- U Kijevu održan summit Ukrajina – Jugoistočna Europa
Summitu su nazočili predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednici Albanije, Moldove, Rumunjske, Srbije i Grčke (online), premijeri Slovenije i Hrvatske, prvi potpredsjednik Vlade i ministar za europska pitanja Sjeverne Makedonije, potpredsjednik Vlade za vanjske i europske poslove Crne Gore te ministar vanjskih poslova Bugarske.
Usvojena je Kijevska deklaracija, u kojoj su sudionici summita, među ostalim:
- naglasili da „ne može biti trajnog mira, sigurnosti, stabilnosti i prosperiteta u Europi bez suverene i neovisne Ukrajine” te potvrdili svoju „nepokolebljivu predanost pružanju sveobuhvatne potpore Ukrajini”;
- potvrdili svoju „osudu nezakonite, ničim izazvane i ničim opravdane oružane agresije Rusije na Ukrajinu” te pozvali Rusiju da „odmah okonča ovaj rat”;
- osudili „pojačane redovite masovne napade Rusije na Kijev i druge regije Ukrajine, što predstavlja grubo kršenje međunarodnog prava”;
- potvrdili „nepokolebljivu potporu neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica, uključujući njezino teritorijalno more”;
- podržali „međunarodne napore za osiguravanje odgovornosti za zločine počinjene protiv Ukrajine, uključujući i Specijalni sud za zločin agresije protiv Ukrajine”;
- pozvali „na daljnje jačanje sankcijskog pritiska na Rusku Federaciju”;
- potvrdili „spremnost da aktivno pridonesu oporavku i obnovi Ukrajine”.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bio je jedini od nazočnih na sastanku u Kijevu koji nije potpisao Deklaraciju. Nije objasnio svoju odluku, nego je novinarima nakon završetka summita predložio da sami pogledaju tekst, nakon čega, kako je implicirao, njegova objašnjenja više neće biti potrebna. Kako su primijetili promatrači, riječ je o nespremnosti Beograda da pogorša odnose s Moskvom i stavi potpis pod dokument koji izravno osuđuje rusku agresiju, zahtijeva da se Rusija pozove na odgovornost za kršenja međunarodnog prava i poziva na pojačavanje sankcija protiv Ruske Federacije.
Ispod Deklaracije nema potpisa ni predstavnika Bosne i Hercegovine i Kosova, jer oni ovaj put nisu sudjelovali na summitu. Službena objašnjenja nisu objavljena, no vjerojatno u BiH nije postignuta konsenzualna odluka o sudjelovanju na sastanku u Kijevu, dok predstavnike Prištine nije pozvala ukrajinska strana zbog toga što Kijev ne priznaje Kosovo.
Summit Ukrajina – Jugoistočna Europa, pokrenut 2023. radi potpore Ukrajini i zajedničkog suprotstavljanja posljedicama ruske agresije, održan je već peti put. Prethodni sastanci održani su u Ateni, Tirani, Dubrovniku i Odesi. Sljedeći summit održat će se u Sloveniji 2027. godine.
- Pokrenut strateški dijalog između SAD-a i Srbije
Prvi Strateški dijalog između Sjedinjenih Američkih Država i Srbije 17. srpnja u Washingtonu predvodili su američki državni tajnik Marco Rubio i ministar vanjskih poslova Srbije Marko Đurić. Sastanak je održan u trenutku kada Washington i Beograd obilježavaju 145 godina diplomatskih odnosa.
Nakon sastanka objavljena je zajednička izjava dviju zemalja, u kojoj je naglašen zajednički cilj jačanja partnerstva i širenja bilateralne suradnje radi promicanja mira, sigurnosti i prosperiteta.
Objavljeno je potpisivanje bilateralnog Memoranduma o razumijevanju o energetskoj infrastrukturi i regionalnoj energetskoj sigurnosti. Kao prvi projekt utvrđen u okviru Međuvladinog sporazuma o energetici, Srbija će nastaviti projekt hidroelektrane Đerdap III, poznatog i pod nazivom Iron Gate 3.
