- Njemačka i Austrija uvele sankcije čelnicima Republike Srpske
To su Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, Radovan Višković, premijer Republike Srpske i Nenad Stevandić, predsjednik Skupštine Republike Srpske.
Sankcije uključuju zabranu putovanja, podrazumijevajući i tranzit kroz teritorij ove dvije europske zemlje.
Istodobno, malo je vjerojatno da će na razini EU-a biti donesena odluka o uvođenju restriktivnih mjera protiv vodstva Republike Srpske.
Vlade Mađarske i Hrvatske već su poručile da neće uvoditi sankcije čelnicima RS-a i istaknule da u Europskoj uniji nema jednoglasne podrške za sankcioniranje Dodika i njegovih saveznika.
„Ova mađarska vlada nikada neće pristati na sankcije koje bi pogodile demokratski izabrane dužnosnike Republike Srpske“, rekao je mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Péter Szijjártó nakon sastanka sa srpskom predstavnicom i predsjednicom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović u Budimpešti. Prema riječima diplomatskog vrha, Mađarska smatra da se radi o političkom progonu.
„Ovo što se radi protiv predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, opasno je jer bi moglo narušiti sigurnost na tom području. Nikada nećemo glasati za to, niti će te sankcije ikada stupiti na snagu na razini EU, jer je tamo potrebna jednoglasna odluka“, rekao je Szijjártó.
I hrvatski premijer Andrej Plenković smatra da „inicijativa za donošenje sankcija na razini EU neće proći“. „Iz perspektive stajališta zemalja članica, to je nerealno“, rekao je hrvatski premijer nakon sastanka s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem u Mostaru.
Nesklonost Hrvatske da uvede sankcije čelnicima Republike Srpske, Plenković je objasnio njezinim bliskim vezama s Bosnom i Hercegovinom. „Mi smo prvi susjedi BiH“, istaknuo je. „Banja Luka je doslovno sat i 45 minuta od Zagreba i s ove strane želimo poslati umirujuće poruke, koje će potaknuti dijalog”, istaknuo je, dodavši kako uvođenje sankcija ne bi bilo dobro jer bi pojačalo političke napetosti u BiH, dovelo do pogoršanja ekonomske i socijalne situacije građana BiH, ali i dodatno usporilo put zemlje prema EU. Kako je poznato, Sud BiH tereti Dodika, Stevandića i premijera Republike Srpske Radovana Viškovića za ugrožavanje ustavnog poretka u BiH, za što je predviđena kazna do pet godina zatvora. Tjeralice su već izdane.
- Rasprava o umiješanosti EUFOR-a u uhićenje Dodika
Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Denis Bećirović i Željko Komšić, zatražili su od vojne misije Europske unije u BiH, EUFOR Althea, pomoć policijskim službama u BiH u provođenju odluka pravosudnih tijela.
Riječ je o uhićenjima predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića i premijera Republike Srpske Radovana Viškovića. Sud BiH njih trojicu tereti za ugrožavanje ustavnog poretka BiH, za što je zaprijećena kazna do pet godina zatvora. Za navedenim zvaničnicima već su raspisane tjeralice.
Predsjedavajuća Predsjedništva BiH, predstavnica srpskog naroda, Željka Cvijanović usprotivila se uplitanju vojne misije EU u BiH u pritvaranje Dodika i drugih čelnika RS-a. Prema njezinom mišljenju, to bi bio pokušaj „manipulacije i zlouporabe“ institucije Predsjedništva BiH i EUFOR-a, što dodatno produbljuje postojeću političku i ustavnu krizu u BiH.
Istovremeno, Bećirović je Dodika i njegove suradnike opisao kao „skupinu kriminalaca koji ne poštuju Ustav BiH, zakone BiH, odluke Ustavnog suda, međunarodne norme i institucije kao što su UN, OESS, Vijeće Europe”. „Međunarodna zajednica, uključujući EU, visokog predstavnika, NATO i EUFOR, moraju odigrati svoju ulogu”, rekao je na sastanku s visokom predstavnicom Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Kajom Kallas.
Kallas je svoj službeni put u BiH započela posjetom postrojbama EUFOR-a u Sarajevu, gdje je izrazila zabrinutost zbog postupaka rukovodstva Republike Srpske.
Rukovodstvo RS-a ruši ustav i vladavinu prava, ugrožava temeljne slobode svih građana, rekla je.
Kallas je kazala da Europska unija neće tolerirati prijetnje teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH te da su neprihvatljivi bilo kakvi pokušaji razbijanja države. Podsjetila je na nedavno povećanje misije EUFOR-a kao dokaz opredijeljenosti EU za stabilnost u regiji i sigurnost BiH.
