- Imenovan vršilac dužnosti visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini
Evropske zemlje i Sjedinjene Američke Države nijesu uspjele da se dogovore o kandidatu za visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Na sastanku održanom 30. juna u Sarajevu, ambasadori Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira imenovali su vršioca dužnosti visokog predstavnika. Tu funkciju preuzeo je dosadašnji prvi zamjenik visokog predstavnika i supervizor za Brčko distrikt, američki diplomata Louis Crishock. Crishock je dužnost vršioca dužnosti visokog predstavnika preuzeo 1. jula, kada je ostavka njegovog prethodnika, njemačkog diplomate Christiana Schmidta, stupila na snagu.
Christian Schmidt je u maju 2026. godine podnio ostavku na funkciju visokog predstavnika i o svojoj odluci obavijestio Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira, zatraživši da se pokrene procedura izbora njegovog nasljednika.
Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira obavezao se da će postići dogovor o imenovanju novog visokog predstavnika što je prije moguće, s ciljem da imenovanje bude završeno najkasnije do 14. jula 2026. godine. Prema pisanju bosanskohercegovačkih medija, evropske članice Upravnog odbora ne podržavaju kandidaturu italijanskog diplomate Antonija Zanardija Landija, koju podržavaju Sjedinjene Države i Italija. S druge strane, Sjedinjene Države nijesu spremne da podrže kandidaturu francuskog diplomate Renéa Troccaza, koju su predložile Njemačka i Francuska.
Prema ocjenama stručnjaka, pošto nijedan od dva prijedloga nema potrebnu podršku, članicama Upravnog odbora ne preostaje ništa drugo nego da traže kompromisno rješenje. Prema navodima portala Klix.ba, trenutno se razmatra i treći kandidat, takođe italijanski diplomata.
- Srbija najavljuje nastavak kupovine kineskih raketa
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je novu kupovinu kineskih kvazibalističkih raketa CM-400. „CM-400 je strašna raketa… Povećaćemo broj“, obećao je tokom posjete vojnoj vježbi i prikazu naoružanja Vojske Srbije 28. juna.
Još u martu se saznalo da je Srbija kupila kvazibalističke rakete iz Kine. Međutim, zasad nema informacija o tome koliko je tih raketa nabavljeno niti po kojoj cijeni.
Mediji navode da je, prema međunarodno dostupnim registrima naoružanja, Srbija jedina zemlja u Evropi koja posjeduje ove rakete.
Evropska unija i Sjedinjene Države više puta su upozoravale Srbiju da ne produbljuje vojnu saradnju s Kinom.
U junu je Odbor za vanjske poslove Evropskog parlamenta snažno osudio kupovinu kineskih raketa CM-400, navodeći da je takva nabavka suprotna zajedničkoj evropskoj politici. Prema usvojenom dokumentu, ona „otvara ozbiljna pitanja u vezi sa geopolitičkom orijentacijom Srbije“.
- Bezvizni režimi u pojedinim zemljama Zapadnog Balkana predstavljaju prijetnju bezbjednosti EU
Državljani Kine, Rusije, Turske, kao i „nosioci jordanskih pasoša palestinskog porijekla“, zloupotrebljavaju bezvizne režime na Zapadnom Balkanu tako što najprije putuju u zemlje regiona, a zatim pokušavaju da nastave put prema Evropskoj uniji, upozorava Frontex u svojoj Godišnjoj analizi rizika za 2026–2027. godinu.
U izvještaju se naglašava da nepotpuno usklađivanje viznih politika pojedinih zemalja regiona, odnosno Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, s viznom politikom EU i dalje omogućava korišćenje Zapadnog Balkana kao uporišta za nezakonit ulazak u EU. Evropska komisija već nekoliko godina poziva zemlje Zapadnog Balkana da svoje vizne politike usklade s pravilima EU kako bi se smanjio rizik od neregularnih migracija.
Pored toga, stručnjaci ističu da treba uzeti u obzir i bezbjednosne rizike povezane sa zadržavanjem bezviznog ulaska, naročito za ruske državljane.
„Poznato je da su ruski državljani bili uključeni u određene hibridne aktivnosti i van EU, u zemljama Zapadnog Balkana, ali i unutar Evropske unije. Iako je u EU izuzetno teško proći bezbjednosne provjere, bilo prilikom izdavanja viza ili ulaska u zemlju, situacija je drugačija na Balkanu, posebno ako postoji liberalizovan režim za ruske državljane“, kaže Denis Avdagić, vanjskopolitički analitičar Instituta za nove medijske strategije iz Zagreba.
Crna Gora se priprema da u bliskoj budućnosti uskladi svoj vizni režim s režimom Evropske unije, budući da planira da u roku od godinu dana završi pristupne pregovore i da se 2028. godine pridruži EU. Očekuje se da će vize za ruske državljane biti uvedene u septembru 2026. godine. Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore je 2. juna pokrenulo postupak podnošenja zahtjeva za vize preko kompanije VFS Global u više gradova širom Ruske Federacije.
Srbija kategorički odbija da ukine bezvizni režim za ruske državljane. U Bosni i Hercegovini isti stav zastupa Republika Srpska, čime se na državnom nivou faktički blokira uvođenje viza za državljane Ruske Federacije.
- Srbija od početka rata u Ukrajini izdala pasoše rekordnom broju Rusa
Tokom 2025. i 2026. godine Vlada Srbije dodijelila je državljanstvo rekordnom broju ruskih državljana, pokazuje istraživanje Balkanskog servisa Radija Slobodna Evropa. Broj ruskih državljana koji su dobili srpske pasoše bio je četiri puta veći od ukupnog broja svih ostalih stranih državljana u zemlji. Srbija nije članica EU niti Šengenskog prostora, ali njen pasoš omogućava putovanje bez vize širom Šengenske zone.
Samo u prvih pet mjeseci 2026. godine, po ubrzanoj proceduri „u nacionalnom interesu“, Vlada Srbije dodijelila je srpsko državljanstvo 44 ruskim državljanima. Od početka 2022. godine više od 300 Rusa dobilo je srpsko državljanstvo po toj proceduri. Znatno veći broj ruskih državljana stekao je srpsko državljanstvo kroz redovni postupak naturalizacije.
Kako navode novinari, među novim nosiocima srpskih pasoša nalaze se i Rusi koji su pod međunarodnim sankcijama zbog podrške ruskom ratu protiv Ukrajine.
Marko Todorović iz beogradskog Centra za evropske politike smatra da Srbija, dodjeljivanjem državljanstva osobama koje su pod sankcijama, ugrožava sopstvene izglede za evropske integracije i potkopava kredibilitet Evropske unije, kojoj nastoji da pristupi. „To ukazuje na postojanje ruskog uticaja na određene djelove političkog i bezbjednosnog aparata Srbije, koji pružaju takve ‘usluge’ u nadi da će proći nezapaženo — ili čak uz potpuno zanemarivanje mogućih političkih posljedica“, smatra Todorović.
U nedavnom neformalnom dokumentu Evropske komisije za raspravu navodi se upozorenje da ubrzano sticanje bezviznog pristupa Evropskoj uniji od strane sve većeg broja Rusa putem srpskog državljanstva predstavlja potencijalnu prijetnju bezbjednosti Evropske unije.
