- Srbija učestvovala na osnivačkom samitu „Karpatske osmice“
Od 18. do 20. septembra u Ivano-Frankivskoj oblasti, na području Prikarpatja na zapadu Ukrajine, održan je Carpathian 8 Summit – osnivački samit „Karpatske osmice“ (C8) – regionalnog formata koji okuplja Ukrajinu, Srbiju, Rumuniju, Poljsku, Slovačku, Češku i Austriju, a kojem bi se, kako se navodi, u kasnijim fazama mogla pridružiti Mađarska. Cilj inicijative je jačanje regionalne saradnje i povezivanje zemalja kroz zajedničke projekte u oblastima infrastrukture, energetike, trgovine, logistike i investicija.
Otvaranju foruma prisustvovali su predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i premijer Ukrajine Serhij Korecki, predsjednici Rumunije i Srbije Nikušor Dan i Aleksandar Vučić, premijer Poljske Donald Tusk i predsjednica Saveznog vijeća Austrije Kristin Švarc-Fuks.
U okviru samita održan je Karpatski ekonomski forum, na kojem je Srbija bila predstavljena zajedničkom postavkom Razvojne agencije Srbije (RAS), Privredne komore Srbije (PKS) i Organizacionog odbora „EXPO 2027 Beograd“.
Jedan od ključnih rezultata samita bilo je osnivanje Karpatske investicione koalicije – nove dobrovoljne platforme za praktičnu investicionu saradnju unutar Karpatske makroregije i šireg ekonomskog prostora Centralne i Istočne Europe. Njeno osnivanje najavile su institucije za privlačenje investicija iz Ukrajine, Austrije, Češke, Poljske, Rumunije, Srbije i Slovačke, uključujući Razvojnu agenciju Srbije (RAS) i Privrednu komoru Srbije (PKS).
Predsjednik Vučić, koji je učestvovao na samitu, poseban je naglasak stavio na mogućnosti koje se Srbiji otvaraju u okviru novog formata kroz zajedničke infrastrukturne projekte, prije svega transportne i energetske, kao i kroz mogućnosti privlačenja investicija i sredstava iz Europskih fondova za regionalne inicijative.
Vučić je također održao bilateralni sastanak sa Zelenskim, tokom kojeg su, između ostalog, razmatrana pitanja Europskih integracija.
- U Albaniji uhapšena direktorica obavještajne službe
Direktorica Državne obavještajne službe Albanije (SHISH) Vlora Hiseni uhapšena je 22. septembra nakon povratka sa službenog puta iz inostranstva. Dan ranije Specijalno tužilaštvo za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala (SPAK) izdalo je nalog za njeno hapšenje. Istog dana predsjednik Albanije Bajram Begaj, na prijedlog premijera Edija Rame, donio je odluku o razrješenju Hiseni sa dužnosti direktorice SHISH-a. „Svi se smatraju nevinim do donošenja konačne odluke, ali niko nije iznad zakona – ni pod kojim okolnostima i ni iz kojeg razloga“, komentirao je Rama na mreži X.
Hiseni je osumnjičena za odavanje tajnih informacija trećim osobama u okviru korupcijskog slučaja koji se odnosi na Nacionalnu agenciju za informaciono društvo (AKSHI).
Sumnje u vezi s Vlorom Hiseni povezane su s njenim odnosima s Ergisom Agasijem – uticajnim biznismenom koji je ranije već bio uhapšen u slučaju AKSHI. On se, između ostalog, sumnjiči da je bio ključna figura mreže uključene u nepravilnosti tokom provođenja državnih tendera agencije. Prema navodima istrage, Hiseni je Agasiju dostavljala povjerljive službene informacije.
Ova situacija postala je još jedan udarac Raminoj vladi. Ranije, u februaru 2026. godine, premijer je već bio primoran da se rastane od svoje zamjenice Belindom Baluku, protiv koje je SPAK vodio istragu zbog sumnje na zloupotrebe prilikom sklapanja državnih ugovora.
