Izvješće o situaciji na Zapadnom Balkanu 15.01.2024 – CWBS

Izvješće o situaciji na Zapadnom Balkanu 15.01.2024 – CWBS
  • SAD će prodati Kosovu 246 projektila

Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a odobrilo je prodaju protutenkovskih projektila Javelin Kosovu. Bijela kuća je već obavijestila Kongres o planiranoj isporuci.

Ugovor će iznositi 75 milijuna dolara.

Agencija za obranu i sigurnost SAD-a objavila je da pored 246 raketa Javelin FGM-148F i 24 lansera, ugovor pokriva relevantnu obuku. Agencija je rekla da će prodaja projektila podržati američku vanjsku politiku i ciljeve nacionalne sigurnosti jačanjem sigurnosti europskog partnera koji je važna sila za političku i gospodarsku stabilnost u Europi. Naglašava se da će oružje unaprijediti dugoročne obrambene sposobnosti Kosova kako bi se zaštitio njegov suverenitet i teritorijalni integritet.

Poruka koju Sjedinjene Države šalju Srbiji isporukom protutenkovskih projektila Kosovu jest da Washington više ne smatra Beograd pouzdanim partnerom, kažu međunarodni analitičari.

Prema riječima srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, informacija o prodaji američkih protutenkovskih projektila Kosovu bila je veliko razočaranje, no Srbija će zajedno sa Sjedinjenim Državama raditi na očuvanju srpsko-američkih odnosa.

  • Vučićeva stranka imati apsolutnu većinu u Saboru

Republičko izborno povjerenstvo Srbije potvrdilo je opći izvještaj o ishodu parlamentarnih izbora održanih 17. prosinca. Srpska napredna stranka (SNS) “Aleksandar Vučić – Srbija ne smije stati” imat će 129 od 250 mandata u Narodnoj skupštini.

Još 44 mandata idu sadašnjim i potencijalnim saveznicima SNS-a:

“Ivica Dačić – premijer Srbije” (Socijalistička partija Srbije, SPS) dobit će 18 mjesta;

Koalicija NADA – “Dr Miloš Jovanović – NADA za Srbiju” – 13 mandata;

„Mi smo glas naroda, prof. dr Branimir Nestorović“ – 13 mjesta;

Oporbena lista “Srbija protiv nasilja – Miroslav Miki Aleksić – Marinika Tepić” imat će 65 poslaničkih mandata.

Također, Narodna skupština Srbije imat će 12 zastupnika s pet lista nacionalnih manjina:

Savez vojvođanskih Mađara – za našeg predsjednika, za našu zajednicu, za budućnost!” dobio šest mandata,

Koalicija “Ujedinjeni za pravdu” Usame Zukorlić i Tomislav Žigmanov, – 2,

„SDA Sandžaka – dr. Sulejman Ugljanin“ – 2,

“Politička borba Albanaca se nastavlja – Shaip Kamberi” – 1,

“Ruska stranka – Slobodan Nikolić” – 1.

  • Sastanak ministara obrane Hrvatske i Crne Gore otkazan zbog spora oko spomen-ploče, školske jedrilice

Hrvatski ministar obrane Ivan Anušić otkazao je sastanak s crnogorskim kolegom Draganom Krapovićem zbog Krapovićevih stavova o spomen ploči u Morinju i sudbini školske jedrilice Jadran.

Čelnik crnogorskog Ministarstva obrane trebao se sastati s hrvatskim kolegom u Tivtu u sklopu obilježavanja Dana hrvatskog naroda u Crnoj Gori, ali je kasnije odustao od toga. Za vrijeme napada na Dubrovnik u istoimenom selu na obali Boke kotorske djelovao je zarobljenički logor Morin. U tom logoru bilo je oko 300 ljudi (Hrvata). Tri zatvorenika umrla su od mučenja.

Spomen ploča ispred nekadašnjeg logora Morin otvorena je u listopadu 2022. “Sjećamo se zločina koji su učinjeni da bi se kaljalo ime i duh Crne Gore. Žao nam je zbog svih patnji koje su zatočenici doživjeli. Neka se ovo više nikada ne ponovi”, tekst na spomen ploči navodi.

