Andreas Schieder, izvjestitelj za Albaniju, naglasio je da „turizam stvara radna mjesta i potiče gospodarski rast, ali samo dugoročno ako se priroda i okoliš ne žrtvuju u tom procesu“. „Europska unija uspostavila je jasne standarde u ovom području, što je još jedan snažan argument u prilog pristupanja Albanije EU. U tom kontekstu, također sam uvjeren da će se svi ovi europski pravni instrumenti – od procjena utjecaja na okoliš osmišljenih za zaštitu prirodnih staništa do zakonodavstva kojim se štite ptice i druge divlje životinje – u potpunosti poštovati“, rekao je Schieder.
U međuvremenu, u Albaniji se nastavljaju protuvladini prosvjedi, potaknuti planovima za razvoj zaštićenih područja, koja, između ostalog, ugrožavaju gnijezdišta flaminga. Demonstracije pod sloganom „Albanija nije na prodaju!“ traju već tri tjedna, razvijajući se u protuvladin pokret, takozvanu „Flamingo revoluciju“. Deseci tisuća ljudi u Tirani, uključujući pripadnike albanske dijaspore, uglavnom iz susjednih zemalja, sudjelovali su 20. lipnja u još jednom prosvjedu, zahtijevajući ostavku vlade koju predvodi Edi Rama.
- Srbija razvija odnose s Gruzijom
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prvi je put posjetio Gruziju. Njegov gruzijski kolega Mihail Kavelašvili posjetio je Beograd u prosincu 2025., što je bio prvi posjet Srbiji na predsjedničkoj razini.
Fokus Vučićevog posjeta bila je gospodarska suradnja između dviju zemalja, koja se aktivno razvija: trgovinski promet porastao je za 36,4% u prvom tromjesečju tekuće godine. Nakon razgovora, strane su objavile završetak priprema za Sporazum o slobodnoj trgovini. Očekuje se da će, nakon pravne revizije, dokument biti potpisan ove godine.
U sklopu razvoja bilateralnih odnosa, Srbija planira otvoriti veleposlanstvo u Tbilisiju. „Otvorit ćemo veleposlanstvo Srbije u Tbilisiju. To će nam omogućiti održavanje redovitog političkog dijaloga i rad na konkretnim gospodarskim projektima“, rekao je Vučić. Gruzijski premijer Irakli Kobakhidze izjavio je da Tbilisi sa svoje strane razmatra otvaranje vlastitog diplomatskog predstavništva u Beogradu.
Posjet srbijanskog predsjednika i približavanje Gruzije i Srbije organizirani su u kontekstu pogoršanja odnosa dviju zemalja sa Europskom unijom. Obje zemlje su kandidatkinje za članstvo u EU i obje su dobile prilično negativne ocjene u Izvješću Europske komisije o proširenju za 2025. godinu.
Prema Vučićevim riječima, pitanja vezana uz europski put Srbije i Gruzije razmatrana su tijekom sastanaka s gruzijskim vodstvom. Izjavio je da planira pozvati čelnike zemalja kandidatkinja za EU na razgovore o njihovom pristupu prema Bruxellesu i bližoj suradnji u procesu pristupanja EU. „U bliskoj budućnosti pozvat ću zemlje kandidatkinje da dođu u Beograd kako bismo mogli razgovarati o tome kako i na koji način bismo se trebali pozicionirati prema Bruxellesu, kako možemo pomoći jedni drugima i kako možemo definirati naše zajedničke interese i zajedničke prioritete“, rekao je Vučić u Tbilisiju.
- Washington i Priština nisu postigli dogovor o sudjelovanju Kosova u američkim plinskim projektima
Sjedinjene Države snažno potiču Kosovo da postane dio regionalnog američkog plinskog projekta. Šefica američke diplomatske misije u Prištini, otpravnica poslova Anu Prattipati, objavila je 5. lipnja u kosovskim medijima članak pod naslovom „Put do energetske sigurnosti i dugoročnog partnerstva s Amerikom“, u kojem je naglasila da bi se Kosovo trebalo pridružiti plinskim projektima koje Sjedinjene Države razvijaju na Balkanu.
„Kosovo se sada suočava s važnim strateškim izborom. Trumpova administracija smanjenje ovisnosti Europe o ruskoj energiji učinila je glavnim prioritetom. Pozivamo Kosovo da se pridruži dugoročnom energetskom partnerstvu s Amerikom putem LNG-a kako bi osiguralo svoju energetsku budućnost“, naglasila je Anu Prattipati.
„Opskrba energijom na Kosovu ne prati rastuću potražnju. Prema podacima Carine, Kosovo je u posljednje četiri godine potrošilo 735 milijuna eura na uvoz električne energije iz susjednih zemalja, što je porast sa 142 milijuna eura u 2024. na 259 milijuna eura u 2025. Kako cijene i potražnja nastavljaju rasti, Kosovo će u doglednoj budućnosti biti sve više energetski ovisno o svojim susjedima.
