Privođenje Mihaila Zvinčuka, osnivača ruske propagandne mreže Rybar („Рыбарь”), i članova njegova tima u Crnoj Gori privuklo je pozornost ne samo zbog okolnosti njihova putovanja. Slučaj je potaknuo pitanje kako je osoba pod sankcijama Europske unije mogla nesmetano ući u zemlju koja je kandidatkinja za članstvo u EU-u i članica NATO-a. Naknadna deportacija skupine, zapljena opreme, te sumnje u propagandne i moguće aktivnosti novačenja razotkrili su šire razmjere utjecaja mreže Rybar na Balkanu, kao i rizike koji opstaju čak i nakon što su njezini predstavnici protjerani.
Privođenje
Crnogorska policija je 9. listopada privela Mihaila Zvinčuka, osnivača ruske propagandne mreže Rybar („Рыбарь”), njegovu suprugu i troje suradnika, koji su u Crnu Goru ušli manje od dva dana ranije te boravili u hotelu u Risnu, u općini Kotor.
Tijekom operacije, pripadnici crnogorskih snaga reda zaplijenili su dron, videokamere visoke rezolucije, GoPro kameru i nekoliko mobilnih telefona. Zaplijenjena oprema poslana je na vještačenje i analizu „kako bi se utvrdila njezina namjena i svrha njezine uporabe na teritoriju Crne Gore”.
U svojem priopćenju Uprava policije opisala je Mihaila Zvinčuka kao čelnika i sudionika ruske političko-hibridne mreže Rybar, napominjući da mu je „Europska unija zbog te aktivnosti nametnula restriktivnu mjeru zabrane ulaska i tranzita preko teritorija država članica EU-a, a u vezi s aktivnostima koje podrivaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i neovisnost Ukrajine”. „Zahvaljujući pravovremenoj i koordiniranoj reakciji, tijela sigurnosno-obavještajnog sektora spriječila su potencijalno štetne aktivnosti tih osoba na teritoriju Crne Gore, potvrđujući odlučnost institucija da dosljedno provode zakon, štite nacionalnu sigurnost i jačaju vladavinu prava kao ključna načela na kojima počivaju europske integracije i temeljne vrijednosti moderne Europe”, istaknuto je u priopćenju.
Komentirajući privođenje, premijer Milojko Spajić istaknuo je u objavi na platformi X da je njegova vlada prethodno upozoravala kako „pokušaji hibridnog djelovanja i destabilizacije Crne Gore” prate europski put zemlje. „Poruka nakon današnje uspješne akcije u kojoj je priveden čelnik informacijske mreže ‘Rybar’ jasna je: naše institucije rade svoj posao, Crna Gora štiti svoje interese i nitko neće ugroziti našu europsku budućnost”, naglasio je.
Kako je Rybar ušao u Crnu Goru
Ostaje otvoreno pitanje kako je osoba pod sankcijama Zapada, uključujući sankcije Europske unije, uspjela ući u zemlju koja je kandidat broj jedan za članstvo u EU-u i koja se navodno uskladila sa svim europskim restriktivnim mjerama, a uz to je i članica NATO-a.
Prema medijskim izvještajima, ruski državljanin ušao je u Crnu Goru iz Bosne i Hercegovine (Republike Srpske), preko graničnog prijelaza Zupci–Sitnica.
Zvinčuk tvrdi da mu službenici tijekom prolaska kroz graničnu kontrolu nisu pridavali posebnu pozornost. Mediji prenose objavu koju je postavio na Telegramu odmah nakon ulaska u Crnu Goru, u kojoj je napisao: „Zapamtite: čak i ako ste pod sankcijama, poput mene, čak i ako imate zabranu putovanja, poput mene, čak i ako putujete u zemlju koja se obvezala, iz solidarnosti, provoditi tu zabranu putovanja, kao u mom slučaju… POSTOJI NAČIN! Uvijek možete naletjeti na graničara idiota koji vam izvrne sve džepove, ali zaboravi provjeriti bazu podataka (kao u mom slučaju).”
Ured Jakova Milatovića predsjednika Crne Gore zatražio je 10. listopada pojašnjenje okolnosti pod kojima je Mihail Zvinčuk nesmetano ušao u Crnu Goru, opisavši ga kao osobu „poznatu po djelovanju unutar mreže ruskih vojnih blogera Rybar”. „S obzirom na to da se Zvinčuk nalazi na popisu sankcija Europske unije, s čijim restriktivnim mjerama Crna Gora usklađuje svoje zakonodavstvo, važno je utvrditi kako je ušao u Crnu Goru, kojim su informacijama raspolagala nadležna tijela, te jesu li svi postupci provedeni u skladu s važećim propisima”, priopćeno je iz Ureda predsjednika. „Također je potrebno utvrditi je li postojala prethodna komunikacija s partnerskim sigurnosnim službama, jesu li nadležne institucije raspolagale informacijama o njegovu dolasku, te koje su mjere poduzete tijekom njegova boravka u Crnoj Gori.” Važno je „da nadležna sigurnosna tijela razjasne okolnosti ovog slučaja”, utvrde „sve relevantne činjenice” te, „u okviru svojih ovlasti”, Vijeću za obranu i sigurnost dostave „informacije o okolnostima ovog slučaja i poduzetim mjerama”, navodi se u priopćenju.