Grupi Telekom Srbija bit će dodijeljeno jamstvo za kredit u iznosu od 50 milijuna američkih dolara od Izvozno-uvozne banke SAD-a (EXIM) za uvođenje 5G mreže u Srbiji uz uporabu provjerenih dobavljača, odnosno ne kineskih.
U sektoru sigurnosti Sjedinjene Američke Države i Srbija obvezale su se ubrzati tempo vojne suradnje, visoko ocijenivši dvadeset godina suradnje između Nacionalne garde Ohija i Oružanih snaga Srbije. Osim toga, Beograd je podnio zahtjev za nabavu proizvoda američke obrambene industrije, što će pridonijeti povećanju operativne interoperabilnosti oružanih snaga dviju zemalja.
Navedeno je da će State Department izdvojiti 1,5 milijuna američkih dolara za nastavak suradnje u području humanitarnog razminiranja.
U području znanosti i tehnologije Srbija je izrazila spremnost potpisati Sporazume Artemis, skup načela za transparentno, sigurno i odgovorno civilno istraživanje i korištenje svemira, koji će omogućiti širenje mirne suradnje razmjenom znanja i znanstvenih podataka.
Sjedinjene Američke Države i Srbija također su potpisale Memorandum o razumijevanju o podjeli troškova za Fulbrightov program. Beograd se obvezao godišnje uplaćivati 300.000 američkih dolara za potporu širenju tog povijesnog programa.
Srbija je, osim toga, najavila namjeru otvaranja novih konzulata u Miamiju i San Franciscu.
U Washingtonu i Bruxellesu početak Strateškog dijaloga ocijenjen je kao nova etapa u odnosima dviju zemalja.
Analitičari napominju da je razvoj srbijansko-američkih odnosa za Beograd nastavak politike višesmjernosti, dok za Washington intenziviranje odnosa sa Srbijom može upućivati na promjenu prioriteta zapadnobalkanske politike.
- Hrvatska blokirala zatvaranje crnogorskog poglavlja 14 u pregovorima s EU-om
Na međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu 14. srpnja Crna Gora je zatvorila dva nova pregovaračka poglavlja – 8 (Tržišno natjecanje) i 29 (Carinska unija). Treće poglavlje, koje je bilo tehnički spremno za zatvaranje – 14 (Prometna politika) – nije dobilo potporu zbog blokade Hrvatske.
Hrvatska je navela da, među ostalim, ima rezerve u pogledu kabotaže – prava stranih prijevoznika da obavljaju unutarnji prijevoz u drugoj zemlji. Prema mišljenju hrvatske strane, crnogorske tvrtke mogu ponuditi jeftinije usluge i preuzeti dio tržišta hrvatskim prijevoznicima, što je postalo formalni povod za blokadu.
Drugi razlog blokade bio je spor oko zrakoplovnih karata. Hrvatska smatra da njihov sadašnji izgled može oslabiti njezin položaj u budućem određivanju granice s Crnom Gorom. Iako granice zona kontrole letenja nisu državne ni morske granice, Zagreb nastoji izbjeći mogućnost da te karte postanu argument Crne Gore u mogućem međunarodnom graničnom sporu.
Poznato je da je Hrvatska i ranije blokirala zatvaranje pojedinih poglavlja. U prosincu 2025. Zagreb je blokirao zatvaranje Poglavlja 31, koje se odnosi na vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku, iznijevši niz bilateralnih zahtjeva. Među njima su bile odštete bivšim zatočenicima logora Morinj, promjena naziva bazena u Kotoru, vraćanje u posjed Hrvatske školskog jedrenjaka Jadran, kojim se sada koristi Crna Gora, te druga pitanja, uglavnom povezana s ratom u bivšoj Jugoslaviji početkom 1990-ih.
