Izvještaj o situaciji na Zapadnom Balkanu 15.01.2024 – CWBS

Izvještaj o situaciji na Zapadnom Balkanu 15.01.2024 – CWBS
  • SAD će Kosovu prodati 246 projektila

Američki State Department odobrio je prodaju protivtenkovskih projektila Kosovu. Bijela kuća je već obavijestila Kongres o planiranoj isporuci.

Ugovor će iznositi 75 miliona dolara.

Američka agencija za odbrambenu i sigurnosnu saradnju saopštila je da pored 246 projektila Javelin FGM-148F i 24 lansera, sporazum pokriva relevantnu obuku. Agencija je saopštila da će prodaja projektila podržati američku spoljnu politiku i nacionalnu bezbednost jačanjem bezbednosti evropskog partnera, koji je važna snaga političke i ekonomske stabilnosti u Evropi. Ističe se da će oružje unaprediti dugoročne odbrambene sposobnosti Kosova u cilju zaštite njegovog suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

Poruka koju SAD šale Srbiji isporukom protivtenkovskih projektila Kosovu je da Vašington više ne smatra Beograd pouzdanim partnerom, smatraju međunarodni analitičari.

Informacija o prodaji američkih protivtenkovskih projektila Kosovu, prema rečima predsednika Srbije Aleksandra Vučića, bila je veliko razočarenje, ali će Srbija zajedno sa SAD raditi na očuvanju srpsko-američkih odnosa.

  • Vučićeva stranka da uživa apsolutnu većinu u parlamentu

Republička izborna komisija Srbije utvrdila je opšti izveštaj o ishodu parlamentarnih izbora održanih 17. decembra. Srpska napredna stranka (SNS) “Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane” imaće 129 mesta u Narodnoj skupštini od 250.

Još 44 mandata idu sadašnjim i potencijalnim saveznicima SNS-a:

“Ivica Dačić – premijer Srbije” (Socijalistička partija Srbije, SPS) dobiće 18 mandata;

NADA koalicija – “Dr Miloš Jovanović – NADA za Srbiju” – 13 mandata;

„Mi smo glas naroda, prof. dr Branimir Nestorović“ – 13 mjesta;

Opoziciona lista “Srbija protiv nasilja – Miroslav Miki Aleksić – Marinika Tepić” imaće 65 poslaničkih mandata.

Takođe, Narodna skupština Srbije imaće 12 poslanika sa pet lista nacionalnih manjina:

Savez vojvodskih Mađara – za našeg predsednika, za našu zajednicu, za budućnost!“ dobio je šest mandata,

Koalicija “Ujedinjeni za pravdu” Usame Zukorlića i Tomislava Žigmanova, – 2,

“SDA Sandžak – dr. Sulejman Ugljanin” – 2,

“Politička borba Albanaca se nastavlja – Šaip Kamberi” – 1,

“Ruska stranka (Ruska stranka) – Slobodan Nikolić” – 1.

  • Sastanak ministara odbrane Hrvatske i Crne Gore prekinut je zbog spora oko spomen-ploče, jedrilice za obuku

Hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić otkazao je sastanak sa crnogorskim kolegom Draganom Krapovićem zbog Krapovićevih stavova o spomen-ploči u Morinju i sudbini školske jedrilice Jadran.

Šef crnogorskog Ministarstva odbrane trebalo je da se sastane sa hrvatskim kolegom u Tivtu u okviru proslave Dana hrvatskog naroda u Crnoj Gori, ali je kasnije otkazao taj događaj. U istoimenom selu na obali Boke Kotorske, prilikom napada na Dubrovnik, djelovao je logor za ratne zarobljenike Morin. U tom logoru je bilo zatvoreno oko 300 ljudi (Hrvata). Tri zatvorenika su umrla od mučenja.

Spomen-ploča ispred nekadašnjeg logora Morin otvorena je u oktobru 2022. “Sjećamo se zločina počinjenih na katranu imena i duha Crne Gore. Žao nam je zbog svih patnji koje su zatvorenici proživjeli. Neka se to više nikada ne ponovi”, navodi se u tekstu na spomen-ploči.

