- Njemačka i Austrija uvele sankcije liderima Republike Srpske
To su Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske i Nenad Stevandić, predsjednik Skupštine Republike Srpske.
Sankcije uključuju zabranu putovanja, a podrazumijevaju i tranzit kroz teritorije ove dvije europske zemlje.
Istovremeno, malo je vjerovatno da će odluka na nivou EU o uvođenju restriktivnih mjera protiv rukovodstva Republike Srpske biti donesena.
Vlade Mađarske i Hrvatske već su najavile da neće uvoditi sankcije čelnicima RS i naglasile da u Europskoj uniji nema jednoglasne podrške sankcionisanju Dodika i njegovih saveznika.
„Ova mađarska vlada nikada neće pristati na sankcije koje bi pogodile demokratski izabrane zvaničnike Republike Srpske”, rekao je mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Peter Sijarto nakon sastanka sa srpskom predstavnicom i predsjednicom Predsjedništva BiH, Željkom Cvijanović u Budimpešti. Prema riječima visokog diplomate, Mađarska to smatra političkim progonom.
„Ono što se radi protiv predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, opasno je jer bi moglo ugroziti sigurnost na tom području. Nikada nećemo glasati za to, a ove sankcije nikada neće stupiti na snagu na nivou EU, jer je tu potrebna jednoglasna odluka“, rekao je Sijarto.
I hrvatski premijer Andrej Plenković smatra da „inicijativa za usvajanje sankcija na nivou EU neće proći“. „Iz perspektive stavova država članica, to je nerealno“, rekao je hrvatski premijer nakon sastanka sa predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem u Mostaru.
Nespremnost Hrvatske da uvede sankcije čelnicima Republike Srpske, Plenković je objasnio bliskim vezama sa Bosnom i Hercegovinom. „Mi smo prvi susjedi“ BiH, napomenuo je. „Banjaluka je bukvalno na sat i 45 minuta od Zagreba i sa ove strane želimo poslati ohrabrujuće poruke, koje će potaknuti dijalog”, naglasio je on, dodajući da uvođenje sankcija ne bi bilo dobro, jer bi povećalo političke tenzije u BiH, dovelo do pogoršanja ekonomske i socijalne situacije građana BiH, ali i dodatno usporilo put zemlje ka EU. Kako je poznato, Sud BiH tereti Dodika, Stevandića i premijera Republike Srpske Radovana Viškovića za ugrožavanje ustavnog poretka u Bosni i Hercegovini, za šta je predviđena kazna do pet godina zatvora. Nalozi za hapšenje su već raspisani.
- Diskusija o umiješanosti EUFOR-a u Dodikovo hapšenje
Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Denis Bećirović i Željko Komšić zatražili su od vojne misije Europske unije u BiH, EUFOR Althea, da pomogne policijskim službama u BiH u provođenju odluka pravosudnih organa.
Hapšenja se odnose na predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, predsjednika Narodne skupštine RS Nenada Stevandića i predsjednika Vlade Republike Srpske Radovana Viškovića. Sud BiH njih trojicu tereti za ugrožavanje ustavnog poretka u BiH, za koje je zaprijećena kazna do pet godina zatvora. Za navedenim službenicima već su raspisane potjernice.
Predsjednica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predstavnica srpskog naroda Željka Cvijanović, usprotivila se umiješanosti vojne misije EU u BiH u pritvaranje Dodika i drugih čelnika RS. Prema njenom mišljenju, ovo bi bio pokušaj „manipulacije i zloupotrebe“ institucije Predsjedništva Bosne i Hercegovine i EUFOR-a, čime se dodatno produbljuje aktuelna politička i ustavna kriza u Bosni i Hercegovini.
Istovremeno, Bećirović je Dodika i njegove suradnike opisao kao „grupu kriminalaca koji ne poštuju Ustav BiH, zakone BiH, odluke Ustavnog suda, međunarodne norme i institucije poput UN-a, OSCE-a, Vijeća Europe”. „Međunarodna zajednica, uključujući EU, visokog predstavnika, NATO i EUFOR, moraju odigrati svoju ulogu”, rekao je on na sastanku sa visokom predstavnicom Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kajom Kalas.
Kalas je službeno putovanje u BiH započela posjetom jedinicama EUFOR-a u Sarajevu, gdje je izrazila zabrinutost zbog postupanja rukovodstva Republike Srpske.
Rukovodstvo RS-a ruši ustav i vladavinu prava, ugrožavajući osnovne slobode svih građana, rekla je ona.
Kalas je rekla da Europska unija neće tolerisati prijetnje teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, i da su bilo kakvi pokušaji razbijanja države neprihvatljivi. Podsjetila je na nedavno povećanje veličine misije EUFOR-a kao dokaz opredijeljenosti EU za stabilnost u regionu i sigurnost BiH.
