Izvješće o situaciji na Zapadnom Balkanu 08.01.2024 – CWBS

Izvješće o situaciji na Zapadnom Balkanu 08.01.2024 – CWBS
  • Objavljeni rezultati parlamentarnih izbora u Srbiji

Kako je 2. siječnja izvijestila Republička izborna komisija, lista vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) “Aleksandar Vučić – Srbija ne smije stati” osvojila je 46,75 posto glasova.

Oporbena koalicija “Srbija protiv nasilja – Miroslav Miki Aleksić – Marinika Tepić” dobila je 23,66 posto.

“Ivica Dačić – premijer Srbije” Socijalističke partije Srbije (SPS) osvojio je 6,55 posto.

Koalicija NADA – “Dr Miloš Jovanović – NADA za Srbiju” ima 5,02 odsto glasova.

“Mi – Glas naroda, prof. dr Branimir Nestorović” dobili smo 4,69 posto.

“Milica Đurđević Stamenkovski – Boško Obradović – Narodna skupština – državotvorna snaga” Srpske stranke Zavetnici i Srpskog pokreta Dveri osvojila je 2,76 odsto.

“Dr Vojislav Šešel – Srpska radikalna stranka” dobila je 1,46 posto.

“Dobro jutro Srbijo” (lideri Saša Radulović i Boris Tadić) ima 1,18 posto.

“Narodna stranka – siguran izbor. Ozbiljni ljudi” ima 0,88 posto.

“Čedomir Jovanović – Stvari moraju biti drugačije” osvojio je 0,24 posto.

“Srbija na zapadu” ima 0,14.

Rezultati pokreta predstavnika nacionalnih manjina:

“Savez vojvođanskih Mađara – za našeg predsjednika, za našu zajednicu, za budućnost!”: 1,7%.

Koalicija Ujedinjeni za pravdu Usame Zukorlić i Tomislav Žigmanov: 0,76%.

„SDA Sandžaka – dr. Sulejman Ugljanin“: 0,57%.

“Politička borba Albanaca se nastavlja – Shaip Kamberi”: 0,35%.

“Ruska stranka – Slobodan Nikolić”: 0,3%.

“Albanska demokratska alternativa”: 0,08%.

„Zajedno za budućnost i razvoj – Koalicija za mir i toleranciju“: 0,18%.

  • Parlament Srbije će početi s radom u siječnju, a vlada će biti formirana u veljači i ožujku

“Pokušat ćemo dovršiti konstitucionalizaciju srbijanskog parlamenta do kraja siječnja i krenuti u formiranje vlade do kraja veljače ili početka ožujka”, rekao je predsjednik Aleksandar Vučić.

Srbija, dakle, ima priliku dobiti novu izvršnu i zakonodavnu vlast samo dva mjeseca nakon izbora, što će biti neuobičajeno kratko razdoblje za srpske političke zbilje. Stručnjaci sugeriraju da na ovaj način aktualne srbijanske vlasti žele što prije potvrditi legitimitet izbora i otkloniti sve upite o prekršajima zabilježenim na dan glasanja, 17. prosinca.

  • EU liberalizira putovanja za državljane Kosova

U ponoć 1. siječnja 2024. godine na snagu je stupio sporazum o liberalizaciji viznog režima između Kosova i Europske unije.

Nova pravila omogućuju građanima Kosova da ostanu u schengenskom području bez vize 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.

Republika Kosovo, s populacijom od 1,8 milijuna, posljednja je od šest zemalja Zapadnog Balkana koja je ostvarila bezvizni režim za EU.

U Prištini se vizna liberalizacija doživljava kao još jedan korak prema punom priznanju neovisnosti Republike.