Na sastanku s članovima Predsjedništva BiH istaknula je da EU ostaje opredijeljena za europsku budućnost BiH, kao i za očuvanje njezinog suvereniteta i institucionalnog poretka.
Zapovjedništvo EUFOR-a i predstavnici EU još nisu objavili planove o sudjelovanju snaga EU u operaciji uhićenja čelnika RS-a na čelu s Dodikom.
U međuvremenu je sam predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio u intervjuu ruskoj državnoj novinskoj agenciji TASS da EU nema ni zakonsko ni moralno pravo odobriti njegovo uhićenje. Prema njegovim riječima, mandat misije Europske unije u BiH EUFOR Althea, koji je snagama EU dodijelilo Vijeće sigurnosti UN-a, ne predviđa provođenje uhićenja.
- U VS UN-a nema konsenzusa o produljenju misije UN-a na Kosovu
Rusija, Kina, Francuska, kao i Srbija, zalažu se za produženje mandata Privremene administrativne misije Ujedinjenih naroda na Kosovu (UNMIK). Istovremeno, SAD i Velika Britanija, zajedno s Kosovom, traže ukidanje UNMIK-a
Američki veleposlanik pri UN-u John Kelly pozvao je na ukidanje UNMIK-a, povezujući ga s planovima za smanjenje nepotrebnih troškova. UNMIK je mirovna misija bez mirovnih snaga koja 85 posto proračuna troši na plaće osoblja, rekao je i dodao da je vrijeme za ukidanje UNMIK-a jer više nema vodeću ulogu, zapošljava previše ljudi i stvara previsok proračun.
Vršiteljica dužnosti državne tajnice Kosova, Donika Gervalla također je pozvala na prekid misije. Prema dužnosniku, UNMIK više ne obavlja nikakvu funkciju koja bi opravdala njegovu prisutnost. Umjesto toga, Misija UN-a u svojim izvješćima „odzvanja srpskom propagandom“.
Stalni ruski predstavnik pri UN-u, Vasilij Nebenzja istupio je „kategorički protiv smanjenja proračunskog i kadrovskog potencijala Misije UN-a za privremenu upravu na Kosovu“.
Ministar vanjskih poslova Srbije Marko Đurić istaknuo je kako „stajalište Srbije ostaje jasno i dosljedno: snažno podupiremo daljnju prisutnost i puni angažman UNMIK-a“.
Nakon proglašenja neovisnosti Kosova i njegovog djelomičnog međunarodnog priznanja, Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo u više su navrata istaknule da je Misija iscrpila svoj izvorni mandat, te pozvale Vijeće sigurnosti da započne proces njezina zatvaranja. Međutim, nemoguće je zatvoriti misiju UN-a na Kosovu bez suglasnosti svih članica Vijeća sigurnosti, uključujući Kinu i Rusiju.
- Doktor bi mogao postati novi premijer Srbije
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić predložio je parlamentu da Đuru Macutu potvrdi za novog premijera te zemlje.
Odluci su prethodili tjedni razgovori o potencijalnim kandidatima: spominjala se mogućnost imenovanja predstavnika dijaspore i bivšeg ministra, no na kraju se izbor sveo na liječnika.
Đuro Macut je zamjenik ravnatelja Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Sveučilišnog kliničkog centra Srbije, profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu, Katedra za internu medicinu.
Prema zakonu, nova vlada mora biti sastavljena do 18. travnja, inače Srbiju očekuju prijevremeni parlamentarni izbori.
- Srbija surađuje s parlamentarnim skupštinama ODKB-a i NATO-a
Izaslanstvo Srbije sudjelovalo je na konferenciji Parlamentarne skupštine Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (ODKB) pod nazivom „Aktualni trendovi u oblasti pravne podrške funkcioniranju sustava kolektivne sigurnosti ODKB-a za razdoblje do 2030. godine“, koja je održana u Sankt Peterburgu, Rusija, 27. ožujka.
Srbija ima status promatrača u PS ODKB-a, vojno-političkom bloku koji predvodi Rusija.
Šef srbijanskog parlamentarnog izaslanstva pri PS ODKB-a Milovan Drecun u obraćanju sudionicima skupa istaknuo je važnost suradnje Srbije s PS ODKB-a, unatoč „složenoj međunarodnoj situaciji“.
***
Ministar obrane Bratislav Gašić sastao se 7. travnja u Beogradu s izaslanstvom Parlamentarne skupštine NATO-a.
Srbija ima status pridružene članice u PS NATO.
Govoreći o suradnji u okviru programa Partnerstvo za mir, ministar Gašić je istaknuo kako Srbija ostaje pouzdan partner Alijanse u ovom formatu.
