Na regionalnoj konferenciji PLENUM 2026 u Podgorici, učesnici su razgovarali o ruskim hibridnim prijetnjama i njihovim posljedicama po Europu i Zapadni Balkan.
„Sabotaža, propaganda i dezinformacije dio su ruskih nastojanja da destabilizuje europska društva, oslabi podršku Ukrajini i produbi nepovjerenje građana u institucije. Odgovor zahtijeva jaču europsku odbranu, sposobnost brze reakcije i otpornije institucije“, naglasio je osnivač i direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije, Balša Božović, sumirajući diskusiju održanu na forumu.
„Učesnici su naglasili važnost razvoja europskih odbrambenih kapaciteta u koordinaciji sa NATO-om, kao i pripreme civilnog stanovništva za suočavanje sa savremenim sigurnosnim rizicima“, naglasio je.
Zapadni Balkan je posebno ranjiv na ruski uticaj
Na završnoj tematskoj sesiji „Europa između ruskih prijetnji i neizvjesnih NATO garancija“ konferencije, diskusija se fokusirala na rastuće sigurnosne prijetnje Europi, uključujući sabotaže, napade na kritičnu infrastrukturu i hibridno djelovanje, kao i na pouzdanost kolektivne odbrane u uslovima promjenjivih političkih odnosa unutar NATO-a. Posebna pažnja posvećena je jačanju europskih odbrambenih kapaciteta, podršci Ukrajini i posljedicama sigurnosne neizvjesnosti po Zapadni Balkan.
Kako je naglašeno, Europa mora snažnije razvijati vlastite odbrambene kapacitete, ali bez dupliranja postojećih mehanizama NATO-a, jer pouzdana kolektivna odbrana zahtijeva ažurirane vojne planove, sposobnost brze reakcije i otpornost civilnog stanovništva. Istovremeno, Rusija kroz sabotaže, hibridne operacije, propagandu i dezinformacije nastoji destabilizirati europska društva, oslabiti podršku Ukrajini i produbiti nepovjerenje građana u institucije. Zapadni Balkan je posebno ranjiv na takve uticaje, zbog čega su neophodne jače institucije, veća društvena otpornost i koordiniran sigurnosni odgovor.
Nikola Lunić, geopolitički i sigurnosni analitičar, ocijenio je da Rusija, u kontekstu rata u Ukrajini, pokušava destabilizirati i druge dijelove svijeta kako bi skrenula međunarodnu pažnju i oslabila podršku Ukrajini, što se pokazalo i tokom eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Naglasio je da su hibridne prijetnje postale sastavni dio savremenog sigurnosnog okruženja, kojima je Zapadni Balkan posebno izložen. Upozorio je na opasnost od sabotaže, navodeći primjer eksplozija u fabrici „Sloboda“ u Čačku 2021. godine, čije okolnosti, prema njegovim riječima, nisu dovoljno razjašnjene, kao i šest slučajeva sabotaže u europskoj vojnoj industriji tokom ove godine. Podsjetio je da je NATO na samitu u Vašingtonu prepoznao ozbiljnost hibridnih prijetnji, koje mogu dostići nivo koji bi opravdao aktiviranje Člana 5, odnosno mehanizma kolektivne odbrane.
„Studentski pokret prepoznaje da je budućnost Srbije na Zapadu i u EU“
Govoreći o ruskom uticaju u Srbiji, Lunić je ocijenio da Moskva ne računa na jednog političkog aktera, već gradi široku mrežu uticaja. „Rusija se ne kladi na jednog konja u Srbiji, već je kupila cijelu ergelu i cijeli hipodrom“, rekao je, povezujući takve akcije s konceptima takozvanog „srpskog svijeta“, koji promovira Aleksandar Vulin, i „srpskog integralizma“, koji zagovara Milo Lompar. Kritikovao je i način na koji se u Srbiji provodi sigurnosna politika, ocjenjujući da ministarstva funkcioniraju kao zasebni feudi, što je, prema njegovim riječima, omogućilo Vulinu da u strateške dokumente uključi saradnju s ruskim službama.
Osvrćući se na političke promjene u Srbiji, izrazio je uvjerenje da „studentski pokret prepoznaje da je budućnost zemlje na Zapadu i u EU“. Naglasio je da izbori nisu bili referendum o vanjskoj politici ili Kosovu, već o kriminalu i karakteru prethodne vlade. „Horizontalna struktura studentskog pokreta otežavala je pokušaje njegovog podrivanja, ali će sada, kada preuzima vlast, morat izgraditi i vertikalnu strukturu“, rekao je Lunić, navodeći da novu vlast čekaju stabilizacija države i definiranje ozbiljne nacionalne i sigurnosne strategije.
