- Europski parlament usvojio izvještaje o pet zemalja Zapadnog Balkana
Europski parlament usvojio je 17. juna svoje godišnje izvještaje o pet zemalja Zapadnog Balkana: Crnoj Gori, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Kosovu.
Crna Gora
Izvještaj o Crnoj Gori podržalo je 486 članova Europskog parlamenta, dok je 101 glasalo protiv, a 75 bilo suzdržano. Članovi Europskog parlamenta pozdravili su stalan napredak Crne Gore u reformama vezanim za EU, potkrijepljen njenom ambicijom da zaključi pregovore o pristupanju do kraja 2026. godine i postane 28. država članica EU do 2028. godine.
Izvjestilac Europskog parlamenta za Crnu Goru, Marjan Šarec, izjavio je tokom debate 16. juna da je cilj završetka pregovora do kraja 2026. godine ambiciozan, ali ostvariv.
Albanija
U izvještaju koji je usvojen sa 483 glasa za, 103 protiv i 70 suzdržanih, članovi Europskog parlamenta pozdravili su brzi napredak Albanije posljednjih godina. Istovremeno, istakli su da se Albanija i dalje suočava s nekoliko izazova, kao što su prevazilaženje unutrašnje političke polarizacije i potreba za poboljšanjem političke kulture u zemlji, jačanjem vladavine prava i konsolidacijom reformi protiv korupcije. Iako priznaje ambiciju Albanije da završi pregovore o članstvu do kraja 2027. godine, izvještaj upozorava da će termin pristupanja zemlje zavisiti od kvaliteta njenih reformi.
Tokom debate, Andreas Šider, izvjestitelj za Albaniju, opisao je zemlju kao „drugog favorita u procesu proširenja“ i ocijenio da cilj završetka pregovora o pristupanju do kraja 2027. godine „više ne izgleda kao san, već kao realna perspektiva“.
Bosna i Hercegovina
Europski parlament je potvrdio svoju podršku pristupanju Bosne i Hercegovine EU sa 478 glasova za, 116 protiv i 54 suzdržana. Zastupnici Europskog parlamenta pozvali su na reforme za jačanje demokratskih institucija zemlje, očuvanje vladavine prava, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala i garantovanje osnovnih prava svih građana. Parlament je pozvao političke lidere Bosne i Hercegovine da obnove svoju posvećenost članstvu u EU i odmah provedu dugo očekivane reforme. Zastupnici Europskog parlamenta također su pozvali na prekid opstrukcionizma i razdorne retorike koja ometa težnje zemlje za pridruživanjem EU.
Kosovo
U izvještaju usvojenom sa 412 glasova za, 174 protiv i 58 suzdržanih, zastupnici Europskog parlamenta pohvalili su kontinuiranu posvećenost Kosova njenoj prijavi za članstvo u EU, istovremeno izražavajući zabrinutost zbog neuspjeha zemlje da uspostavi funkcionalno zakonodavno tijelo i vladu duže od godinu dana. Zastupnici Europskog parlamenta pozvali su vladu Kosova da ubrza reforme vezane za EU, posebno u oblastima vladavine prava, temeljnih sloboda i borbe protiv korupcije. Izvještaj naglašava da normalizacija odnosa sa Srbijom i provedba Briselskog i Ohridskog sporazuma ostaju ključni za ambicije Kosova za EU.
Sjeverna Makedonija
U izvještaju usvojenom sa 411 glasova za, 120 protiv i 120 suzdržanih, Europski parlament je naglasio da napredak u pregovorima o pristupanju i dalje zavisi od održivih i dubinskih reformi, posebno u pogledu vladavine prava, reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije. Izvještaj također naglašava potrebu uspostavljanja međustranačke saradnje, prvenstveno radi usvajanja neophodnih ustavnih amandmana koji bi omogućili otvaranje prvog pregovaračkog klastera. (Ovo se odnosi na amandmane na Ustav Sjeverne Makedonije koji bi omogućili priznavanje Bugara kao konstitutivnog naroda.)
