U Bruxellesu je završen sastanak predsjednika Srbije Aleksandara Vučića i kosovskog premijera Aljbina Kurtija uz posredovanje visokog predstavnika EU za vanjsku politiku Josepa Borrella i posebnog izaslanika EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslava Lajčaka. Vučić i Kurti zadnji su se put susreli u Bruxellesu 2. svibnja ove godine nakon što su Srbi bojkotirali izvanredne lokalne izbore na sjeveru Kosova na kojima su birani albanski gradonačelnici općina sa srpskom većinom.
Kosovski premijer Aljbin Kurti izjavio je nakon završetka razgovora da sastanak u Bruxellesu nije dao nikakve rezultate jer je Srbija postavila uvjete, uz potporu predstavnika EU za dijalog Miroslava Lajčaka, da se prvo formira Zajednica općina sa srpskom većinom (ZSO) kao preduvjet za provedbu drugog sporazuma. Kurti je rekao da predsjednik Vučić nije dao nikakav prijedlog zbog čega je sastanak završio bez rezultata, dodajući da ne može biti kompromisa između predloženog slijeda koraka u provedbi Briselskog i Ohridskog sporazuma i starog uvjeta – stvaranja ZSO. “Kada sam tražio pregledati prijedlog Srbije, jer mi je rečeno da postoji, posrednici ga nisu mogli pronaći i tek nakon sastanka dali su mi papir od dvije stranice na engleskom i ćirilici, koji je pripremljen prije najmanje 6 mjeseci. To je bio dokument koji je predviđao formiranje ZSO sa srpskom većinom, a onda možemo ići na glavni dogovor. Bio sam prisiljen reći Borrellu i Lajčaku da nisu bili tamo u travnju 2013. kada su Ashton, Cooper, Tači i Dačić bili u toj sobi za sastanke. Članak 10 temeljnog sporazuma (iz Bruxellesa) odnosi se na provedbu svih obvezujućih i važećih sporazuma, a ima ih 39. Ali ne možete izabrati jedan i staviti ga kao kola ispred konja. Stoga nisam prihvatio takav uvjet. Šteta je što je Lajčak prihvatio takav uvjet Srbije, kršeći funkciju posrednika”, rekao je Kurti. Međutim, potvrdio je spremnost za provedbu briselskog i ohridskog sporazuma bez ikakvih preduvjeta.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je nakon pregovora da je sastanak završio neuspješno. “Što se tiče samog procesa, logično je da se svatko izbori za svoje. Jasno je da Kurti izbjegava formiranje ZSO. Srbija ne bježi od svojih obaveza, ali rekli smo isto što i EU kako sve treba da se odvija. Prihvatili smo ponudu posrednika za kompromis, iako nam nije bilo lako, a Kurti je to odbio i na tome se završilo. Srpska strana smatra da Kurti nikada nije potvrdno odgovorio na formiranje ZSO, kad god se od njega tražilo, već je stalno postavljao uvjete. Utvrđeno je da Kosovo sada ima pedeset puta više incidenata nego pod bilo kojom prethodnom administracijom u Prištini. “Srbija je pokazala konstruktivnost i spremnost na kompromis. “Mir je najvažniji u interesu Srba i Albanaca”, rekao je A. Vučić podsjetivši da je otvorio pitanje nezakonitog izvlaštenja imovine, istjerivanja Srba iz institucija i s radnih mjesta. Podsjetio je da je kompromisnim prijedlogom bilo predviđeno formiranje ZSO-a prvo, a potom i obvezu Srbije da provede implementaciju, ali kako Kurti to nije htio prihvatiti, rezultata pregovora nije bilo.
Šef europske diplomacije Josep Borrell rekao je nakon nove runde dijaloga Beograda i Prištine da bez normalizacije odnosa nema europske budućnosti ni za Kosovo ni za Srbiju, te istaknuo da je formiranje ZSO-a ključni element ovog procesa. Nakon zajedničkog sastanka sa srbijanskim predsjednikom Vučićem i kosovskim premijerom Kurtijem rekao je da europski put obiju strana ovisi o dijalogu te da Kosovo i Srbija “riskiraju zaostajanje dok drugi partneri iz regije idu prema Europi”, istaknuvši da će obavijestiti članice EU o rezultatima sastanka i odlučiti o daljnjim koracima. Kazao je da je Kurti inzistirao na de facto priznanju Kosova kao prvom koraku u provedbi Sporazuma na putu normalizacije odnosa Kosova i Srbije, dok je Vučić prihvatio kompromisnu ponudu EU-a, dodajući da je unatoč velikim naporima ” razlike nisu prevladane“. Borrell je rekao da šest mjeseci nakon dogovora Vučića i Kurtija u Ohridu još nije počela “implementacija najvažnijih točaka” Sporazuma na putu ka normalizaciji odnosa Kosova i Srbije, što je žalostno.
Zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika Gabriel Escobar rekao je da kosovski premijer Aljbin Kurti nije planirao predstaviti nacrt povelje ZSO-a na sjeveru Kosova na sastanku održanom u Bruxellesu. Zapravo, obvezao se samo da će doći na sastanak u Bruxelles i ništa više. SAD su uoči pregovora 14. rujna u Bruxellesu zatražile od Kosova i Srbije da preuzmu konkretne obveze u vezi sa sporazumom o normalizaciji odnosa dviju strana, kao i njegovim aneksom. Eskobar je naveo da su već vidljive posljedice propuštanja prilika Kosova i Srbije za normalizaciju odnosa, dodajući da Europska unija želi vidjeti jasne signale interesa za provedbu Sporazuma na putu normalizacije jer razmatra koliko je Srbija napredovala u procesu pristupanja EU. Također je istaknuo da su SAD zabrinute zbog nedostatka koordinacije na Kosovu oko povlačenja specijalnih policijskih jedinica, eksproprijacije i planiranog iseljenja nekih institucija iz vladinih zgrada pod vodstvom Srba. Escobar je odbacio optužbe da međunarodna zajednica vodi politiku pacificiranja Srbije i pokušava je pridobiti na svoju stranu na račun susjeda. “Takva teza je pogrešna, jer smo prihvatili i priznali rezultate izbora na Kosovu – unatoč izlaznosti od samo tri posto. Pristali smo na stvaranje lokalnih vlasti i gradonačelnika. Pozdravili smo zahtjev Kosova za članstvo u Vijeću Europe i uvođenje vizne liberalizacije. Uveli smo sankcije čelniku srbijanske sigurnosno-informativne agencije”.
Treba napomenuti da su napetosti na sjeveru Kosova porasle krajem svibnja ove godine, kada su novoizabrani gradonačelnici glasovima etničkih Albanaca, uz pomoć policije, ušli u općinske zgrade, čemu su se usprotivili lokalni Srbe i to je dovelo do ozbiljnih sukoba. Nakon što je EU uvela mjere utjecaja prema Kosovu, u Bratislavi je postignut dogovor o koracima za smirivanje napetosti, a jedan dio tih koraka je i organiziranje novih izbora na sjeveru Kosova, posebice u Zvečanima, Leposavićima, Zubinom Potoku i Sjevernoj Mitrovici.
Predsjednik Srbije i premijer Albanije na sastanak u Bruxelles stigli su s unaprijed dogovorenim stavovima svojih političkih elita. Unatoč službenom pritisku Bruxellesa i Washingtona, Aljbin Kurti nije prihvatio predložena kompromisna rješenja. Umjesto toga, predstavio je svoj plan rješenja koji je radi većeg upoznanja javnosti objavio na društvenim mrežama, igrajući na kartu da je Priština svojom konstruktivnom vizijom pridonijela rješavanju problematičnih pitanja, a Beograd nije. Ali taj plan nije predviđao ispunjenje preduvjeta za stvaranje ZSO-a u kojima živi srpska većina, pa ga, unatoč svojoj složenosti, nisu prihvatili ni srpska strana ni europski posrednici. Zato ih je Kurti optužio da nisu konstruktivni i da ostaju pri svom mišljenju. Iako su sve strane prilično smireno komentirale neučinkovitost pregovora Beograda i Prištine u Bruxellesu, u međuvremenu treba očekivati reakciju EU-a i SAD-a na postupke Aljbina Kurtija i povećanje pritiska na njega. Čini se da kosovski premijer namjerno ide na određeno zaoštravanje odnosa, braneći svoju poziciju, nadajući se da će možda Bruxelles i Washington promijeniti svoju viziju. No ovo jednako je nerealno kao i njegova prijašnja izjava da je Grčka spremna priznati državnu neovisnost Kosova.
