- Rezultati općih izbora u Bosni i Hercegovini izazivaju zabrinutost stručnjaka
U Bosni i Hercegovini 4. listopada održani su opći izbori na kojima su građani birali dužnosnike i zastupnike u tijela vlasti na državnoj razini i u dvama entitetima – Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj. U izbornom procesu u cijelosti sudjeluje i Brčko distrikt.
Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine, odaziv birača iznosio je oko 42 posto, što je približno 10 postotnih bodova manje nego na prethodnim općim izborima.
U Središnji birački popis upisano je više od 3,4 milijuna birača, a glasovanje je organizirano na više od 5,5 tisuća biračkih mjesta u zemlji i u 20 diplomatsko-konzularnih predstavništava u inozemstvu.
Ovo su bili prvi izbori na kojima su, na razini cijele zemlje, primijenjeni biometrijska identifikacija birača, skeneri glasačkih listića i elektronički prijenos rezultata. Inovacije su trebale da sprječe potencijalne izborne prijevare.
Na državnoj razini održani su izbori za tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Prema preliminarnom prebrojavanju glasova, dužnost bošnjačkog člana Predsjedništva zadržao je Denis Bećirović iz Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine. Dužnost hrvatskog člana Predsjedništva osvojila je Darijana Filipović iz Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH). Srpska predstavnica u Predsjedništvu ostala je Željka Cvijanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Na državnoj razini glasovalo se i za 42 zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
U Federaciji Bosne i Hercegovine biralo se 98 zastupnika u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, kao i zastupnici u skupštine 10 kantona koji čine taj entitet. Na izborima za Zastupnički dom Federacije Bosne i Hercegovine najveći broj glasova osvojila je Stranka demokratske akcije (SDA), koju vodi Bakir Izetbegović.
U Republici Srpskoj birači su glasovali za predsjednika Republike Srpske i dva potpredsjednika, kao i za zastupnike u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS). Vodeću je poziciju u NSRS-u zadržala vladajuća stranka, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), čiji je čelnik Milorad Dodik. Savo Minić, kandidat SNSD-a, aktualni predsjednik Vlade Republike Srpske i najbliži Dodikov suradnik, vodi u utrci za predsjednika Republike Srpske.
Preliminarni rezultati parlamentarnih izbora pokazuju da su vodeće stranke koje predstavljaju tri konstitutivna naroda BiH – Bošnjake, Srbe i Hrvate – odnosno SDA, SNSD i HDZ BiH, zadržale ili čak ojačale svoje pozicije. S druge strane, multietničke građanske stranke, poput Demokratske fronte (DF) i Naše stranke, zabilježile su primjetan pad.
Rezultati izbora u BiH izazvali su zabrinutost političkih stručnjaka. Prema njihovu mišljenju, sadašnji odnos snaga mogao bi dovesti do jačanja političke nestabilnosti. Osim toga, izražavaju se sumnje u to hoće li nove vlasti BiH na državnoj razini moći provesti reforme potrebne za deblokiranje puta zemlje prema EU-u.
- Skupština Kosova usvojila izmjene Zakona o Specijaliziranim vijećima i izabrala novu predsjednicu
Odluke donesene kasno navečer 6. listopada i tijekom noći 7. listopada omogućile su da se izbjegnu raspuštanje Skupštine i raspisivanje prijevremenih izbora, do čega bi došlo da predsjednik nije izabran u rokovima utvrđenima Ustavom.
Izmjene Zakona o Specijaliziranim vijećima bile su ključni zahtjev oporbenih stranaka, koje su odbijale podržati bilo kojeg kandidata za predsjednika dok se zakon ne izmijeni.
Političke napetosti naglo su porasle nakon što su Specijalizirana vijeća u rujnu izrekla prvostupanjske presude četvorici bivših čelnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), među kojima su bivši predsjednik Kosova Hashim Thaçi, bivši predsjednici Skupštine Kosova Kadri Veseli i Jakup Krasniqi, te bivši zastupnik Rexhep Selimi, proglasivši ih krivima za ratne zločine. Ukupna kazna za četvoricu optuženika iznosila je 81 godinu.