Obraćajući se Europskom parlamentu, komesarka za proširenje Marta Kos pohvalila je napredak koji su postigle Crna Gora i Albanija i izjavila da se sličan zamah očekuje od svih zemalja Zapadnog Balkana. „Danas postoji prilika za napredak ka članstvu i mi ohrabrujemo sve zemlje Zapadnog Balkana da je iskoriste“, rekla je Kos. „Europska komisija je spremna da krene naprijed sa svima njima, ako ispune svoje reformske obaveze i pokažu dovoljnu usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU i viznom politikom“, naglasila je komesarka.
Europski parlament nije razmatrao izvještaj o Srbiji. Očekuje se da će biti stavljen na dnevni red Europskog parlamenta u julu.
- Europski parlament poziva Albaniju da se suzdrži od gradnje u zaštićenim područjima
Europski parlament pozvao je Albaniju, u svom godišnjem izvještaju o napretku Albanije ka članstvu u EU, da uvede moratorij na gradnju u zaštićenim područjima usvajanjem odgovarajućeg amandmana. Amandman se odnosi na (iako ne imenuje eksplicitno) veliki projekat vrijedan milijardu dolara u koji je uključen Affinity Partners, kompanija Džareda Kušnera, zeta Donalda Trampa.
Izvještaj EP-a izrazio je „duboko žaljenje i ozbiljnu zabrinutost“ zbog brzopletih amandmana na albanski „Zakon o zaštićenim područjima“, koje je vlada usvojila kako bi privukla investicije. U dokumentu se eksplicitno navodi da „kontinuirani razvoj unutar zaštićenog područja Vjosa-Narta pokazuje praktične posljedice ovih zakonodavnih promjena“ i poziva na hitnu suspenziju svih građevinskih dozvola u tom području.
Tokom debate u Europskom parlamentu, Andreas Šider, izvjestitelj za Albaniju, naglasio je da „turizam stvara radna mjesta i stimuliše ekonomski rast, ali dugoročno samo ako se priroda i okoliš ne žrtvuju u tom procesu“. „Europska unija je uspostavila jasne standarde u ovoj oblasti, što je još jedan snažan argument u korist pristupanja Albanije EU. U tom kontekstu, također sam uvjeren da će svi ovi europski pravni instrumenti – od procjena uticaja na okoliš osmišljenih za zaštitu prirodnih staništa do zakonodavstva kojim se štite ptice i druge divlje životinje – biti u potpunosti poštovani“, rekao je Šider.
U međuvremenu, u Albaniji se nastavljaju antivladini protesti, izazvani planovima za razvoj zaštićenih područja, koji, između ostalog, ugrožavaju mjesta za gniježđenje flaminga. Demonstracije pod sloganom „Albanija nije na prodaju!“ traju već tri sedmice, razvijajući se u antivladin pokret, takozvanu „Flamingo revoluciju“. Desetine hiljada ljudi u Tirani, uključujući pripadnike albanske dijaspore, uglavnom iz susjednih zemalja, učestvovale su 20. juna u još jednom protestu, zahtijevajući ostavku vlade koju predvodi Edi Rama.
- Srbija razvija odnose s Gruzijom
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prvi put je posjetio Gruziju. Njegov gruzijski kolega, Mihail Kavelašvili, posjetio je Beograd u decembru 2025. godine, što je bila prva posjeta Srbiji na predsjedničkom nivou.
Fokus Vučićeve posjete bila je ekonomska saradnja između dvije zemlje, koja se aktivno razvija: trgovinski promet porastao je za 36,4% u prvom kvartalu tekuće godine. Nakon razgovora, strane su objavile završetak priprema za Sporazum o slobodnoj trgovini. Očekuje se da će, nakon pravne revizije, dokument biti potpisan ove godine.