Beograd i Priština dopustili su slobodno kretanje vozilima kosovskih i srbijanskih registarskih oznaka

Prema odluci srbijanske vlade, od 1. siječnja automobili s registarskim oznakama Republike Kosovo smiju se slobodno kretati teritorijom Srbije bez potrebe za lijepljenjem državnih simbola naljepnicama. Nekoliko dana kasnije, Vlada Kosova ukinula je režim obaveznih naljepnica za vozila srpskih registracija. Kosovska vlada je u priopćenju za javnost naglasila da je odluka dobrosusjedski čin, donesena nakon što je Srbija u potpunosti priznala kosovske registarske tablice.

Sporazumi o osiguranju slobodnog kretanja Kosova i Srbije postignuti su 2011. u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa uz posredovanje Europske unije, no dogovor nikada nije proveden u potrebnoj mjeri. Do sada su vozači s kosovskim i srbijanskim registarskim oznakama nakon prelaska granice trebali posebnim naljepnicama lijepiti državne simbole na registarske tablice.

  • Mađarska na čelu EUFOR-a u BiH, u prvom

“Godine 2021. već je postojao mađarski zapovjednik (NATO) misije KFOR na Kosovu, a sada će prvi put mađarski general voditi misiju EU u Bosni i Hercegovini u roku od godinu dana”, rekao je general László Sticz, koji preuzeo je 1. siječnja dužnost zapovjednika u operaciji Europske unije Althea u BiH, ističe se u razgovoru za mađarske medije.

Sticz je rekao da će snage EU intervenirati “samo ako bosanska policija ne bude mogla osigurati mir”.

Prema riječima generala, imenovanje mađarskog zapovjedništva za operaciju Althea “također je važno jer je mir na Balkanu i naš mir”.

  • Dodik ponovno prijeti proglašenjem neovisnosti Republike Srpske

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik zaprijetio je proglašenjem neovisnosti ako visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt usvoji zakon o državnoj imovini. Izjavio je da će Republika Srpska pripremiti potez i proglasiti neovisnost odmah i bez ijednog ispaljenog metka.

Prema Dodikovim riječima, Schmidt bi u siječnju trebao uvesti navedeni zakon. Ako se to dogodi, Republika Srpska će odmah proglasiti neovisnost, rekao je čelnik bosanskih Srba.

“Ako on (Christian Schmidt) to kaže bilo koji dan u pet popodne, trebao bi očekivati da ćemo u 23 sata sazvati Skupštinu i proglasiti neovisnost. A to znači neovisnost u svemu – novom financijskom sustavu i teritoriju pod kontrolu nad Republikom Srpskom”, kazao je.

Prethodno je u Republici Srpskoj donesen zakon prema kojem nacionalna dobra koja se nalaze na njenoj teritoriji trebaju pripadati Republici Srpskoj, a ne državi Bosni i Hercegovini. Prema ovom zakonu, Republika Srpska posjeduje imovinu na svom tlu, uključujući poljoprivredno zemljište, šume i rijeke. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je tu odluku proglasio neustavnom. Visoki predstavnik međunarodne zajednice može, u skladu sa svojim ovlaštenjima, sam donijeti zakon o državnoj imovini u Bosni i Hercegovini, pa tako iu Republici Srpskoj.

Iz Ureda visokog predstavnika već su se očitovali o Dodikovim izjavama, ističući da je Bosna i Hercegovina međunarodno priznata država čiji su suverenitet i teritorijalni integritet zajamčeni Daytonskim sporazumom, Ustavom BiH i međunarodnim pravom. Subjekti nemaju pravo na otcjepljenje i oni postoje samo na osnovu Ustava Bosne i Hercegovine.”

  • Srbija se sprema obnoviti vojnu obavezu

Generalštab Oružanih snaga Srbije i Ministarstvo obrane uputili su predsjedniku i vrhovnom zapovjedniku službenu inicijativu za vraćanje obveznog služenja vojnog roka.

To je najavio ministar obrane Srbije Miloš Vučević.

