Privođenje Mihaila Zvinčuka, osnivača ruske propagandne mreže „Ribar“ („Рыбарь“), i članova njegovog tima, dok su se nalazili u Crnoj Gori, privuklo je pažnju ne samo zbog okolnosti njihovog putovanja. Slučaj je otvorio pitanje kako je osoba pod sankcijama Europske unije mogla nesmetano ući u zemlju koja je kandidat za članstvo u EU i članica NATO-a. Naknadna deportacija grupe, zapljena opreme i sumnje u vezi sa propagandom i mogućim aktivnostima vrbovanja ukazali su na širi obim uticaja mreže „Ribar“ na Balkanu, kao i na rizike koji opstaju čak i nakon što su njeni predstavnici protjerani.
Privođenje
Crnogorska policija je 9. oktobra privela Mihaila Zvinčuka, osnivača ruske propagandne mreže „Ribar“, njegovu suprugu i trojicu saradnika, koji su u Crnu Goru ušli manje od dva dana ranije i boravili u hotelu u Risnu, u općini Kotor.
Tokom akcije, pripadnici crnogorskih organa reda zaplijenili su dron, video-kamere visoke rezolucije, GoPro kameru i nekoliko mobilnih telefona. Zaplijenjena oprema poslata je na vještačenje i analizu „kako bi se utvrdila njena namjena i svrha upotrebe na teritoriji Crne Gore“.
Uprava policije je u svom saopćenju opisala Mihaila Zvinčuka kao čelnika i učesnika ruske političko-hibridne mreže „Ribar“, napominjući da mu je „Europska unija zbog te aktivnosti izrekla restriktivnu mjeru zabrane ulaska i tranzita preko teritorije država članica EU, u vezi sa aktivnostima koje podrivaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine“. „Zahvaljujući pravovremenoj i koordiniranoj reakciji, nadležni organi iz sektora sigurnosti i obavještajnog rada spriječili su potencijalno štetne aktivnosti ovih lica na teritoriji Crne Gore, potvrđujući odlučnost institucija da dosljedno provode zakon, štite nacionalnu sigurnost i jačaju vladavinu prava kao ključne principe na kojima počivaju europske integracije i temeljne vrijednosti savremene Europe“, naglašeno je u saopćenju. Komentarišući privođenje, premijer Milojko Spajić je u objavi na mreži X istakao da je njegova vlada ranije upozoravala da „pokušaji hibridnog djelovanja i destabilizacije Crne Gore” prate europski put zemlje. „Poruka nakon današnje uspješne akcije u kojoj je priveden čelnik informativne mreže ‘Ribar’ je jasna: naše institucije rade svoj posao, Crna Gora štiti svoje interese i niko neće ugroziti našu europsku budućnost”, naglasio je on.
Kako je Ribar ušao u Crnu Goru
Ostaje otvoreno pitanje kako je osoba pod sankcijama Zapada, uključujući sankcije Europske unije, uspjela ući u zemlju koja je kandidat broj jedan za članstvo u EU i koja se navodno uskladila sa svim europskim restriktivnim mjerama, a pritom je i članica NATO-a.
Prema medijskim izvještajima, ruski državljanin je ušao u Crnu Goru iz Bosne i Hercegovine (Republike Srpske), preko graničnog prelaza Zupci–Sitnica.
Zvinčuk tvrdi da mu službenici tokom prolaska kroz graničnu kontrolu nisu pridavali posebnu pažnju. Mediji prenose objavu koju je postavio na Telegramu odmah nakon ulaska u Crnu Goru, u kojoj je napisao: „Zapamtite: čak i ako ste pod sankcijama, kao ja, čak i ako imate zabranu putovanja, kao ja, čak i ako putujete u zemlju koja se obavezala, iz solidarnosti, da provede tu zabranu putovanja, kao u mom slučaju… POSTOJI NAČIN! Uvijek možete naići na graničara idiota koji vam izvrne sve džepove, ali zaboravi provjeriti bazu podataka (kao u mom slučaju).”
