- Vozači kamiona blokirali granične prelaze u četiri zemlje Zapadnog Balkana
Vozači kamiona iz Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine započeli su 26. januara masovne blokade graničnih prelaza za teretni saobraćaj. Povod za protest bilo je uvođenje novog sistema za nadzor ulaska i izlaska iz Europske unije (EES), iako je glavno nezadovoljstvo demonstranata vezano za primjenu pravila boravka u Šengenskom prostoru koji se na vozače kamiona primjenjuje na isti način kao i na turiste.
Prema pravilima, vozačima iz zemalja koje nisu članice EU dozvoljen je boravak u Šengenskom prostoru najviše 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana. Transportna udruženja iz četiri zemlje regije tvrde da takva dužina boravka u Šengenskom prostoru nije dovoljna za rad profesionalnih vozača.
Učesnici blokade zahtijevaju da njihove vlade hitno pregovaraju s Briselom o isključenju vozača kamiona iz općeg Šengenskog sistema ograničenja, dajući im poseban status sličan onome koji uživaju radnici u željezničkom i vazdušnom saobraćaju, kao i zaposleni u pomorskom sektoru.
Portparol Europske komisije Markus Lamert izjavio je da je Komisija svjesna zabrinutosti koju su izrazili vozači kamiona sa Zapadnog Balkana, da pažljivo prati situaciju i održava kontakt sa partnerima u regionu. „Ovo je pitanje kojem posvećujemo veliku pažnju, na kojem radimo i koje razmatramo“, rekao je Lamert.
- Crna Gora zatvorila je još jedno poglavlje u pregovorima sa EU
Na Međuvladinoj konferenciji sa Europskom unijom u Briselu 26. januara, Crna Gora je privremeno zatvorila pregovaračko poglavlje 32, koje se odnosi na finansijsku kontrolu. Ovo je 13. zatvoreno poglavlje od ukupno 33.
Poglavlje 32 – Finansijska kontrola odnosi se na implementaciju međunarodno priznatih standarda u oblastima javne interne finansijske kontrole, eksterne revizije i najboljih praksi EU, kao i njihovu primjenu u cijelom javnom sektoru, uključujući fiskalnu disciplinu i transparentnost u korištenju nacionalnih i europskih sredstava. Zatvaranje ovog poglavlja znači da zemlja kandidat ima funkcionalan i pouzdan sistem kontrole javnih finansija i kapacitet da zaštiti nacionalne i buduće finansijske resurse Europske unije.
Nakon zatvaranja 32. poglavlja u Briselu, europska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je da Crna Gora još ima mnogo posla pred sobom, prvenstveno u oblasti vladavine prava, te da je Europska komisija spremna da pomogne zemlji da do kraja godine zatvori sva poglavlja. „Ovo je ambiciozan cilj, ali vjerujem da je moguć“, rekla je Marta Kos.
Završetak pristupnih pregovora do kraja ove godine znači da je cilj Crne Gore da postane 28. članica EU do 2028. godine sasvim realan. Stručnjaci napominju da napredak Crne Gore na putu ka EU direktno utiče na cijeli region Zapadnog Balkana, jer pokazuje da je politika proširenja i dalje kredibilna i da reformski napori zaista mogu dovesti do opipljivih rezultata.
- Mađarski MOL će platiti milijardu eura za kontrolni udio u NIS-u
Mađarski MOL će platiti oko milijardu eura za kontrolni udio (56,16%) u Naftnoj industriji Srbije (NIS) njenim sadašnjim ruskim vlasnicima (Gazprom Neft i Gazprom). „Koliko ja razumijem, (cijena) je bila između 900 miliona i milijardu eura za 56% dionica“, rekao je srpski predsjednik Aleksandar Vučić na Blic TV-u.
Prema Vučićevim riječima, srpska strana je izrazila spremnost da kupi dionice NIS-a za veći iznos – najmanje 2 milijarde eura – ali takav dogovor nije zaključen. Suzdržao se od detaljne analize razloga za ovu odluku, napominjući da bi otkrivanje motiva ruske strane moglo naštetiti interesima Srbije. Istovremeno, predsjednik je jasno stavio do znanja da je takav potez Moskve neočekivan za Beograd u kontekstu bilateralnih odnosa. „Takav pristup se teško može nazvati u potpunosti prijateljskim“, zaključio je Vučić.
U međuvremenu, postalo je poznato da kupac NIS-a neće biti samo MOL, već konzorcij koji će, pored MOL-a, uključivati i ADNOC (UAE). Predviđeno je da mađarska kompanija bude većinski i kontrolni vlasnik NIS-a, dok će partner iz Ujedinjenih Arapskih Emirata biti manjinski dioničar.
Ugovor o kupovini dionica NIS-a, koji je pod sankcijama SAD-a zbog ruskih vlasnika, mora odobriti američki Ured za kontrolu strane imovine (OFAC). Ranije je OFAC dao rok do 24. marta ruskim kompanijama da izađu iz dioničarske strukture NIS-a.
- Izborni skandal na Kosovu
Izborni proces na Kosovu našao se u središtu neviđenog skandala nakon što je otkriveno da su rezultati glasanja falsifikovani u velikim razmjerama. Čak i mjesec dana nakon izbora 28. decembra, Centralna izborna komisija spovodila je potpuno ponovno prebrojavanje glasačkih listića, dok su organi za provođenje zakona izvještavali o masovnim pritvaranjima onih koji su učestvovali u izbornim manipulacijama.
CIK je odlučio ponovno prebrojati glasove nakon što su provjere na licu mjesta otkrile značajne nesuglasice. Proces je pokazao da se manipulacija događala uglavnom unutar stranačkih lista: članovi izbornih komisija prebacivali su glasove s jednog kandidata na drugog kako bi vještački osigurali parlamentarna mjesta za određene pojedince.
Najveći skandal dogodio se u Prizrenu.
Osnovno tužilaštvo u Prizrenu je 23. januara objavilo pritvor za 109 osoba osumnjičenih za manipulaciju glasovima. Među njima su bili članovi izbornih komisija iz četiri glavne stranke: Pokreta za samoopredjeljenje (LVV), Demokratske partije Kosova (PDK), Demokratskog saveza Kosova (LDK) i Saveza za budućnost Kosova (AAK). Sud je 25. januara odredio jednomjesečni pritvor za prvu grupu od 23 osumnjičena (22 člana izborne komisije i jednog posmatrača).
Nepravilnosti su zabilježene i u drugim gradovima.
Predstavnici CIK-a napominju da, iako je malo vjerovatno da će ponovno prebrojavanje glasova radikalno promijeniti procentualnu raspodjelu među strankama, ono će značajno promijeniti personalni sastav budućeg parlamenta Kosova uklanjanjem onih koji su pokušali osigurati mjesta manipulacijama.
Ponovno prebrojavanje velikog broja glasova i otkriveni prekršaji značajno su odgodili službeno objavljivanje rezultata izbora održanih 28. decembra 2025. godine, a shodno tome i početak rada novog parlamenta i formiranje nove vlade.