Inicijativa za vraćanje obveznog služenja vojnog roka nastala je nakon procjene sigurnosne situacije u zemlji otkako je pravilo suspendirano prije 13 godina, 2011. “Naše obrambene i sigurnosne potrebe uključuju nove novake, novake i nove snage koje su uvijek spremne obraniti državu. To ne znači da se spremamo za sukobe ili nekakav rat na pomolu”, naglasio je pročelnik obrambenog resora.

“Shvaćajući sve okolnosti suvremenog života, ako inicijativa naiđe na potporu, ponudit će se skraćeni oblik služenja vojnog roka do četiri mjeseca. U tom razdoblju mogli bismo dobiti obučene vojnike i, naravno, sigurniju i zaštićeniju osobu država”, rekao je.

“Snažnija vojska Srbije najveći je garant mira i slobode naše zemlje”, naglasio je Vučević.

  • London obećava pomoć Prištini u vanjskoj politici, sigurnosti i gospodarstvu

UK će promicati priznanje Kosova od strane zemalja koje to još nisu učinile, rekao je britanski ministar vanjskih poslova David Cameron tijekom posjeta Kosovu. “Mi smo velika podrška neovisnosti Kosova, suverenitetu Kosova i pravu Kosova da ga drugi priznaju kao potpuno suverenu zemlju. (…) Ovdje smo da vas podržimo, promoviramo i pomognemo vam na sve moguće načine ”, naglasio je. Napomenuo je da je to vrlo važno za nacionalne interese Ujedinjenog Kraljevstva jer “živimo u svijetu velike nesigurnosti i velike nestabilnosti, svijetu velikih sukoba” pa je vrijeme “gdje bi zemlje poput Britanije trebale podupirati naše prijatelje, blisko surađivati na našim važna savezništva”, rekao je David Cameron.

Istaknuvši važnost stabilnosti Kosova i Zapadnog Balkana za cijelu Europu, prvi diplomat je podsjetio da je Velika Britanija na Kosovu rasporedila više od 600 vojnika, čime je povećala britanski kontingent nakon prošlogodišnje eskalacije.

Šef britanske diplomacije najavio je i investiciju od 45 milijuna funti + u ovoj godini.

Tijekom posjeta Cameron se sastao s predsjednicom Vjosom Osmani, premijerom Albinom Kurtijem, ministricom vanjskih poslova Donikom Hervala i britanskim vojnim osobljem iz NATO misije KFOR. Bio je to prvi posjet britanskog ministra vanjskih poslova Kosovu u posljednjih osam godina.

  • Oporbeni političar uhićen, napadnut u Srbiji

Lider srbijanske oporbene Republikanske stranke Nikola Sandulović priveden je 3. siječnja u svom stanu u Beogradu. Tužiteljstvo je 6. siječnja izvijestilo da je Sandulović priveden zbog kaznenog djela izazivanja rasnog, nacionalnog i vjerskog neprijateljstva i nesnošljivosti.

Prema političarevom odvjetniku, njegov je klijent uhićen nakon što je 2. siječnja na X objavio video o posjetu memorijalnom kompleksu na Kosovu.

Na snimku se vidi kako polaže vijenac na spomen obilježje “Adem Jashari” u selu Prekaz. Memorijalni kompleks uspostavljen je u znak sjećanja na jednog od osnivača Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Adema Jasharija i njegove obitelji koji su ubijeni tijekom operacije Specijalne antiterorističke jedinice Srbije u ožujku 1998. godine.

Aleksandar Vulin, bivši direktor Sigurnosno-informativne agencije Srbije, komentirajući uhićenje Sandulovića, rekao je da je političar priveden po njegovom nalogu, potpisanom dok je još bio na čelu BIA-e.

Prema riječima odvjetnika, Sandulović je brutalno pretučen na ispitivanju u uredu BIA-e, nakon čega je hitno prebačen u vojnu bolnicu. Trenutno se nalazi u beogradskom zatvoru.