Ona je na sastanku sa članovima Predsjedništva BiH istakla da EU ostaje opredijeljena za europsku budućnost BiH, kao i za očuvanje njenog suvereniteta i institucionalnog poretka.
Komanda EUFOR-a i predstavnici EU još nisu objavili planove za učešće snaga EU u operaciji privođenja lidera RS-a na čelu sa Dodikom.
U međuvremenu, sam predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je u intervjuu ruskoj državnoj novinskoj agenciji TASS da EU nema ni zakonsko ni moralno pravo da odobri njegovo hapšenje. Prema njegovim riječima, mandat misije Europske unije u BiH EUFOR Althea, koji je snagama EU dodijelio Vijeće sigurnosti UN-a, ne predviđa izvršenje hapšenja.
- Nema konsenzusa u VS UN o produženju Misije UN na Kosovu
Rusija, Kina, Francuska, kao i Srbija, zalažu se za produženje mandata Misije privremene administracije Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK). Istovremeno, SAD i Velika Britanija, zajedno sa Kosovom, traže da se UNMIK ukine.
Američki ambasador pri UN Džon Keli pozvao je na ukidanje UNMIK-a, povezujući to sa planovima za smanjenje nepotrebnih troškova. UNMIK je mirovna misija bez mirovnih snaga, koja 85 odsto svog budžeta troši na plate osoblja, rekao je on, dodajući da je vrijeme da se UNMIK ukine jer više ne igra lidersku ulogu, zapošljava previše ljudi i stvara previsok trošak.
Vršilac dužnosti državnog sekretara Kosova, Donika Gervala također je pozvala na prekid misije. Prema riječima zvaničnika, UNMIK više ne obavlja nikakvu funkciju koja bi opravdala njegovo prisustvo. Umjesto toga, misija UN u svojim izvješćima „odzvanja srpskom propagandom“.
Ruski stalni predstavnik pri UN Vasilij Nebenzja izjasnio se „kategorički protiv smanjenja budžetskog i kadrovskog potencijala Misije UN za privremenu upravu na Kosovu“.
Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić istakao je da „stav Srbije ostaje jasan i dosljedan: snažno podržavamo nastavak prisustva i puno angažovanje UNMIK-a”.
Nakon proglašenja nezavisnosti Kosova i njegovog djelimičnog međunarodnog priznanja, Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija su u više navrata isticale da je Misija iscrpjela svoj prvobitni mandat i pozvale Vijeće sigurnosti da započne proces njenog zatvaranja. Međutim, nemoguće je zatvoriti Misiju UN na Kosovu bez saglasnosti svih članica Vijeća sigurnosti, uključujući Kinu i Rusiju.
- Doktor bi mogao da postane novi premijer Srbije
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je da parlament odobri Đura Macutu za novog premijera zemlje.
Odluci su prethodile višesedmične rasprave o potencijalnim kandidatima: spominjala se mogućnost imenovanja predstavnika dijaspore i bivšeg ministra, ali se na kraju izbor sveo na doktora.
Đuro Macut je zamjenik direktora Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma u Univerzitetskom kliničkom centru Srbije, profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, Departman za interne bolesti.
Prema zakonu, nova vlada mora biti formirana do 18. aprila, inače Srbiju čekaju vanredni parlamentarni izbori.
- Srbija surađuje sa Parlamentarnim skupštinama ODKB-a i NATO-a
Delegacija Srbije učestvovala je na konferenciji Parlamentarne skupštine Organizacije dogovora o kolektivnoj sigurnosti (ODKB) pod nazivom „Aktuelni trendovi u oblasti pravne podrške funkcionisanju sistema kolektivne sigurnosti ODKB za period do 2030. godine“, održanoj u Sankt Peterburgu, Rusija, 27. marta.
Srbija ima status posmatrača u PS ODKB, vojno-političkom bloku na čelu sa Rusijom.
U obraćanju učesnicima skupa, šef parlamentarne delegacije Srbije u PS ODKB Milovan Drecun istakao je značaj suradnje Srbije sa PS ODKB, uprkos „složenoj međunarodnoj situaciji“.
***
Ministar odbrane Bratislav Gašić sastao se 7. aprila u Beogradu sa delegacijom Parlamentarne skupštine NATO-a.
Srbija ima status pridružene članice u PS NATO.
Govoreći o suradnji u okviru programa Partnerstvo za mir, ministar Gašić je istakao da Srbija ostaje pouzdan partner Alijanse u ovom formatu.