- Albanija će izmijeniti zakonodavstvo koje je dopuštalo gradnju u zaštićenim područjima
Albanija će ukinuti kontroverzni Zakon o strateškim ulaganjima, dok će Zakon o zaštićenim područjima biti revidiran i prilagođen standardima Europske unije. To je albanski premijer Edi Rama izjavio tijekom konferencije za medije u Bruxellesu nakon Međuvladine konferencije Albanija – EU, na kojoj je Albanija prvi put zatvorila tri pregovaračka poglavlja.
Odluka albanskih vlasti o hitnoj reviziji ekološkog i investicijskog zakonodavstva donesena je u ozračju vala masovnih prosvjeda građana i kritika Europske unije. Povod krizi bio je veliki projekt izgradnje luksuznog odmarališta u zaštićenom prirodnom području, koji planira provesti tvrtka Jareda Kushnera, zeta Donalda Trumpa. Kako bi se stvorili uvjeti za provedbu tog projekta, albanski parlament početkom 2024. usvojio je hitne izmjene zakona kojima je dopuštena izgradnja hotela s pet zvjezdica u zaštićenim područjima.
U ozračju prosvjeda u Albaniji Europski parlament usvojio je posebnu rezoluciju u kojoj je naglasio potrebu usklađivanja zakonodavstva o zaštiti prirode te zemlje sa standardima EU-a.
U Tirani su poslušali zahtjeve EU-a. Kako je Edi Rama izjavio na konferenciji za medije u Bruxellesu, zakon o strateškim ulaganjima „treba ukinuti”, a vlada trenutačno „blisko surađuje” s Europskom komisijom na izradi novog zakona. Istodobno, zakon o zaštićenim područjima neće biti ukinut, nego će biti revidiran na temelju europskih standarda. „Promijenit ćemo sve što im ne odgovara”, rekao je albanski premijer.
- Hrvatska pokreće izmjenu izbornog zakona Bosne i Hercegovine radi zaštite prava Hrvata u BiH
Hrvatski sabor usvojio je Rezoluciju o jačanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini. Inicijator je bio Domovinski pokret (DP), stranka koja je dio vladajuće koalicije, a završni tekst rezultat je kompromisa između koalicijskih partnera, DP-a i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).
Glavni cilj dokumenta je zaštita ustavnih prava Hrvata kao jednoga od triju konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine.
Ključna točka Rezolucije jest poziv na stvaranje posebne izborne jedinice za izbor člana Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda. Kako naglašava hrvatska strana, sadašnji izborni sustav BiH omogućuje brojnijem bošnjačkom stanovništvu Federacije BiH da sustavno bira predstavnika koji ne predstavlja interese Hrvata. Tako je Željko Komšić, formalno hrvatski predstavnik u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, četiri puta pobijedio na izborima zahvaljujući ponajprije glasovima bošnjačkih birača.
Nekoliko dana nakon usvajanja Rezolucije predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković sastao se s predsjedateljem Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i čelnikom Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) Draganom Čovićem, koji je boravio u radnom posjetu Hrvatskoj. Na sastanku je Jandroković istaknuo: „Iznimno nam je važno da se snažno zalažemo za jednakopravnost i konstitutivnost hrvatskog naroda te izbor legitimnih predstavnika hrvatskog naroda na izborima koji će biti održani u listopadu 2026. godine”.
Čović je Hrvatskom saboru izrazio „veliku zahvalnost što je ova Rezolucija usvojena kako bi se jasno pokazalo koliko je poštovanje ravnopravnosti naroda važno za europski put Bosne i Hercegovine i njezinu unutarnju stabilnost”, izrazivši uvjerenje da i Bošnjaci razumiju kako je to temelj stabilnosti zemlje.
Ipak, Rezolucija Hrvatskog sabora o jačanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini izazvala je ogorčenje bošnjačkih političara.