Kabinet Jakova Milatovića predsjednika Crne Gore zatražio je 10. oktobra pojašnjenje okolnosti pod kojima je Mihail Zvinčuk nesmetano ušao u Crnu Goru, opisujući ga kao osobu „poznatu po aktivnostima u okviru ruske vojne blogerske mreže Ribar”. „S obzirom na to da se Zvinčuk nalazi na listi sankcija Europske unije, sa čijim restriktivnim mjerama Crna Gora usklađuje svoje zakonodavstvo, važno je utvrditi kako je ušao u Crnu Goru, kojim informacijama su raspolagali nadležni organi i da li su sve procedure provedene u skladu sa važećim propisima”, naveli su iz predsjedničke administracije. „Također je neophodno utvrditi da li je postojala prethodna komunikacija sa partnerskim sigurnosnim službama, da li su nadležne institucije raspolagale informacijama o njegovom dolasku i koje su mjere preduzete tokom njegovog boravka u Crnoj Gori.” Važno je „da nadležni sigurnosni organi razjasne okolnosti ovog slučaja”, utvrde „sve relevantne činjenice” i, „u okviru svojih nadležnosti”, dostave Vijeću za odbranu i sigurnost „informacije o okolnostima ovog slučaja i preduzetim mjerama”, navodi se u saopćenju.
Deportacija
Nakon operacije koju su provele crnogorska policija i sigurnosne službe radi privođenja grupe „Ribar“ i zapljene njihove opreme, donesena je odluka o deportaciji ruskih propagandista u Rusiju. „Nakon kriminalističke, operativne i obavještajne provjere, utvrđeno je da navedena lica ne mogu nastaviti boravak u Crnoj Gori, te je, shodno Zakonu o strancima, donesena odluka o njihovom udaljenju iz Crne Gore iz razloga nacionalne i unutrašnje sigurnosti države“, saopćila je policija. Zvinčuk tvrdi da je tokom njegovog boravka u Crnoj Gori lokalna policija uputila upite Interpolu i Europolu, ali da te organizacije nisu pokazale „nikakvo interesovanje za njega“, te da nije bilo naloga za hapšenje niti zahtjeva za izručenje. Kao rezultat toga, pet ruskih državljana je protjerano iz Crne Gore u Rusiju nekoliko sati nakon privođenja.
Mihail Zvinčuk, njegova supruga i troje zaposlenih na projektu „Ribar“ vratili su se 11. oktobra u Rusiju letom na relaciji Beograd – Moskva.
Prema riječima Mihaila Zvinčuka, ključnu ulogu u oslobađanju njegove grupe odigrala je glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova, koja je koordinirala rad ruskih ambasada u Crnoj Gori i Srbiji. Sveukupno, kako navodi, u proces su bili uključeni ruska vlada, Ministarstvo vanjskih poslova, ruske obavještajne službe, lično šefica RT-a Margarita Simonjan, zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev, holding kompanija „Tehnodinamika“ i državna korporacija „Rostec“ (proizvodnja oružja i vojne opreme; proizvodnja aviona), koja se smatra glavnim izvorom finansiranja projekta „Ribar“.
Šta je „Ribar“ „pecao“ u Crnoj Gori
Zvinčuk insistira na tome da su on i njegov tim privedeni nakon što su podnijeli zvaničan zahtjev za snimanje Cetinjskog manastira.
Prema pisanju crnogorskih medija, sigurnosne službe su sumnjale da cilj Rusa nije bila priprema priloga o vjerskim i historijskim lokalitetima, već provođenje propagandne kampanje protiv planiranog usklađivanja vizne politike Crne Gore sa standardima Europske unije. Taj sadržaj je „imao za cilj da europske integracije predstavi kao politički nametnut proces sa negativnim posljedicama po turizam, ekonomsku stabilnost i nacionalne interese Crne Gore“.