Kako bi se riješili ovi strukturni izazovi, Kosovo bi se trebalo pridružiti američkim projektima prirodnog plina planiranim diljem Balkana. Ovi projekti mogu osigurati američke energetske resurse za Kosovo. Američki ukapljeni prirodni plin (LNG) diverzificirao bi opskrbu energijom na Kosovu, nadopunio domaće izvore energije na Kosovu i dodao još jednu vezu rastućem gospodarskom partnerstvu između SAD-a i Kosova“, navodi se u članku.
„Kosovo mora brzo djelovati kako bi ostvarilo ovo partnerstvo jer će izgradnja potrebne infrastrukture potrajati. Očekuje se da će se izvoz američkog LNG-a udvostručiti do 2030. i teći će kroz regionalne projekte poput Vertikalnog plinskog koridora i plutajućeg terminala za prirodni plin u Hrvatskoj. Kosovo bi se također moglo spojiti na plinovod koji se gradi kako bi povezao LNG terminal u Aleksandrupolisu u Grčkoj s obližnjim Skopljem u Sjevernoj Makedoniji“, naglasio je diplomat, dodajući: „Prozor za pridruživanje ovim projektima se zatvara. Odgađanje ove odluke riskira da se američke isporuke LNG-a preusmjere negdje drugdje i moglo bi ostaviti Kosovo kao jedinu zemlju Zapadnog Balkana bez pristupa američkom LNG-u.“
Kosovo trenutno nema plinsku infrastrukturu i oslanja se na termoelektrane na ugljen. Kosovo proizvodi oko 90 posto svoje električne energije iz dvije termoelektrane na ugljen. Međutim, kosovska vlada koju vodi Albin Kurti nije pokazala želju da se pridruži američkom plinskom projektu na Balkanu.
Kurti je izjavio da bi radije pretvorio kosovski ugljen u plin nego uvozio plin. Prema njegovim riječima, Kosovo je zainteresirano za američke tvrtke sposobne za plinifikaciju ugljena. „Vrlo smo zainteresirani za američku stručnost i američke korporacije za uplinjavanje lignita jer imamo vlastite resurse. Vjerujem da to nije u suprotnosti s trenutnom politikom američke administracije, koja se ne distancira od korištenja ugljena u istoj mjeri kao prethodna administracija“, rekao je.
U travnju je ministrica gospodarstva Kosova, Artane Rizvanolli, poslala zahtjev američkom veleposlanstvu tražeći podršku za projekte uplinjavanja ugljena, navodeći velike rezerve lignita i politiku predsjednika Donalda Trumpa o podršci industriji ugljena. U svom pismu Prattipati, Rizvanolli je napomenula da Kosovo posjeduje najveće rezerve lignita u Europi, procijenjene na približno 12,44 milijarde tona. U pismu se također navodi da, s obzirom na nedavne izjave predsjednika Trumpa o podršci novim inicijativama za ugljen, Kosovo traži suradnju u smislu američke tehničke stručnosti i ulaganja.
Međutim, vlada Kosova nije dobila podršku za svoju inicijativu s američke strane.
Stručnjaci upozoravaju da će odbijanje pridruživanja američkom plinskom projektu negativno utjecati na odnose između Prištine i Washingtona.
Oporbeni političari oštro su kritizirali stav vlade u vezi s američkim predloženim plinifikacijom Kosova. Pridruživanje regionalnom američkom plinskom projektu moglo bi postati jedan od uvjeta oporbe u okviru formiranja moguće koalicije s Pokretom za samoopredjeljenje (LVV) Albina Kurtija radi uspostave institucija nakon nedavnih izbora.
- FATF stavlja Bosnu i Hercegovinu na „sivu listu“
Radna skupina za financijsko djelovanje (FATF) stavila je Bosnu i Hercegovinu na popis jurisdikcija pod pojačanim nadzorom (tzv. „siva lista“). Kako je najavilo Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, zemlja sada mora aktivno surađivati s FATF-om kako bi riješila strateške nedostatke u svojim sustavima za borbu protiv pranja novca, financiranja terorizma i financiranja širenja oružja za masovno uništenje.
Kako bosanski mediji primjećuju, uvrštavanje na popis pojačanog nadzora financijski je „žuti karton“ za Bosnu i Hercegovinu, jer međunarodne institucije smatraju da zemlja ima previše rupa u svom zakonodavstvu koje omogućuju pranje novca.
Slanje i primanje novca iz inozemstva, bilo putem banaka, Western Uniona ili online platformi, vjerojatno će trajati dulje i bit će podložno strožem nadzoru stranih banaka. Istodobno, domaće banke mogu zahtijevati i više dokumentacije i dokaza o podrijetlu sredstava od građana i tvrtki za rutinske transakcije zbog strožih propisa. Poteškoće se mogu očitovati u detaljnim pregledima međunarodnih transakcija, povećanim zahtjevima stranih banaka i korespondentnih banaka, duljem vremenu obrade za određena prekogranična plaćanja, kao i većim administrativnim i operativnim troškovima.
