Moskovski „jednokratni agenti“

Moskovski „jednokratni agenti“

Godinama su Zapadne obavještajne službe i stručnjaci za pitanja sigurnosti upozoravali na opasnost koju po Zapadni Balkan i Europu predstavljaju aktivnosti ruskih obavještajnih službi u Srbiji, kao i na prijetnju da bi zemlja mogla postati „odskočna daska“ za ruske hibridne operacije u regiji i EU. Iako je očito da vlasti u Srbiji surađuju sa Zapadnim obavještajnim službama kako bi spriječile moguće incidente, prijetnja nije nestala. Najnoviji slučaj koji uključuje otkrivanje navodne umiješanosti građana Srbije u planirani čin sabotaže u Njemačkoj pokazuje da problem još uvijek nije riješen.

Uhićenja na granici

Početkom lipnja srpska policija pritvorila je dvojicu muškaraca na granici s Mađarskom koji su možda pripremali čin sabotaže u Njemačkoj u ime ruskih obavještajnih službi. U prtljazi pritvorenika pronađena je opasna eksplozivna naprava. Nije poznato koja je konkretna meta u Njemačkoj bila cilj sabotaže, iako postoje sumnje da se radilo o mjestu povezanom s proizvodnjom ili opskrbom vojne opreme za Ukrajinu.

Sprječavanje terorističkog napada i uhićenje osumnjičenika postalo je poznato njemačkom listu BILD, koji je o tome izvijestio 7. srpnja.

Prema izvještavanju novinara, oni koji su pritvoreni u Srbiji su takozvani „jednokratniagenti“, odnosno osobe koje je regrutirala obavještajna služba za izvršenje jednog zadatka, obično s vrlo ograničenim znanjem o operaciji u cjelini.

BILD je izvijestio da je operacija pritvaranja agenata provedena na temelju informacija koje su srpskim vlastima dostavile partnerske obavještajne službe, uključujući i njemačke.

Već sredinom lipnja, njemački savezni ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt izjavio je da su sigurnosne službe spriječile pripreme za napad eksplozivnom napravom na objekt koji se nalazi u Njemačkoj. Prema njegovim riječima, vlasti su uspjele osujetiti plan stavljanjem pod nadzor osoba uključenih u pripremu napada. List Die Welt izvijestio je 19. lipnja da je osujećeni napad planiran u Bavarskoj. Sigurnosne službe su za list rekle da su ruske obavještajne službe bile uključene u pripremu sabotaže.

Radio Slobodna Europa (RFE/RL) izvijestio je 10. srpnja da je Viši sud u Subotici odredio pritvor dvjema osobama (B.D. i Đ.S.) koje su prethodno uhićene zbog sumnje da su planirale sabotažu u Njemačkoj. Uhitećenima se stavlja na teret neovlaštena proizvodnja, posjedovanje i promet oružjem i eksplozivnim tvarima te krivotvorenje isprava.

Osumnjičenici će biti u pritvoru do 10. kolovoza.

Ništa nije objavljeno o podrijetlu uhićenih, iako, kako primjećuju srpski novinari, „ne bi bilo iznenađujuće da su državljani Srbije“.

Svinjske glave i paravojni logori

Mediji podsjećaju da su ruske obavještajne službe i ranije koristile državljane Srbije kao agente, uključujući takozvane „jednokratneagente“.

U rujnu prošle godine, 11 osoba uhićeno je u Smederevu, blizu Beograda, zbog sumnje da su se bavile ilegalnim aktivnostima u Njemačkoj i Francuskoj. Troje od jedanaest sklopilo je sporazum o priznanju krivnje, dobivši kazne kućnog zatvora u rasponu od šest mjeseci do godinu i pol. Slučajevi preostalih osam optuženika još su uvijek pod istragom.