Zapravo, u izdanju „Ribarove analize – Dnevni pregled” od 8. oktobra, koje je Zvinčuk snimio dok je stajao na obali Bokokotorskog zaliva, dotakao se pitanja viza: „Nastavljamo naš serijal dokumentarnih filmova sa Balkana. I upravo sada uživamo u Crnoj Gori koja plače. Ovdje dugo nisu vidjeli ovakvu kišu, posebno u ovo doba godine. Obično ovakvo vrijeme dolazi zimi. Kažu da Crna Gora plače jer uvodi vize za Ruse.” Naglasio je da će to „prvenstveno pogoditi turistički sektor, dok će zvanična Podgorica izgubiti ogromnu količinu prihoda” – drugim riječima, iznosio je upravo onaj narativ za koji crnogorske vlasti smatraju da je usmjeren na podrivanje zalaganje zemlje za napredovanje u procesu europskih integracija.
Propagandist ili regruter?
Još jedan razlog za zabrinutost crnogorskih sigurnosnih službi u vezi sa Zvinčukom bila je njegova podrška ruskoj agresiji na Ukrajinu.
Europska unija je uvela pojedinačne sankcije osnivaču projekta „Ribar” zbog djelovanja kojim se podriva ili ugrožava teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine. Prema saopćenju Europske unije, to se ne odnosi samo na informativnu podršku „specijalnoj vojnoj operaciji”, već i na direktnu umiješanost Zvinčuka u rat kroz njegovo učešće u radnoj grupi za koordinaciju ruskih mobilizacionih aktivnosti, koju je dekretom osnovao Vladimir Putin u decembru 2022. godine.
Osnivač projekta „Ribar” izjavio je da su ga tokom zadržavanja crnogorski policajci pitali da li su on i njegova grupa zapravo došli u Crnu Goru kako bi regrutovali strance za učešće u „SVO” (Specijalna vojna operacija u Ukrajini). Dakle, zabrinutost da bi Rusi mogli osnovati „centar za regrutaciju” za rusku vojsku u jednoj NATO zemlji bila je, ako ne glavni, onda značajan razlog za protjerivanje Zvinčuka i njegovog tima.
„Ribar” otišao, ali obećao da će se vratiti
Aktivnosti „Ribara” u Crnoj Gori nisu počele ovim putovanjem, a vjerovatno se njime neće ni završiti. „Mjere protiv pojedinaca ne znače da su mogućnosti mreže za djelovanje prestale. Lokalni kontakti, povezani portali, kanali distribucije i organizaciona podrška mogu ostati aktivni čak i nakon odlaska ili privođenja njenih predstavnika”, navodi Digitalni forenzički centar (Podgorica).
Marko Banović, analitičar DFC-a, u razgovoru za DW naglašava: „Pored širenja ruske propagande i dezinformacija, aktivnosti ‘Ribara’ u regionu do sada su uključivale obuku, veze sa lokalnim akterima, te pružanje znanja i tehničke podrške za provođenje informacionih kampanja.” Stoga, protjerivanje može biti opravdana preventivna mjera, ali je također neophodno ispitati moguću mrežu saradnje koja ostaje u zemlji nakon njihovog odlaska.
Pored već uspostavljenih veza s crnogorskim pristalicama „SVO”, Ribar može djelovati u Crnoj Gori posredstvom susjednih zemalja – Srbije i Bosne i Hercegovine – koje se nisu pridružile europskim sankcijama niti to namjeravaju učiniti.
Sam Zvinčuk o svojim budućim planovima kaže sljedeće: „Za nas ovo službeno putovanje na Balkan neće biti ni izbliza posljednje, jer moj tim tamo već radi i nastavlja s radom. Uspostavili smo blisku saradnju s lokalnim strukturama.”
Analitička grupa CWBS-a