Presude su izazvale val prosvjeda. Veteranske organizacije zahtijevale su od Skupštine da zaštiti čast oslobodilačke borbe i ograniči ovlasti suda koji, prema njihovu mišljenju, kriminalizira povijest Kosova. Uoči glasovanja u Prištini došlo je do sukoba između prosvjednika i policije, što je dodatno pojačalo pritisak na zastupnike.
Izmjene koje je usvojila Skupština znatno će suziti nadležnost Specijaliziranih vijeća Kosova u Haagu, ograničavajući je na navodnu trgovinu organima i zločine izravno povezane s optužbama iznesenima u izvješću Dicka Martyja za Parlamentarnu skupštinu Vijeća Europe iz 2011. godine. Njihova će nadležnost također biti ograničena na zločine počinjene isključivo u razdoblju od 1. srpnja 1999. do 31. prosinca 2000. godine. Izmjene zakona predviđaju prijenos predmeta koji više nisu u nadležnosti Specijaliziranih vijeća institucijama Kosova.
Zastupnici su, također, ograničili kaznu zatvora koju izriču Specijalizirana vijeća na 15 godina, predvidjeli izdržavanje kazne na Kosovu, mogućnost predsjedničkog pomilovanja i međunarodni nadzor nad radom vijeća.
Odmah nakon završnog glasovanja o izmjenama Zakona o Specijaliziranim vijećima, zastupnici su pristupili izboru predsjednika.
Kompromisna kandidatkinja bila je 72-godišnja Justina Shiroka Pula, koju je predsjednik Vlade Albin Kurti predložio kao osobu sposobnu ujediniti različite političke tabore. Shiroka Pula ima dugu karijeru u državnim institucijama, bila je na čelu Akademije znanosti i umjetnosti Kosova, te je poznata po istraživanjima gospodarskog razvoja zemlje. Njezinu je kandidaturu podržao 81 od 120 zastupnika, iz vladajuće stranke i dijela oporbe, čime je osiguran potreban broj glasova.
Politički kompromis i donošenje dviju odluka – o izmjenama Zakona o Specijaliziranim vijećima i o izboru predsjednika – omogućili su izbjegavanje prijevremenih izbora, ali su izazvali novu krizu u odnosima Prištine sa zapadnim partnerima. Europska služba za vanjsko djelovanje izjavila je da su izmjene i dopune Zakona o Specijaliziranim vijećima protivne međunarodnim obvezama Kosova prema EU-u.
- Srbija će surađivati s Kazahstanom u proizvodnji oružja
Kurultaj (parlament) Kazahstana ratificirao je Sporazum o vojno-tehničkoj suradnji sa Srbijom, potpisan 29. studenoga 2023. godine.
Sporazum predviđa uzajamne isporuke proizvoda vojne namjene, uključujući naoružanje i vojnu opremu, kao i razmjenu informacija u vojno-tehničkom području.
Obrambena poduzeća dviju zemalja već su počela surađivati. U veljači 2026. godine u Astani održani su prvi sastanak Kazahstansko-srbijanskog poslovnog vijeća i prvi kazahstansko-srbijanski poslovni forum, na kojem su, među ostalim, kazahstanska tvrtka „Kaztehnologije“ i srbijanski Jugoimport SDPR sklopili sporazum o popravku i modernizaciji srbijanskih topničkih sustava. Jugoimport je također potpisao okvirni sporazum s tvrtkom Great Sky o prijenosu tehnologije i organiziranju proizvodnje visokoenergetskih materijala.
Prema kazahstanskim medijima, tvrtka Great Sky u okviru nacionalnog projekta ASPAN gradi u Kazahstanu četiri nove tvornice za proizvodnju topničkih granata i mina koje će odgovarati standardima NATO-a. Ukupna vrijednost projekta iznosit će oko milijardu američkih dolara.
