Berlinski proces je format godišnjih sastanaka koji je njemačka vlada pod kancelarkom Angelom Merkel inicirala 2014. godine, kada je u Berlinu održana Konferencija o zapadnom Balkanu. U Tirani je održan još jedan samit Berlinskog procesa uz učešće lidera Evropske unije, država članica EU i premijera Zapadnog Balkana. Ovo je prvi put da se Samit Berlinskog procesa održava van Evropske unije. Fokus je na pitanjima koja se odnose na integraciju regiona u jedinstveno tržište, proces evropskih integracija, regionalnu saradnju, podršku zelenoj i digitalnoj tranziciji na Zapadnom Balkanu i druga pitanja.
U svom pozdravnom govoru, albanski premijer Edi Rama je rekao da su tokom ovih devet godina svi bili svjedoci bezbroj susreta. Zapadni Balkan bi bio nezamisliv bez Berlinskog procesa. Premijer Albanije je retorički upitao i “da li su svi ujedinjeni protiv ruskih akcija u Ukrajini, jer iščekujemo da li pripremamo odgovor na političke izazove sa kojima se naša zajednica suočava”. Njemački kancelar Olaf Scholz je u svom govoru istakao da je Berlinski proces najbolji alat ne samo za otkrivanje punog potencijala regionalne saradnje, već i za ubrzanje integracije svih zemalja Zapadnog Balkana u EU. “Berlinski proces je forum za saradnju. Rat Rusije protiv Ukrajine je još jednom pokazao koliko je važno govoriti jednim evropskim glasom i još više sarađivati. Vrijeme je da se prevaziđu sukobi i ove nedavne eskalacije na sjeveru Kosova”, rekao je Scholz. Predsjedavajući Evropskog vijeća Charles Michel je u svom govoru istakao da je proširenje EU ulaganje u mir i prosperitet kako Evropske unije, tako i njenih budućih članica. Berlinski proces igra važnu ulogu u promovisanju efikasne i operativne saradnje između partnera Zapadnog Balkana i EU, čiji je vodeći princip integracija u EU. „Moramo se pripremiti da dočekamo nove članove do 2030. godine, iako je ovaj rok dočekan sa određenim skepticizmom. Uostalom, u Evropskoj uniji proširenje je bilo i ostaće proces zasnovan na zaslugama“, naglasio je Michel.
Lideri zemalja Zapadnog Balkana potpisali su u okviru Samita Sporazum o međusobnom priznavanju stručnih kvalifikacija medicinskih sestara, veterinara, farmaceuta i babica. Na samitu su usvojene Zajedničke deklaracije o Wi-Fi-u za inicijativu Zapadnog Balkana, o području jedinstvenog plaćanja u eurima (SEPA), o namjerama Regionalnog klimatskog partnerstva, o sprečavanju zagađenja plastikom, uključujući i morsko smeće, južno istočnoevropski sporazum o Transportnoj zajednici CEFTA o promociji trgovine i transporta i o uspostavljanju Opservatorije za konvergenciju. Premijerka Srbije A. Brnabić rekla je da će ovi sporazumi doprineti boljoj integraciji Zapadnog Balkana i približavanju EU.
Španski premijer Pedro Sanchez, čija zemlja predsjedava EU, rekao je da samit dolazi u ključnom trenutku jer su izazovi kontinenta gurnuli proširenje na vrh dnevnog reda EU. „Ruska invazija na Ukrajinu bila je prekretnica, ali ne i jedina, pandemija COVID-19, digitalna i ekonomska transformacija, svi ovi izazovi s kojima se moramo suočiti, pokazali su nam da budućnost moramo graditi zajedno. U potpunosti ćemo raditi za ujedinjenu Evropu”, rekao je Sanchez.
Treba shvatiti da je Berlinski proces inicijativa koja ima za cilj proširenje regionalne saradnje na Zapadnom Balkanu i pružanje pomoći u integraciji zemalja regiona u Evropsku uniju. Berlinski proces se odvija uz podršku Evropske komisije, međunarodnih finansijskih institucija i država članica uključenih u proces, zajedno sa zemljama Zapadnog Balkana. Cilj Berlinskog procesa je ubrzanje saradnje sa šest zemalja Zapadnog Balkana i integracija ovog regiona u EU. Inicijativa je uglavnom usmjerena na rješavanje bilateralnih i unutrašnjih problema regiona i unapređenje ekonomske saradnje, koja će postati osnova održivog razvoja regiona.