Brod Jadran je prije rata 1991. iz Hrvatske isplovio u Crnu Goru na remont, ali ga Crnogorci do danas nisu vratili, što je i dalje bilateralni spor između Zagreba i Podgorice.

Crnogorski ministar obrane je prije nekoliko dana u jednoj televizijskoj emisiji rekao da prema ugovorima potpisanim nakon raspada Jugoslavije Hrvatska nema pravo polagati pravo na Jadran te da nisu spremni pregovarati o vlasništvu.

Povodom spomen-ploče u bivšem vojnom logoru Morin, čelnik crnogorskog ministarstva obrane kazao je da je postavljena pogrešno, da natpis ne odgovara činjenicama i da je treba zamijeniti drugom s adekvatnim tekstom.

Treba podsjetiti da su i Hrvatska i Crna Gora saveznice NATO-a.

  • Opozicija Sjeverne Makedonije odbija pozive Bugarske na izmjene ustava

Oporbena stranka VMRO-DPMNE (Unutarnja makedonska revolucionarna organizacija – Demokratska partija makedonskog nacionalnog jedinstva) ne podržava ustavne promjene koje bi Bugare definirale kao jednu od državotvornih etničkih skupina u Republici Sjevernoj Makedoniji. Prema riječima čelnika VMRO-DPMNE-a Christiana Mickoskog, stranka se zalaže za europsku budućnost Republike Sjeverne Makedonije, ali ne pod “bugarskim diktatom”. Mickoski je to rekao komentirajući intervju veleposlanika EU u Sjevernoj Makedoniji Davida Geera sjevernomakedonskoj državnoj agenciji MIA.

Geer je istaknuo da ako je oporbena stranka za integraciju zemlje u EU, onda je jasno da treba podržati promjene Ustava.

Prema riječima čelnika VMRO-DPMNE-a, veleposlanik EU-a u Skoplju trebao bi “razgovarati s kolegom u Sofiji i bugarskom vladom da se Sjevernoj Makedoniji otvori put u Europsku uniju bez ultimatuma, diktata i hegemonističkih zahtjeva”.

Kako je objavljeno, Bugarska je blokirala pokretanje pregovora o pridruživanju Sjeverne Makedonije EU-u zbog razlika oko povijesti, jezika i identiteta dviju zemalja. U ljeto 2022. Sofija je povukla veto pod uvjetom da Skoplje provede ustavnu reformu i fiksira državotvorni status Bugara u preambuli Temeljnog zakona.

Sadašnji Ustav Sjeverne Makedonije u svojoj preambuli govori o takozvanim državotvornim narodima koji žive u zemlji – Makedoncima, Albancima, Turcima, Vlasima (Vlasima), Srbima, Romima i “ostalima”. Bugarski narod i Bugari nisu na popisu, a time su povrijeđena njihova prava kao državotvorne etničke skupine, smatra Bugarska.

  • Bivši premijer i bivši predsjednik Albanije Sali Berisha organizirao skupove u kućnom pritvoru

Sali Berisha, koji je trenutačno u kućnom pritvoru, redovito daje političke izjave, objavljujući ih na društvenim mrežama ili se s prozora svog stana obraća pristalicama koje se redovito okupljaju ispred njegove kuće u glavnom gradu Albanije, Tirani.

Od 30. prosinca Sali Berisha, čelnik oporbene Demokratske stranke, bivši premijer i bivši predsjednik Albanije, nalazi se u kućnom pritvoru pod optužbom za korupciju u korist svog zeta. Berisha tvrdi da su optužbe protiv njega politički motivirane.

Sali Berisha optužen je za umiješanost u privatizaciju sportskih objekata koji pripadaju FK Partizan (sportski klub u vlasništvu Ministarstva obrane). Kasnije su na tom zemljištu izgrađene visoke stambene zgrade.

Kazneni postupak pokrenut je 2020. godine.

Sali Berisha je 2021. zajedno sa svojom obitelji stavljen na američku listu sankcija zbog navodne umiješanosti u značajnu korupciju te mu je zabranjen ulazak u zemlju. Državni tajnik Antony Blinken tvitao je tada da su Berishine koruptivne radnje potkopale demokraciju u Albaniji. Godine 2022. Velika Britanija također je primijenila sankcije protiv političara.