Predsjednica Narodne skupštine, Ana Brnabić je tokom susreta sa zastupnicima iz NATO-a istakla da je „korisno da Srbija ima najveći mogući stupanj suradnje s NATO-om“, što je posebno relevantno s obzirom na situaciju na Kosovu i Metohiji. „Mislim da će Srbija zadržati svoju vojnu neutralnost, uz najveći mogući stupanj suradnje s NATO-om, kao država nečlanica“, zaključila je Brnabić.
***
Istovremena suradnja sa Zapadnim i ruskim vojnim blokom dosljedna je politika Beograda posljednjih godina. Prema srbijanskom vodstvu, takav viševektorski pristup u skladu je s politikom vojne neutralnosti.
- Europski parlament poziva zemlje Zapadnog Balkana da vode vanjsku politiku usklađenu s EU-om
U godišnjem izvješću o provedbi Zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP), koje je Europski parlament usvojio 2. travnja, ističe se da Zapadni Balkan ima „potrebu za reformama u pogledu vladavine prava, temeljnih prava i javne uprave, te za usklađivanjem sa ZVSP-om, uključujući sankcije i viznu politiku EU-a“.
Dokument je sastavio izvjestilac EP za ZVSP, David McAllister.
• Albanija, kako je navedeno u izvješću koje je odobrio Europski parlament, treba dodatno intenzivirati reforme u području vladavine prava, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, konstruktivne interakcije između većine i oporbe, te promicanja uključivih demokratskih procesa, uključujući nacionalne manjine, posebice grčku.
• Osuđuje se „ponavljajuća huškačka retorika i secesionistički zakoni i politika vodstva entiteta ‘Republika Srpska’”. EP ponavlja svoj poziv na sankcije protiv onih koji destabiliziraju Bosnu i Hercegovinu, posebice Milorada Dodika, kao i drugih visokih dužnosnika RS-a koji pružaju političku i materijalnu potporu secesionističkoj politici.
• Naglašava se da bi pregovori o pristupanju EU-a sa Srbijom „trebali napredovati samo ako se zemlja uskladi sa sankcijama EU-a protiv Rusije i postigne značajan napredak u svojim reformama vezanim uz EU”.
• Naglašava da je sloboda okupljanja temeljno pravo građana. Europski parlament pozvao je na temeljitu, nepristranu i brzu istragu navoda o nasilju nad prosvjednicima i izražava solidarnost s mirnim prosvjednicima, posebno onima koji su sudjelovali na skupu 15. ožujka 2025., najvećem masovnom prosvjedu u modernoj povijesti Srbije.
• EP traži od Europskog vijeća da ocijeni zahtjev Kosova za članstvo u EU i poziva na hitno ukidanje restriktivnih mjera koje je Europsko vijeće uvelo protiv Kosova.
• Europski parlament pozdravio je napredak koji je postigla Crna Gora i očekuje da će zemlja početi finalizirati klastere u pristupnim pregovorima i biti spremna za ulazak u EU u sljedećih nekoliko godina.
• EP zahtijeva da Sjeverna Makedonija izvrši ustavne promjene u skladu s prethodno postignutim sporazumima (to se odnosi na uključivanje klauzule o bugarskoj manjini u preambulu ustava zemlje).
- Albanija bi mogla postati članica EU do 2030. – Kallas
Visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Kaja Kallas posjetila je Albaniju u sklopu svoje prve turneje po Zapadnom Balkanu.
Na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s albanskim premijerom Edijem Ramom, Kallas je rekla da bi Albanija potencijalno mogla postati članica EU do 2030. Albaniju je nazvala istinski jakim partnerom EU i naglasila da zemlja u potpunosti usklađuje svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s onom EU.
„Vaša odluka da u potpunosti provedete sankcije EU-a protiv Rusije, zajedno s vašom humanitarnom i političkom potporom Ukrajini, pokazuje vašu snažnu predanost vrijednostima EU-a. Razumijem da, s političkog stajališta, ovo nije uvijek lak izbor“, rekla je Kallas obraćajući se premijeru Rami.
Na pitanje je li 2030. realan cilj za prijem Albanije u EU, Kallas je odgovorila potvrdno, ističući kako je to i dalje ostvarivo ako sve strane ispune svoje obveze.
Premijer Rama rekao je da su tijekom sastanka s europskom povjerenicom Kallasom strane razgovarale o pristupnom procesu i „vrlo ambicioznom vremenskom okviru“ dogovorenom s Europskom komisijom za završetak pregovora do 2027.
Albanija je ubrzala svoj put europskih integracija otkako je krenula prema pristupanju EU odvojeno od Sjeverne Makedonije. Europska integracija Sjeverne Makedonije, međutim, praktički je došla na mrtvu točku zbog tekućeg spora s Bugarskom.