- Sjeverna Makedonija izrazila spremnost za deblokadu eurointegracija
Sjeverna Makedonija nastavit će put prema Europskoj uniji, tražeći izlaz iz sadašnjeg ćorsokaka. To je premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski rekao tokom Concordia Summita u Njujorku, održanog na marginama Generalne skupštine UN-a.
„Spremni smo krenuti naprijed i pronaći izlaz iz ove situacije“, naglasio je.
Prema riječima Mickoskog, razočaranje među građanima Sjeverne Makedonije je veliko jer je zemlja u prošlosti napravila previše ustupaka. Za njegovu generaciju, kako je naveo, pregovori s EU-om posmatrani su kao način mijenjanja institucija, a ne identiteta, ali „nažalost, postoje neke države članice koje pokušavaju riješiti bilateralna pitanja i promijeniti makedonski identitet“. „Promijenili smo zastavu, nekoliko puta mijenjali Ustav i čak promijenili naše ustavno ime, a sve to izgleda kao priča bez kraja. Ipak, vjerujemo u Europske vrijednosti i nastavit ćemo tim putem kako bismo konačno pronašli izlaz iz ćorsokaka u kojem se sada nalazimo“, naglasio je premijer.
Kao što je poznato, deblokada pristupnih pregovora trenutno zavisi od izmjena Ustava Sjeverne Makedonije kojima bi Bugari bili uključeni u preambulu Ustava. Skoplje se protivi novim ustupcima pojedinim članicama EU bez dodatnih garancija Europske unije.
- U Moskvi razgovarano o budućnosti Republike Srpske
Predstavnici Republike Srpske učestvovali su na okruglom stolu „Budućnost Republike Srpske: perspektive saradnje“, posvećenom mogućnostima unapređenja saradnje između Republike Srpske i Ruske Federacije, koji je održan 22. septembra u Moskvi u organizaciji Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu.
Okrugli sto okupio je više od 30 predstavnika obrazovnog sektora, diplomatskog kora, privredne komore, poslovne zajednice, javnih organizacija i medija, a organizatori su jačanje poslovne, društvene i humanitarne saradnje između Republike Srpske i Ruske Federacije naveli kao jedan od glavnih ciljeva skupa.
Rukovodilac Odjela za balkanske studije Instituta zemalja ZND-a Pavel Bušujev, koji je učestvovao u diskusiji, konstatirao je da u aktuelnim geopolitičkim okolnostima upravo saradnja s Republikom Srpskom Rusiji otvara prozor mogućnosti za širenje njenog ekonomskog, kulturnog i humanitarnog prisustva na Balkanu.
Republiku Srpsku su na skupu predstavljali ministar za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje RS Draga Mastilović, rukovodilac Odjela za Europske integracije Ministarstva energetike RS Milovan Peulić i predsjednik Udruženja novinara Republike Srpske Danijel Simić.
Ministar Mastilović u svom je izlaganju naglasio da postoji potencijal za dalje unapređenje saradnje između univerziteta i naučnih ustanova, posebno kroz zajedničke istraživačke projekte, razmjenu nastavnog i naučnog osoblja, saradnju u oblasti visokog obrazovanja, kao i uspostavljanje kontakata između studenata i mladih istraživača RS i Ruske Federacije, uključujući studentske razmjene.
Predstavnik Ministarstva energetike RS Milovan Peulić predstavio je izvještaj o jedinstvenom položaju Republike Srpske, koji RS-u omogućava da razvija saradnju u energetskom sektoru s europskim zemljama, uz istovremeno očuvanje visokog nivoa saradnje s Rusijom. Pri tome je naveo da je, pored stabilnog snabdijevanja gasom i rada kapaciteta za preradu nafte, u novom geopolitičkom kontekstu potrebno tražiti nove, savremene i pragmatične oblike saradnje s Rusijom.