Prije rata 1991. godine, brod Jadran je plovio iz Hrvatske u Crnu Goru na remont, ali ga Crnogorci do sada nisu vratili, što je još uvijek bilateralni spor Zagreba i Podgorice.

Crnogorski ministar odbrane je pre nekoliko dana u jednoj TV emisiji rekao da Hrvatska, prema sporazumima potpisanim nakon raspada Jugoslavije, nema pravo da polaže pravo na Jadran i da nije spremna da pregovara o vlasništvu.

Povodom spomen-ploče u nekadašnjem vojnom logoru Morin, načelnik crnogorskog Ministarstva odbrane rekao je da je ona pogrešno postavljena, da natpis ne odgovara činjenicama i da je treba zamijeniti drugim sa adekvatnim tekstom.

Podsjetimo, i Hrvatska i Crna Gora su saveznici u NATO-u.

  • Opozicija Sjeverne Makedonije odbacuje pozive Bugarske na promjenu ustava

Opoziciona stranka VMRO-DPMNE (Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija – Demokratska partija makedonskog nacionalnog jedinstva) ne podržava ustavne promjene koje bi Bugare definirale kao jednu od državotvornih etničkih grupa u Republici Sjevernoj Makedoniji. Prema riječima šefa VMRO-DPMNE Kristijana Mickoskog, ova partija se zalaže za evropsku budućnost Republike Sjeverne Makedonije, ali ne pod “bugarskim diktatom”. Mickoski je to rekao komentarišući intervju ambasadora EU u Sjevernoj Makedoniji Davida Geera sjevernomakedonskoj državnoj agenciji MIA.

Gir je napomenuo da ako se opoziciona stranka zalaže za integraciju zemlje u EU, onda je jasno da treba podržati promjene Ustava.

Prema riječima lidera VMRO-DPMNE, ambasador EU u Skoplju bi trebalo da “razgovara sa svojim kolegom u Sofiji i bugarskom vladom kako bi se Severnoj Makedoniji otvorio put ka Evropskoj uniji bez ultimatuma, diktata i hegemonističkih zahteva”.

Kako se navodi, Bugarska je blokirala pokretanje pregovora o pristupanju EU sa Sjevernom Makedonijom zbog razlika u istoriji, jeziku i identitetu dvije zemlje. U ljeto 2022. Sofija je ukinula veto pod uslovom da Skoplje provede ustavnu reformu i fiksira državotvorni status Bugarske u preambuli Osnovnog zakona.

Važeći Ustav Sjeverne Makedonije u preambuli se odnosi na takozvane državotvorne narode koji žive u zemlji – Makedonce, Albance, Turke, Vlahe (Vlahe), Srbe, Rome i „ostale“. Bugarski narod i Bugari nisu na listi, pa su im narušena prava kao državotvorne etničke grupe, smatra Bugarska.

  • Bivši premijer, bivši predsjednik Albanije Sali Berisha organizira skupove dok je u kućnom pritvoru

Sali Berisha, koji je trenutno u kućnom pritvoru, redovno daje političke izjave, objavljujući ih na društvenim mrežama ili se obraćajući pristalicama koje se redovno okupljaju ispred njegove kuće u glavnom gradu Albanije, Tirani, sa prozora njegovog stana.

Sali Berisha, lider opozicione Demokratske partije, bivši premijer i bivši predsjednik Albanije, od 30. decembra je u kućnom pritvoru pod optužbom za korupciju u korist svog zeta. Berisha tvrdi da su optužbe protiv njega politički motivisane.

Sali Beriša je optužen za učešće u privatizaciji sportskih objekata koji pripadaju FK Partizan (sportski klub u vlasništvu Ministarstva odbrane). Kasnije su na toj parceli izgrađene visoke zgrade.

Krivični postupak pokrenut je 2020.

Sali Berisha je 2021. godine, zajedno sa svojom porodicom, stavljen na američku listu sankcija zbog navodne umiješanosti u značajnu korupciju i zabranjen mu je ulazak u zemlju. Državni sekretar Antoni Blinken je tada tvitovao da su Berishine koruptivne akcije podrile demokratiju u Albaniji.

Velika Britanija je također uvela sankcije protiv političara.