„Propaganda se sve više oslanja na kulturološke i vrijednosne teme“
Nejra Veljan, voditeljica projekta i istraživačica Atlantske inicijative, istakla je da se ruska propaganda ne može posmatrati odvojeno od nepovjerenja građana u institucije, što stvara plodno tlo za dezinformacije i manipulacije. Posebno je izdvojila koncept kognitivnog ratovanja, čiji cilj nije nužno navesti građane da povjeruju u određene neistine, već da budu preplavljeni informacijama do te mjere u kojoj gube sposobnost razlikovanja pouzdanih izvora. „Rusija ne pokušava toliko da uvjeri građane da je ona u pravu, koliko da ih uvjeri da Zapadu ne mogu vjerovati“, naglasila je Veljan, objašnjavajući da se propaganda sve više oslanja na kulturološke i vrijednosne teme.
Prema istraživanju Atlantske inicijative, posebno se instrumentaliziraju pitanja tradicionalne porodice, položaja žena i seksualnih manjina, kroz koja se Zapad predstavlja kao prijetnja tradiciji, a Rusija kao njen zaštitnik. Takvi narativi ciljaju djeluju na emocije građana, naročito u patrijarhalnim društvima. Kao primjer navela je rusku propagandnu mrežu „Rybar“, koja je aktivna i u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori, čije djelovanje, prema njenim riječima, uključuje ne samo proizvodnju propagandnog sadržaja već i povezivanje s institucijama.
Skepticizam u pogledu spremnosti institucija Bosne i Hercegovine da se suprotstave ruskom uticaju
Nejra Veljan izrazila je skepticizam u pogledu spremnosti institucija Bosne i Hercegovine da se suprotstave ruskom uticaju, upozoravajući da neki domaći političari zagovaraju stavove u skladu s ruskim interesima, dok sigurnosne službe nemaju dovoljno kapaciteta za odgovor.
„U Bosni i Hercegovini trenutno imamo više od 150 aktivnih mreža na Telegramu, među kojima su ekstremističke i desničarske grupe, kao i proruski kanali koji šire sadržaj o NATO-u, Ukrajini, Zapadnom Balkanu i rodnim pitanjima“, navela je Veljan. Upozorila je da takav sadržaj preplavljuje društvene mreže, koje su glavni izvor informacija za mlade, dok se slični obrasci informacionog uticaja mogu prepoznati u Njemačkoj, kroz podršku AfD-u. Zaključila je da u Bosni i Hercegovini i dalje nedostaje jača društvena mobilizacija mladih, koja je prisutna u nekim drugim zemljama regije i Europe.
„Danas postoji veća svijest o ruskom uticaju“
Milica Pejanović-Đurišić, bivša ministrica odbrane Crne Gore i diplomata, govoreći o ruskom uticaju tokom sesije „Crna Gora na pragu Europske unije: europska budućnost Zapadnog Balkana između demokratije i geopolitike“, istakla je da je Crna Gora relativno rano prepoznala njegove rizike za demokratske procese i europske i euroatlantske integracije. Podsjetila je na pokušaje polarizacije društva i usporavanja reformi tokom pristupanja NATO-u, navodeći da se kasnije ispostavilo da je protivljenje Rusije bilo usmjereno na širi proces integracije. „Koliko god se ponekad činila donkihotovska borba da se ukaže na taj uticaj, naše društvo je prepoznalo rizike i povećalo nivo opreza“, navela je.
Ocijenila je da danas postoji veća svijest o ruskom uticaju, dok institucije, uprkos svojim slabostima, postepeno jačaju svoje kapacitete za njegovo prepoznavanje i suzbijanje, uz podršku Europske komisije i njenih mehanizama. „Nije perfektno, ali jest bolje nego prije deset godina“, zaključila je Pejanović-Đurišić, istovremeno izražavajući nezadovoljstvo aktuelnim stanjem u nadležnim institucijama.
* * *
Regionalnu konferenciju PLENUM 2026 zajednički su organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO) iz Podgorice, Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD) iz Novog Sada, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu (FPN) i Europski fond za Balkan (EFB). Forum je okupio više od 70 predstavnika institucija, akademske zajednice, civilnog društva i stručnjaka iz Crne Gore, regije Zapadnog Balkana i Europske unije.
Publikacija je pripremljena na osnovu materijala Regionalne akademije za razvoj demokratije.
Analitička grupa CWBS-a