Prema nalazima suda, skupina je provela nekoliko akcija usmjerenih protiv židovskih i muslimanskih vjerskih zajednica s ciljem povećanja napetosti u Njemačkoj i Francuskoj. Tako je od travnja do rujna 2025. skupina polila zelenom bojom Muzej holokausta i tri sinagoge u Parizu, ostavila svinjske glave ispred devet džamija u gradu i okolnim predgrađima, te postavila plastične kosture u središtu Berlina u blizini Spomenika ubijenim Židovima Europe. Kako je navedeno u nalazima suda, skupina je primala naredbe, upute i financiranje od „struktura obavještajne službe Ruske Federacije“.

Još jedan primjer sudjelovanja srpskih građana u operacijama koje su provodile ruske obavještajne službe bio je osnivanje paravojnog kampa za obuku u blizini srpskog grada Loznice za moldavske i rumunjske građane uoči prošlogodišnjih parlamentarnih izbora u Moldaviji. Svrha obuke, koju su navodno proveli Rusi, bila je naučiti sudionike kako učinkovito pružiti otpor moldavskoj policiji na dan izbora. Očekivanje je bilo da će organiziranjem nereda biti moguće spriječiti dolazak proeuropske stranke na vlast u Moldaviji.

U rujnu prošle godine, nekoliko dana prije izbora, u Moldaviji je uhićeno više od 70 osoba koje su navodno u Srbiji prošle obuku za organiziranje nereda. Moldavska policija objavila je video koji, prema njihovoj izjavi, prikazuje paravojne kampove u Srbiji „koje je organizirala ruska obavještajna služba“.

Otprilike u isto vrijeme, u Srbiji su uhićena dva srpska državljanina optužena za organiziranje kampa za obuku građana Moldavije i Rumunjske. Prema srpskim medijima, nakon ispitivanja u Tužiteljstvu u Šapcu pušteni su na slobodu, a slučaj je i dalje pod istragom.

Unatoč ponovljenim zahtjevima nadležnim tijelima za provođenje zakona, novinari još uvijek nemaju dovoljno informacija o napretku ovih slučajeva, koji se odnose na sudjelovanje državljana Srbije u ruskim hibridnim operacijama u Europi.

Poligon za ruske specijalne operacije

Nakon objave članka BILD-a o pritvaranju dvojice osumnjičenih sabotera na mađarskoj granici, srpski novinari istaknuli su da se u Srbiji ne bi ništa znalo o uhićenju „ruskih agenata“ da nije bilo te objave. Ministarstvo unutarnjih poslova Srbije i druge državne institucije ostale su nijeme o slučaju, ne izdavši čak ni kratku izjavu.

Oporbeni Pokret slobodnih građana izdao je izjavu 9. srpnja u kojoj zahtijeva da Ministarstvo unutarnjih poslova, Sigurnosno-obavještajna agencija (BIA) i Vlada Srbije dostave „hitno i sveobuhvatno objašnjenje povodom navoda njemačkog „Bilda“ da su početkom juna na srpsko-mađarskoj granici uhapšena dvojica osumnjičenih da djeluju kao ruski „jednokratni agenti“, kod kojih je pronađen eksploziv namijenjen mogućoj sabotaži u Nemačkoj“. „Neprihvatljivo je da građani Srbije o događaju ovakve težine saznaju tek mjesec dana kasnije iz njemačkih medija, dok institucije njihove države ćute“, naglasili su autori priopćenja.

Pokret slobodnih građana izrazio je „posebnu zabrinutost“ zbog „navoda tvrdnje da je akcija izvedena na osnovu informacija partnerskih, uključujući nemačke obaveštajne službe“. „Javnost mora da zna kada su osumnjičeni uhapšeni, koje institucije u Srbiji su učestvovale u akciji, da li je tužilaštvo obaviješteno, po kom osnovu se vodi postupak, da li se osumnjičeni nalaze u pritvoru i ko je odlučio da se o slučaju ne priopći ni osnovna informacija. Detalji aktivne istrage mogu biti povjerljivi, ali tajnost ne može poslužiti kao izgovor za političku i institucionalnu neodgovornost“, naglašavaju iz organizacije.

