Srbija se priprema za novi korak u razvoju svoje obrambene industrije – već u rujnu zemlja planira otvoriti tvornicu za proizvodnju borbenih dronova zajedno s izraelskim partnerima. Ovaj projekt nije namijenjen samo jačanju Oružanih snaga Srbije, već i proširenju izvoznih mogućnosti Beograda i produbljivanju tehnološke suradnje sa Zapadom.
Najava za rujan
Aleksandar Vučić je 8. kolovoza najavio planirano otvaranje tvornice za proizvodnju dronova u Srbiji zajedno s „izraelskim partnerima“. To je najavio na zajedničkoj konferenciji za novinare s Volodimirom Zelenskim. Kako je Vučić izjavio, u rujnu, tačnije „oko 15. do 20. rujna“, „otvorit ćemo ovdje tvornicu za proizvodnju dronova, ali zajedno s Izraelcima“.
O zajedničkom srpsko-izraelskom projektu već se ranije znalo. Još u travnju je Vučić izjavio da će Srbija i Izrael zajednički proizvoditi vojne dronove. Od tada, kao što vidimo, najavljeni projekt brzo napreduje, a tvornica dronova uskoro će biti predstavljena javnosti.
Prema medijskim izvješćima, zajednička proizvodnja bit će uspostavljena s izraelskom tvrtkom Elbit Systems. Riječ je o velikom međunarodnom proizvođaču vojne tehnologije i obrambene opreme koji je specijaliziran, između ostalog, za razvoj taktičkih i izviđačkih bespilotnih letjelica.
Medijska izvješća ukazuju na to da se planirana tvornica navodno gradi u Šimanovcima, otprilike 25 kilometara od Beograda. Prema dostupnim informacijama, Elbit će posjedovati 51% tvrtke, dok će srbijanska državna tvrtka Yugoimport–SDPR posjedovati 49%.
„Veliko poboljšanje“
Prema izvješćima srbijanskih medija, nova tvornica proizvodit će LANIUS-X, bespilotnu letjelicu kratkog dometa, tipa kvadkoptera, za izviđanje i napad iz perspektive prvog lica (FPV) s integriranom umjetnom inteligencijom, dizajniranu za borbene misije u urbanim okruženjima. Bespilotna letjelica sposobna je provoditi izviđanje unutar zgrada, otkrivati i klasificirati potencijalne prijetnje te brzo reagirati, uključujući autonomno identificiranje i praćenje ciljeva.
„Doslovno izgleda kao igračka, ima četiri rotora za ulazak u zatvorene prostore i tu se dramatično završava dio opisa koji se odnosi na ‘igračku’, jer je riječ o vrlo opasnom oružju u kontekstu upotrebe od strane specijalnih snaga, kada postoje talačke situacije ili kada treba neutralisati određeno fizičko lice, na primjer snajperistu ili drugu osobu, a interesantno je da dron ima ovo usmjereno eksplozivno punjenje, koje je dovoljno da likvidira osobu“, rekao je novinarima u intervjuu Petar Vojinović, stručnjak za zrakoplovstvo i urednik portala Tango Six.
Prema Vojinovićevim riječima, LANIUS-X koristi vrhunsku tehnologiju koja, u slučaju da se izgubi frekvencija kontrolne veze, omogućuje drugim dronovima u „roju“ da preuzmu kontrolu i, uz pomoć umjetne inteligencije, nastave pratiti određenu osobu koju je odredio zapovjednik jedinice koja ga koristi.
Stručnjak je rekao da je vježba Oružanih snaga Srbije ranije ove godine pokazala kako, kao dio simulirane operacije spašavanja talaca, dron ulazi u sobu i izvršava svoj zadatak.
Komentirajući vježbu bespilotnih letjelica održanu krajem lipnja, Vučić je opisao LANIUS-X kao veliko poboljšanje Oružanih snaga Srbije.
Borbeni komarci
Oružane snage Srbije već imaju u upotrebi više od 30 vrsta bespilotnih sustava gotovo svake moguće kategorije – lutajuće streljivo, dronove presretače i taktičke bespilotne letjelice, i jurišne i izviđačke platforme. Prema Radio televiziji Srbije (RTS), to uključuje domaće bespilotne letjelice, srbijanske proizvodnje, kao i kineske i izraelske dronove.
Bespilotni sustavi srbijanske proizvodnje uključuju dronove kamikaze Komarac i Osica FPV, taktičku višenamjensku bespilotnu letjelicu Pegaz razvijenu u partnerstvu s kineskim stručnjacima, izviđački dron kratkog dometa Vrabac, kao i lutajuće streljivo Gavran.
Osim toga, srbijanski Vojnotehnički institut (VTI) trenutno razvija sustav za detekciju i ometanje bespilotnih letjelica Kobac i dron presretač Vihor. Prema Vojinoviću, Vihor je kopija koncepta drona presretača koji koristi ukrajinska vojska. Kako je stručnjak objasnio, VTI je sustav predstavio na vježbama u lipnju zajedno sa sustavom za detekciju i ometanje bespilotnih letjelica pod nazivom Kobac, koji detektira upravljačke kanale neprijateljskih bespilotnih letjelica i podatke prenosi sustavu Vihor radi ciljanja
Među kineskim sustavima, Srbija već nekoliko godina ima u upotrebi taktički izviđačko-jurišni dron srednjeg dometa CH-92A. Posljednjih godina pridružio mu se snažniji CH-95. Izrael Srbiji isporučuje taktičku bespilotnu letjelicu Hermes 900, namijenjenu izviđanju i nadzoru, kao i jurišne dronove SkyStriker (lutajuće streljivo). Proizvođač je Elbit Systems.
U medijima se ranije tvrdilo da će se sustavi Hermes i SkyStriker proizvoditi u zajedničkom srpsko-izraelskom pogonu za proizvodnju dronova, ali trenutno nema potvrde te informacije.
Pragmatičan proračun
Glavna svrha opremanja Oružanih snaga Srbije raznim vrstama dronova je njihova modernizacija i jačanje. Aleksandar Vučić, kao što je poznato, učinio je povećanje vojne moći zemlje jednim od glavnih smjerova svog političkog kursa i korak po korak napreduje u tom smjeru.
Istodobno, otvaranje novog pogona za proizvodnju dronova slijedi i isključivo ekonomske ciljeve. Razvojem jednog od najbrže rastućih sektora moderne obrambene industrije, Srbija želi povećati prihode od izvoza oružanih sustava.
„Ovo [zajednička proizvodnja dronova] bi trebalo, prije svega, pomoći našoj vojsci. Ono što ne prodamo našoj vojsci, naše tržišne viškove prodat ćemo negdje drugdje. tržište za to itekako postoji“, smatra Vučić. RTS, citirajući predsjednika, dodaje da izraelska tvrtka (odnosno Elbit Systems) već ima opsežnu mrežu proizvodnih pogona i ureda diljem Europe, dok su njezini sustavi u službi brojnih europskih i NATO oružanih snaga.
Razvijanjem suradnje s Izraelom, Beograd, čak i ako mu to nije bio deklarirani cilj, čini značajan korak prema integraciji svoje obrambene industrije u zapadni, „NATO“ sustav i prema udaljavanju od sovjetskih standarda i svojih tradicionalnih partnera u vojno-tehničkoj suradnji, od Pekinga i Moskve. To je vjerojatnije čisto pragmatičan proračun nego što je rezultat geopolitičkog izbora, iako se ne smije isključiti ni utjecaj Washingtona na odluke srbijanskih vlasti u obrambenoj sferi.
Analitička grupa CWBS-a
