- Imenovan vršitelj dužnosti visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini
Europske zemlje i Sjedinjene Američke Države nisu se uspjele dogovoriti o kandidatu za visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Na sastanku održanom 30. lipnja veleposlanici Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) u Sarajevu imenovali su vršitelja dužnosti visokog predstavnika. Dužnost je preuzeo dosadašnji prvi zamjenik visokog predstavnika i supervizor za Distrikt Brčko, američki diplomat Louis Crishock. Crishock je preuzeo dužnost vršitelja dužnosti visokog predstavnika 1. srpnja, kada je stupila na snagu ostavka njegova prethodnika, njemačkog diplomata Christiana Schmidta.
Christian Schmidt podnio je ostavku na dužnost visokog predstavnika i o svojoj odluci obavijestio Upravni odbor PIC-a u svibnju 2026., zatraživši pokretanje postupka izbora njegova nasljednika.
Upravni odbor PIC-a obvezao se da će što prije postići dogovor o imenovanju novog visokog predstavnika, s ciljem da imenovanje bude dovršeno najkasnije do 14. srpnja 2026. Prema bosanskohercegovačkim medijima, europski članovi PIC-a ne podržavaju kandidaturu talijanskog diplomata Antonija Zanardija Landija, koju su predložile Sjedinjene Države i Italija. Sjedinjene Države, pak, nisu spremne podržati kandidaturu francuskog diplomata Renéa Troccaza, kojega su predložile Njemačka i Francuska.
Prema ocjenama stručnjaka, budući da nijedan od dvaju prijedloga nema potrebnu potporu, članovima PIC-a ne preostaje ništa drugo nego tražiti kompromisno rješenje. Prema pisanju Klix.ba, trenutačno se razmatra treći kandidat, također talijanski diplomat.
- Srbija najavljuje nastavak kupnje kineskih raketa
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je novu kupnju kineskih kvazibalističkih raketa CM-400. “CM-400 je strašna raketa… Povećaćemo broj”, obećao je tijekom posjeta vojnim vježbama i prikazu naoružanja Vojske Srbije 28. lipnja.
U ožujku se prvi put doznalo da je Srbija kupila kvazibalističke rakete iz Kine. Međutim, zasad nema informacija o tome koliko je tih raketa kupljeno ni po kojoj cijeni.
Mediji navode da je, prema međunarodno dostupnim registrima naoružanja, Srbija jedina zemlja u Europi koja posjeduje ove rakete.
Europska unija i Sjedinjene Države više su puta upozorile Srbiju da ne produbljuje vojnu suradnju s Kinom.
U lipnju je Odbor Europskog parlamenta za vanjske poslove (AFET) oštro osudio kupnju kineskih raketa CM-400, navodeći da je takva nabava protivna zajedničkoj europskoj politici. Prema usvojenom dokumentu, ona “otvara ozbiljna pitanja u vezi s geopolitičkom orijentacijom Srbije”.
- Bezvizni režimi u pojedinim zemljama Zapadnog Balkana predstavljaju prijetnju sigurnosti EU-a
Građani Kine, Rusije, Turske, kao i “nositelji jordanskih putovnica palestinskog podrijetla”, zlorabe bezvizne režime na Zapadnom Balkanu tako što najprije putuju u zemlje regije, a zatim pokušavaju nastaviti put prema Europskoj uniji, upozorava Frontex u svojoj Godišnjoj analizi rizika za razdoblje 2026.–2027.
U izvješću se naglašava da nepotpuno usklađivanje viznih politika pojedinih zemalja regije (Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore) s viznom politikom EU-a i dalje olakšava korištenje Zapadnog Balkana kao uporišta za nezakonit ulazak u EU. Europska komisija već nekoliko godina poziva zemlje Zapadnog Balkana da usklade svoje vizne politike s pravilima EU-a kako bi se smanjio rizik od neregularnih migracija.
Osim toga, stručnjaci ističu da se moraju uzeti u obzir i sigurnosni rizici povezani sa zadržavanjem bezviznog ulaska, osobito za ruske državljane.
“Poznato je da su ruski državljani sudjelovali u određenim hibridnim aktivnostima kako izvan EU-a, u zemljama Zapadnog Balkana, tako i unutar EU-a. Dok je u EU-u iznimno teško proći sigurnosne provjere, bilo pri izdavanju viza ili pri ulasku u zemlju, situacija je drukčija na Balkanu, osobito ako postoji liberalizirani režim za ruske državljane”, kaže Denis Avdagić, analitičar vanjske politike u Institutu za strategije novih medija (INMS) u Zagrebu.
Crna Gora priprema se u bliskoj budućnosti uskladiti svoj vizni režim s režimom Europske unije, jer planira u roku od godinu dana dovršiti pristupne pregovore i pristupiti EU-u 2028. Očekuje se da će vize za ruske državljane biti uvedene u rujnu 2026. Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore pokrenulo je 2. lipnja postupak podnošenja zahtjeva za vize putem VFS Globala u nekoliko gradova diljem Ruske Federacije.
Srbija kategorički odbija ukinuti bezvizni režim za ruske državljane. U Bosni i Hercegovini isti stav zastupa Republika Srpska, čime se na državnoj razini zapravo blokira uvođenje viza za državljane Ruske Federacije.
- Srbija od početka rata u Ukrajini izdala putovnice rekordnom broju Rusa
Vlada Srbije je 2025.–2026. dodijelila državljanstvo rekordnom broju ruskih državljana, pokazuje istraživanje Balkanskog servisa Radija Slobodna Europa. Broj ruskih državljana koji su dobili srpske putovnice bio je četiri puta veći od broja svih ostalih stranaca koji su ih dobili, zajedno. Srbija nije članica EU-a ni schengenskog prostora, ali njezina putovnica omogućuje putovanje bez viza diljem schengenskog prostora.
Samo u prvih pet mjeseci 2026., po ubrzanom postupku “u nacionalnom interesu”, Vlada Srbije dodijelila je srpsko državljanstvo 44 ruskim državljanima. Od početka 2022. više od 300 Rusa dobilo je srpsko državljanstvo po tom postupku. Znatno veći broj ruskih državljana stekao je srpsko državljanstvo redovnim postupkom naturalizacije.
Kako navode novinari, među novim nositeljima srpskih putovnica nalaze se Rusi koji su pod međunarodnim sankcijama zbog potpore ruskom ratu protiv Ukrajine.
Marko Todorović iz beogradskog Centra za europske politike smatra da Srbija, dodjeljujući državljanstvo osobama pod sankcijama, ugrožava vlastite izglede za europske integracije i podriva vjerodostojnost EU-a, kojemu želi pristupiti. “To ukazuje na postojanje ruskog utjecaja na određene dijelove političkog i sigurnosnog aparata Srbije, koji pružaju takve ‘usluge’ u nadi da će proći nezapaženo — ili čak uz potpuno zanemarivanje mogućih političkih posljedica”, smatra Todorović.
U nedavnom neformalnom dokumentu Europske komisije za raspravu navodi se upozorenje da ubrzano stjecanje bezviznog pristupa Europskoj uniji sve većeg broja Rusa putem srpskog državljanstva predstavlja potencijalnu prijetnju sigurnosti Europske unije.