Deportacija
Nakon operacije koju su provele crnogorska policija i sigurnosne službe radi privođenja skupine „Rybar” i zapljene njihove opreme, donesena je odluka o deportaciji ruskih propagandista u Rusiju. „Nakon kriminalističke, operativne i obavještajne provjere utvrđeno je da te osobe ne mogu nastaviti boravak u Crnoj Gori te je, sukladno Zakonu o strancima, donesena odluka o njihovom protjerivanju iz Crne Gore iz razloga nacionalne i unutarnje sigurnosti države”, priopćila je policija. Zvinčuk tvrdi da je tijekom njegova boravka u Crnoj Gori lokalna policija uputila upite Interpolu i Europolu, no te organizacije nisu pokazale „nikakav interes za njega”, niti su postojali nalozi za uhićenje ili zahtjevi za izručenjem. Kao rezultat toga, pet ruskih državljana protjerano je iz Crne Gore u Rusiju nekoliko sati nakon privođenja.
Mihail Zvinčuk, njegova supruga i troje zaposlenika projekta „Rybar” vratili su se 11. listopada u Rusiju letom na relaciji Beograd – Moskva.
Prema riječima Mihaila Zvinčuka, ključnu ulogu u osiguravanju puštanja njegove skupine na slobodu odigrala je glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova, koja je koordinirala rad ruskih veleposlanstava u Crnoj Gori i Srbiji. Sveukupno, kako navodi, u proces su bili uključeni ruska vlada, Ministarstvo vanjskih poslova, ruske obavještajne službe, osobno čelnica medijske kuće RT Margarita Simonjan, zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev, holding kompanija „Tehnodinamika”, te državna korporacija „Rostec” (proizvodnja oružja i vojne opreme; proizvodnja zrakoplova), koja se smatra glavnim izvorom financiranja projekta „Rybar”.
Što je „Rybar” pecao u Crnoj Gori
Zvinčuk tvrdi da su on i njegov tim privedeni nakon što su podnijeli službeni zahtjev za snimanje Cetinjskog manastira.
Prema pisanju crnogorskih medija, sigurnosne službe sumnjale su da cilj Rusa nije bila priprema priloga o vjerskim i povijesnim znamenitostima, već provođenje propagandne kampanje protiv planiranog usklađivanja vizne politike Crne Gore sa standardima Europske unije. Taj je sadržaj „trebao prikazati europske integracije kao politički nametnut proces s negativnim posljedicama za turizam, gospodarsku stabilnost i nacionalne interese Crne Gore”.
Doista, u izdanju „Rybarove analize – dnevnog pregleda” od 8. listopada, koje je Zvinčuk snimio stojeći na obali Bokokotorskog zaljeva, dotaknuo se pitanja viza: „Nastavljamo naš serijal dokumentarnih filmova s Balkana. A upravo sada uživamo u Crnoj Gori koja plače. Ovdje dugo nisu vidjeli ovakvu kišu, osobito u ovo doba godine. Obično ovakvo vrijeme dolazi zimi. Kažu da Crna Gora plače jer uvodi vize za Ruse.” Naglasio je da će to „prvenstveno pogoditi turistički sektor, dok će službena Podgorica izgubiti golem iznos prihoda” – drugim riječima, iznosio je upravo onaj narativ za koji crnogorske vlasti smatraju da je usmjeren na potkopavanje napora zemlje u procesu europskih integracija.
Propagandist ili regruter?
Još jedan razlog za zabrinutost crnogorskih sigurnosnih službi u vezi sa Zvinčukom bila je njegova potpora ruskoj agresiji na Ukrajinu.
Europska unija uvela je pojedinačne sankcije osnivaču projekta Rybar zbog djelovanja kojim se podriva ili ugrožava teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. Prema priopćenju Europske unije, to se ne odnosi samo na informacijsku potporu „posebnoj vojnoj operaciji”, već i na izravnu uključenost Zvinčuka u rat kroz njegovo sudjelovanje u radnoj skupini za koordinaciju ruskih mobilizacijskih napora, koju je dekretom osnovao Vladimir Putin u prosincu 2022. godine.
Osnivač projekta Rybar izjavio je da su ga tijekom privođenja crnogorski policajci pitali jesu li on i njegova skupina zapravo došli u Crnu Goru kako bi novačili strance za sudjelovanje u „posebnoj vojnoj operaciji”. Stoga je zabrinutost da bi Rusi mogli uspostaviti „centar za novačenje” za rusku vojsku u zemlji članici NATO-a bila, ako ne glavni, onda značajan razlog za protjerivanje Zvinčuka i njegova tima.
Rybar je otišao, ali je obećao povratak
Aktivnosti projekta Rybar u Crnoj Gori nisu započele ovim posjetom niti će vjerojatno njime završiti. „Mjere usmjerene protiv pojedinaca ne znače da je mreža prestala djelovati. Lokalni kontakti, povezani portali, distribucijski kanali i organizacijska podrška mogu ostati aktivni čak i nakon odlaska ili uhićenja njezinih predstavnika”, navodi Digitalni forenzički centar (Podgorica).
Marko Banović, analitičar DFC-a, u razgovoru za DW ističe: „Osim širenja ruske propagande i dezinformacija, aktivnosti mreže Rybar u regiji dosad su uključivale obuku, veze s lokalnim akterima, te pružanje znanja i tehničke podrške za provođenje informacijskih kampanja. Stoga protjerivanje može biti opravdana preventivna mjera, no nužno je istražiti i moguću mrežu suradnje koja u zemlji preostaje nakon njihova odlaska.
Uz već uspostavljene veze s crnogorskim pristašama „specijalne vojne operacije”, Rybar može djelovati u Crnoj Gori posredstvom susjednih Srbije, te Bosne i Hercegovine, koje se nisu pridružile europskim sankcijama niti to namjeravaju učiniti.
Sam Zvinčuk o svojim budućim planovima kaže sljedeće: „Ovo nam putovanje na Balkan zasigurno neće biti posljednje jer moj tim ondje već djeluje i nastavlja s radom. Uspostavili smo blisku suradnju s lokalnim strukturama.”
Analitička grupa CWBS-a