Na završnoj konferenciji predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je da je na samitu liderima predstavila novi plan rasta za Zapadni Balkan, koji ima potencijal da udvostruči veličinu privreda regiona u ovoj deceniji. Novi plan rasta Zapadnog Balkana ima četiri stuba – ulazak Zapadnog Balkana u jedinstveno tržište EU, stvaranje jedinstvenog regionalnog tržišta Zapadnog Balkana, reforme i investicije. Prvi stub je ulazak Zapadnog Balkana na jedinstveno tržište EU, što efektivno otvara vrata jedinstvenog tržišta EU za kompanije zapadnog Balkana u sedam ključnih oblasti, uključujući carinsku saradnju, e-trgovinu, bezgotovinsko plaćanje, roming. Drugi stub predviđa da zemlji Zapadnog Balkana moraju završiti stvaranje jedinstvenog regionalnog tržišta koje će povećati bruto domaći proizvod regiona za 100 odsto. Treći stub su reforme koje su neophodne za ulazak Zapadnog Balkana na jedinstveno tržište EU i koje će približiti region članstvu u Uniji i učiniti ga privlačnijim evropskim investitorima, s obzirom na to da su ekonomije Zapadnog Balkana zemlje su trenutno na nivou od 35 posto prosjeka EU. Četvrti stub predviđa povećanje izdvajanja EU za Zapadni Balkan, pod uslovom da šest aktera ovog regiona sprovede neophodne reforme. Predložen je investicioni paket vrijedan šest milijardi eura, od čega su dvije milijarde u grantovima, a četiri u obliku kredita.
Stoga se samit može nazvati uspješnim i produktivnim. U međuvremenu, sastanak premijera Kosova i Srbije nije održan. Prema rječima A. Kurtija, imao je prjedloge A. Brnabić da se intenzivira sprovođenje dogovora postignutih u Ohridu, ali očigledno nije dobio odgovor. Tokom zajedničkog fotografisanja, srpska premijerka je bila odsutna, kao i ranije na sastanku ministara spoljnih poslova, kada na završnu foto sesiju nije došao šef srpskog MIP-a I. Dačić. O. Brnabić je pokušala da opovrgne ovu informaciju. Zaista se ispostavilo da se nakon nekog vremena ipak pojavila na zajedničkom fotografisanju. Odnosno, ona nije na zvaničnoj fotografiji samita, ali je na fotografiji portala Vlade Srbije. Naravno, ovo nije slučajnost. Beograd će nastaviti politiku blokiranja priznavanja Kosova, iako nema nikakvog uticaja na dešavanja na ovoj teritoriji, osim na sjeveru. Međutim, svi učesnici samita osudili su događaje od 24. septembra tekuće godine u Banjskoj, a sada se postavlja pitanje kako procesuirati njegove učesnike, koji su tokom saslušanja mogli da otkriju ko je naručilac. Neki analitičari smatraju da će Srbija jednostavno čekati vrjeme dok ne uđe u izborni proces, koji će biti raspisan 1. novembra. Odnosno, tada svi će se pripremati za izbore, koji će očigledno biti 17. decembra, a čini se da za ovo vrijeme neće biti rješenja. Ali navodno nakon izbora će se donijeti odluke. Evropljani i Amerikanci to razumjeju i već počeli vršiti pritisak na A. Vučića.
U međuvremenu, predsjednik Srbije je otputovao u Peking, gdje se održava samit “Jedan pojas, jedan put”. Tamo je potpisao sporazum o slobodnoj trgovini s Kinom, koji bi trebao stupiti na snagu u proljeće 2024. godine. Pretpostavlja se da će ugovorom biti obuhvaćeno oko 10,5 hiljada artikala srpske i skoro 9 hiljada kineske robe. Umjesto toga, Brisel je već podsjetio Srbiju da Beograd danom pristupanja EU mora da se povuče iz svih bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini, što je obavezan uslov za sve zemlje koje apliciraju za članstvo. Na samitu “Jedan pojas, jedan put” prisustvuje i V. Putin, pa je moguće da će Srbija postići neke dogovore i sa Ruskom Federacijom.