Predsjednica Narodne skupštine, Ana Brnabić je na sastanku sa poslanicima NATO-a istakla da je „korisno da Srbija ima što veći stepen suradnje sa NATO-om“, što je posebno aktuelno s obzirom na situaciju na Kosovu i Metohiji. „Mislim da će Srbija zadržati svoju vojnu neutralnost uz najveći mogući stepen suradnje sa NATO-om kao država koja nije članica“, zaključila je Brnabić.
***
Istovremena suradnja sa zapadnim i ruskim vojnim blokom bila je dosljedna politika Beograda posljednjih godina. Takav viševektorski pristup je, smatra rukovodstvo Srbije, u skladu sa politikom vojne neutralnosti.
- Europski parlament poziva zemlje Zapadnog Balkana da vode spoljnu politiku koju koordinira EU
U godišnjem izvješću o implementaciji Zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP), koji je Europski parlament usvojio 2. aprila, navodi se da Zapadni Balkan ima „potrebu za reformama u pogledu vladavine prava, osnovnih prava i javne uprave, te za usklađivanjem sa ZVSP-om, uključujući sankcije i viznu politiku EU“.
Dokument je sačinio izvjestitelj EP za ZVSP David McAllister.
• Albanija, kako se navodi u izvješću koji je odobrio Europski parlament, treba dalje intenzivirati reforme u oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, konstruktivne interakcije između većine i opozicije, te promocije inkluzivnih demokratskih procesa, uključujući nacionalne manjine, posebno grčku.
• Osuđuje „ponavljajuću zapaljivu retoriku i secesionističke zakone i politike rukovodstva entiteta ’Republika Srpska’”. EP ponavlja svoj poziv na sankcije onima koji destabilizuju Bosnu i Hercegovinu, posebno Miloradu Dodiku, kao i drugim visokim zvaničnicima RS koji pružaju političku i materijalnu podršku secesionističkoj politici.
• Ističe se da pregovori o pristupanju EU sa Srbijom „treba da napreduju samo ako se zemlja uskladi sa sankcijama EU protiv Rusije i ostvari značajan napredak u reformama u vezi sa EU“.
• Naglašava da je sloboda okupljanja osnovno pravo građana. Europski parlament je pozvao na temeljnu, nepristrasnu i brzu istragu navoda o nasilju nad demonstrantima i izražava solidarnost sa mirnim demonstrantima, posebno onima koji su učestvovali na skupu 15. marta 2025. godine, najvećem masovnom protestu u modernoj historiji Srbije.
• EP traži od Europskog vijeća da procijeni zahtjev Kosova za članstvo u EU i poziva na hitno ukidanje restriktivnih mjera koje je Europsko vijeće uvelo protiv Kosova.
• Europski parlament je pozdravio napredak koji je Crna Gora ostvarila i očekuje da zemlja počne sa finalizacijom klastera u pristupnim pregovorima i bude spremna za pridruživanje EU u narednih nekoliko godina.
• EP zahtijeva da Sjeverna Makedonija izvrši ustavne promjene u skladu s ranije postignutim sporazumima (ovo se tiče uključivanja klauzule o bugarskoj manjini u preambulu ustava zemlje).
- Albanija bi mogla postati članica EU do 2030. godine – Kalas
Visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kalas posjetila je Albaniju u okviru svoje prve turneje po Zapadnom Balkanu.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare sa albanskim premijerom Edijem Ramom, Kalas je rekla da bi Albanija potencijalno mogla postati članica EU do 2030. Ona je Albaniju nazvala zaista snažnim partnerom EU i naglasila da zemlja u potpunosti usklađuje svoju vanjsku i sigurnosnu politiku sa politikom EU.
„Vaša odluka da u potpunosti implementirate sankcije EU protiv Rusije, zajedno sa vašom humanitarnom i političkom podrškom Ukrajini, pokazuje vašu snažnu posvećenost vrijednostima EU. Razumijem da, sa političkog stanovišta, ovo nije uvijek lak izbor“, rekla je Kalas obraćajući se premijeru Rami.
Upitana da li je 2030. realan cilj za pristupanje Albanije EU, Kalas je odgovorila potvrdno, ističući da to ostaje ostvarivo ako sve strane ispune svoje obaveze.
Premijer Rama je rekao da su tokom sastanka sa europskom komesarkom Kalas, strane razgovarale o procesu pridruživanja i o „veoma ambicioznom vremenskom roku“ dogovorenom sa Europskom komisijom da se pregovori završe do 2027. godine.
Albanija je ubrzala svoj put europskih integracija otkako je krenula ka pristupanju EU odvojeno od Sjeverne Makedonije. Europska integracija Sjeverne Makedonije je, međutim, praktično došla u ćorsokak zbog tekućeg spora s Bugarskom.