Predsjedatelj Predsjedništva BiH i bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović nazvao je odluku hrvatskog parlamenta „neprihvatljivim miješanjem Hrvatske u unutarnje poslove suverene i neovisne države”. Prema njegovim riječima, usvajanje takvih rezolucija krši načela međunarodnog prava i Povelju UN-a, a pitanja ustavnog i izbornog uređenja zemlje mogu se rješavati isključivo unutar institucija same BiH.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je da Hrvati u BiH „imaju više prava nego što im pripada prema zakonima” i da su taj status stekli nauštrb ograničavanja prava bošnjačkog naroda. Najavio je posebnu konferenciju u Sarajevu 5. kolovoza, koja bi trebala biti sadržajan odgovor na tvrdnje hrvatske strane.
- Sud u Sjevernoj Makedoniji oslobodio Gruevskog i vratio imovinu VMRO-DPMNE-u
Osnovni kazneni sud u Skoplju donio je oslobađajuće presude u visokoprofilisanim kaznenim predmetima „Talir 1” i „Talir 2”.
Predmet „Talir 1” odnosio se na optužbe za sustavno nezakonito financiranje stranke VMRO-DPMNE u razdoblju od 2009. do 2015. u iznosu od oko 4,6 milijuna eura. Prema verziji istrage, sredstva su uplaćivana na stranačke račune u ime fizičkih osoba koje često nisu ni znale za to. Ipak, sud je donio oslobađajuću presudu.
Predmet „Talir 2” odnosio se na ugovor između VMRO-DPMNE-a i građevinske tvrtke Beton o izgradnji stranačkog sjedišta u Skoplju, takozvane „Bijele palače”. Prema novoj presudi, prethodna odluka o konfiskaciji zgrade u korist države ukinuta je, a svi zahtjevi prema VMRO-DPMNE-u u potpunosti su povučeni.
Osim toga, bivši premijer i bivši čelnik VMRO-DPMNE-a Nikola Gruevski oslobođen je u predmetu „Talir 2”. Ranije, u lipnju 2022., sud prvog stupnja u predmetu „Talir 2” osudio je Gruevskog na šest godina zatvora. Nova, oslobađajuća presuda posljedica je izmjena Kaznenog zakona usvojenih 2023. godine, još za prethodne vlasti. Podsjetimo, Nikola Gruevski trenutačno se nalazi u Mađarskoj, gdje je dobio politički azil još za vrijeme vlasti Viktora Orbána.
Premijer Sjeverne Makedonije i predsjednik VMRO-DPMNE-a Hristijan Mickoski pozdravio je donesene odluke, nazvavši predmete „Talir 1” i „Talir 2” izmišljenima te optuživši prethodnu vlast za političke progone. Prema njegovim riječima, sudska odluka u vezi s VMRO-DPMNE-om „presuda je koja odgovara pravdi i svim očekivanjima građana”. „Napokon je pravda pobijedila”, istaknuo je.
Što se tiče oslobađanja Gruevskog, Mickoski je naveo da je takva odluka bila uvjetovana zakonskim izmjenama donesenima za vrijeme prethodne vlasti, koju je vodio SDSM.
Danas oporbeni Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) ocijenio je oslobađanje bivšeg premijera Nikole Gruevskog u predmetu i ukidanje konfiskacije imovine VMRO-DPMNE-a kao još jedan dokaz da je pravosuđe pod političkom kontrolom. „Pravosuđe i tužiteljstvo pod kontrolom Mickoskog spasili su Nikolu Gruevskog od odgovornosti za predmet ‘Talir 2’ i odmrznuli kriminalnu imovinu VMRO-a”, izjavio je glasnogovornik SDSM-a.
Neovisni analitičari istaknuli su da je oslobađanje bivšeg premijera Nikole Gruevskog optužbi za korupciju zabrinjavajući signal da u Sjevernoj Makedoniji političari koji zloupotrebljavaju vlast nikada neće biti pozvani na odgovornost.