U okviru razvoja bilateralnih odnosa, Srbija planira otvaranje ambasade u Tbilisiju. „Otvorit ćemo ambasadu Srbije u Tbilisiju. To će nam omogućiti da održavamo redovan politički dijalog i radimo na konkretnim ekonomskim projektima“, rekao je Vučić. Gruzijski premijer Irakli Kobakhidze izjavio je da Tbilisi, sa svoje strane, razmatra otvaranje vlastite diplomatske misije u Beogradu.
Posjeta srbijanskog predsjednika i približavanje Gruzije i Srbije dolaze u kontekstu pogoršanja odnosa obje zemlje sa Europskom unijom. Obje zemlje su kandidati za članstvo u EU i obje su dobile prilično negativne ocjene u Izvještaju Europske komisije o proširenju za 2025. godinu.
Prema Vučićevim riječima, pitanja vezana za europski put Srbije i Gruzije razmatrana su tokom sastanaka s rukovodstvom Gruzije. On je izjavio da planira pozvati lidere zemalja kandidata za EU na razgovore o njihovom odnosu prema Briselu i bližoj saradnji u procesu pristupanja EU. „U bliskoj budućnosti, pozvat ću zemlje kandidate da dođu u Beograd kako bismo mogli razgovarati o tome kako i na koji način bismo se trebali pozicionirati prema Briselu, kako možemo pomoći jedni drugima i kako možemo definirati naše zajedničke interese i zajedničke prioritete“, rekao je Vučić u Tbilisiju.
- Vašington i Priština nisu postigli dogovor o učešću Kosova u američkim plinskim projektima
Sjedinjene Američke Države snažno ohrabruju Kosovo da postane dio regionalnog američkog plinskog projekta. Šefica američke diplomatske misije u Prištini, otpravnica poslova Anu Pratipati, objavila je 5. juna u kosovskim medijima autorski članak pod naslovom „Put ka energetskoj sigurnosti i dugoročnom partnerstvu s Amerikom“, u kojem je naglasila da bi se Kosovo trebalo pridružiti plinskim projektima koje Sjedinjene Američke Države razvijaju na Balkanu.
„Kosovo se sada suočava s važnim strateškim izborom. Trampova administracija je smanjenje zavisnosti Europe od ruske energije učinila glavnim prioritetom. Pozivamo Kosovo da se pridruži dugoročnom energetskom partnerstvu s Amerikom putem tečnog prirodnog plina (LNG) kako bi osiguralo svoju energetsku budućnost“, naglasila je Anu Pratipati.
„Snabdijevanje energijom na Kosovu ne prati rastuću potražnju. Prema podacima Carine, Kosovo je u posljednje četiri godine potrošilo 735 miliona eura na uvoz električne energije iz susjednih zemalja, što je porast sa 142 miliona eura u 2024. na 259 miliona eura u 2025. Kako cijene i potražnja nastavljaju rasti, Kosovo će u doglednoj budućnosti biti sve više energetski zavisno od svojih susjeda.
Da bi se riješili ovi strukturni izazovi, Kosovo bi se trebalo pridružiti američkim projektima prirodnog plina planiranim širom Balkana. Ovi projekti mogu osigurati američke energetske resurse za Kosovo. Američki tečni prirodni plin (LNG) bi diverzificirao snabdijevanje energijom na Kosovu, dopunio domaće izvore energije na Kosovu i dodao još jednu vezu rastućem ekonomskom partnerstvu između SAD-a i Kosova“, navodi se u članku.