 „Ako je državni vrh nedjeljama znao da su u Srbiji uhapšene osobe osumnjičene za veze sa ruskim službama i za pripremu sabotaže u članici Europske unije, Aleksandar Vučić, koji rukovodi Vijećem za nacionalnu sigurnost, mora lično objasniti zašto javnost nije obaviještena. Ovo nije samo pitanje jednog hapšenja, već posljedica dugogodišnjih političkih, sigurnosnih i propagandnih veza Vučićevog režima sa režimom Vladimira Putina, zbog kojih je Srbija postala pogodan prostor za djelovanje ruskih obavještajnih struktura prema regionu i Europi“, navodi se u priopćenju.

U priopćenju se dalje naglašava da je „upravo zato Pokret slobodnih građana pokrenuo inicijativu za ukidanje tzv. Srpsko-ruskog humanitarnog centra u Nišu“ (koji na Zapadu ima reputaciju „špijunskog gnijezda“). „Srbija ne smije stvarati institucionalnu osnovu za netransparentne strukture dok postoje ozbiljne sumnje u vezi s obimom ruskih obavještajnih i hibridnih aktivnosti u našoj zemlji. Najnoviji navodi samo dodatno pokazuju koliko je opasna politika koja Srbiju vezuje za Putinov režim“, naglasila je organizacija, dodajući da „takva politika ima cijenu“.

„Bliskost režima u Beogradu i Moskvi, saradnja naših službi i ruskih struktura, i odbijanje da se Srbija jasno uskladi sa vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije doprinijeli su njenoj rastućoj izolaciji. Poruke koje je vlada dobila iz Strazbura i Brisela kroz Rezoluciju Europskog parlamenta i neotvaranje Klastera 3 ne mogu se odvojiti od dugogodišnje politike balansiranja, kojom Vučić pred Europom govori o integracijama, a istovremeno čuva bliske veze sa režimom Vladimira Putina“, zaključuje se u priopćenju.

Prema Pokretu slobodnih građana, „Srbija mora jasno da se opredijeli za europski put“, koji „zahtijeva potpuno usklađivanje vanjske i sigurnosne politike s politikom Europske unije, uključujući uvođenje sankcija Ruskoj Federaciji, odlučnu borbu protiv stranog malignog utjecaja i punu saradnju s europskim sigurnosnim partnerima“. Kako su naglasili autori priopćenja, „građani Srbije zaslužuju državu koja štiti njihove interese, a ne državu koja šutnjom ostavlja prostora za sumnje da je postala poligon za tuđe geopolitičke operacije“.

Zaključci

Najnovija izvješća o pritvaranju osoba iz Srbije osumnjičenih za pripremu sabotaže u Njemačkoj potvrđuju da ruska hibridna aktivnost na Zapadnom Balkanu ostaje ozbiljan sigurnosni izazov ne samo za samu Srbiju i regiju, već i za Europu u cjelini. Istodobno, nedostatak transparentnosti srpskih vlasti ponovno postavlja pitanja i o učinkovitosti državnih institucija zemlje i o prirodi sigurnosnog odnosa između Beograda i Moskve.

Iako je dobro poznato da Srbija kategorički odbija uvesti sankcije protiv Ruske Federacije, postupajući suprotno vanjskoj i sigurnosnoj politici Europske unije i obvezama koje se očekuju od zemalja kandidatkinja, ne može se isključiti da je „poseban odnos“ između srpskih i ruskih obavještajnih službi vođen ne toliko geopolitičkim razlozima koliko domaćim političkim. Posljednjih godina srpske vlasti pokazale su interes za održavanje bliskih odnosa s ruskim obavještajnim službama, prvenstveno kako bi se suprotstavile onome što opisuju kao „obojenu revoluciju“. Najjasniji primjer je izvješće Federalne sigurnosne službe (FSB), na koje se srpsko vodstvo oslonilo kako bi opovrgnulo navode da je protiv prosvjednika korišteno zvučno oružje. Ova atmosfera suradnje i povjerenja na najvišoj razini stvara uvjete u kojima ruske obavještajne službe mogu djelovati u Srbiji sa znatnim stupnjem udobnosti i postupati u skladu s tim.

Analitička grupa CWBS-a