„Kosovo mora brzo djelovati kako bi ostvarilo ovo partnerstvo jer će izgradnja potrebne infrastrukture potrajati. Očekuje se da će se izvoz američkog LNG-a udvostručiti do 2030. godine i teći će kroz regionalne projekte kao što su Vertikalni plinski koridor i plutajući terminal za prirodni plin u Hrvatskoj. Kosovo bi se također moglo povezati na plinovod koji se gradi kako bi povezao LNG terminal u Aleksandrupolisu u Grčkoj sa obližnjim Skopljem u Sjevernoj Makedoniji“, naglasila je Pratipati, dodajući: „Prozor za pridruživanje ovim projektima se zatvara. Odgađanje ove odluke rizikuje da američke isporuke LNG-a budu usmjerene negdje drugdje, što bi moglo učiniti da Kosovo postane jedina zemlja Zapadnog Balkana bez pristupa američkom LNG-u.“
Kosovo trenutno nema plinsku infrastrukturu i oslanja se na termoelektrane na ugalj. Kosovo proizvodi oko 90 posto svoje električne energije iz dvije termoelektrane na ugalj. Međutim, vlada Kosova, koju predvodi Albin Kurti, nije pokazala spremnost da se pridruži američkom plinskom projektu na Balkanu.
Kurti je izjavio da bi radije pretvorio kosovski ugalj u plin nego da uvozi plin. Prema njegovim riječima, Kosovo je zainteresirano za američke kompanije sposobne za gasifikaciju uglja. „Veoma smo zainteresirani za američku stručnost i američke korporacije za gasifikaciju lignita jer imamo vlastite resurse. Vjerujem da to nije u suprotnosti sa trenutnom politikom američke administracije, koja se ne distancira od korištenja uglja u istoj mjeri kao prethodna administracija“, rekao je.
U aprilu je ministarka ekonomije Kosova, Artane Rizvanoli, poslala zahtjev američkoj ambasadi tražeći podršku za projekte gasifikacije uglja, navodeći velike rezerve lignita i politiku predsjednika Donalda Trampa o podršci industriji uglja. U svom pismu Pratipati, Rizvanoli je napomenula da Kosovo posjeduje najveće rezerve lignita u Europi, procijenjene na približno 12,44 milijarde tona. U pismu se također navodi da, s obzirom na nedavne izjave predsjednika Trampa o podršci novim inicijativama za ugalj, Kosovo traži saradnju u smislu američke tehničke stručnosti i investicija.
Međutim, vlada Kosova nije dobila podršku za svoju inicijativu od američke strane.
Stručnjaci upozoravaju da će odbijanje pridruživanja američkom gasnom projektu negativno uticati na odnose između Prištine i Vašingtona.
Opozicioni političari oštro su kritikovali stav vlade u vezi s američkom predloženom gasifikacijom Kosova. Pridruživanje regionalnom američkom gasnom projektu moglo bi postati jedan od uslova opozicije u okviru formiranja moguće koalicije s Pokretom za samoopredjeljenje Albina Kurtija radi uspostavljanja institucija nakon nedavnih izbora.
- FATF stavlja Bosnu i Hercegovinu na „Sivu listuʺ
Radna grupa za finansijsko djelovanje (FATF) stavila je Bosnu i Hercegovinu na listu jurisdikcija pod pojačanim nadzorom (tzv. „siva listaʺ). Kako je saopćilo Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, zemlja sada mora aktivno sarađivati s FATF-om kako bi se riješili strateški nedostaci u njenim sistemima za borbu protiv pranja novca, za finansiranje terorizma i finansiranje širenja oružja za masovno uništenje.
Kako bosanski mediji primjećuju, uvrštavanje na listu pojačanog nadzora je finansijski „žuti kartonʺ za Bosnu i Hercegovinu, jer međunarodne institucije smatraju da zemlja ima previše rupa u svom zakonodavstvu koje omogućavaju pranje novca.
Slanje i primanje novca iz inostranstva, bilo putem banaka, Western Uniona ili online platformi, vjerovatno će trajati duže i biti predmet strožeg nadzora od strane stranih banaka. Istovremeno, domaće banke mogu zahtijevati i više dokumentacije i dokaza o porijeklu sredstava od građana i kompanija za rutinske transakcije zbog strožih propisa. Poteškoće se mogu manifestovati u detaljnim pregledima međunarodnih transakcija, povećanim zahtjevima stranih banaka i korespondentskih banaka, dužem vremenu obrade određenih prekograničnih plaćanja, kao i većim administrativnim i operativnim troškovima.
