- Skupština Srbije uzabrala novu vladu
Za novu vladu glasala su 153 od 199 poslanika Narodne skupštine Srbije, protiv je bilo 46, a 51 je bio odsutan. Nova vlada dobila je podršku vladajuće koalicije. Oporbene stranke koje su bile na sjednici glasovale su protiv, dok je dio oporbenih zastupnika odlučio ne prisustvovati sjednici.
Novu Vladu vodit će Đuro Macut, jedan od vodećih srpskih stručnjaka za endokrinologiju.
Vladu čini 30 ministara, od kojih su dvije trećine bile u prethodnom kabinetu.
Među novim članovima je i kritičar studentskih prosvjeda, profesor na Sveučilištu u Beogradu Dejan Vuk Stanković, koji je imenovan ministrom obrazovanja.
Demo Beriša, umirovljeni vojnik Vojske Srbije, izabran je za ministra za ljudska prava i prava manjina. On je na čelu organizacije Albanaca u Srbiji, Matica Albanaca, ali je više puta govorio protiv neovisnosti Kosova.
U Vladu nije ušao proruski političar Aleksandar Vulin, čijem se imenovanju usprotivila Europska unija. Ipak, proruski blok u novoj vladi je sačuvan.
Čelnica prokremaljske stranke Zavetinici, Milica Đurđević Stamenkovski ostaje u vladi. Ona će voditi Ministarstvo za rad, zapošljavanje, braniteljska i socijalna pitanja, umjesto Ministarstva za skrb obitelji i demografiju.
Nenad Popović, koji je zbog povezanosti sa sankcioniranim ruskim tvrtkama stavljen na američki sankcioni popis, zadržao je mjesto ministra bez portfelja.
Ministarstvo informiranja i telekomunikacija vodit će novi šef, Boris Bratina, pobornik prijateljstva s Rusijom i kritičar EU. Prije nekoliko godina, na skupu je zapalio zastavu Europske unije. Bratina je izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Sjevernoj Mitrovici na Kosovu, radi u srpskom sustavu i nije priznat od strane kosovskih vlasti, član je uredničkog odbora časopisa Moskovskog državnog instituta za međunarodne odnose (MGIMO).
- Albanija otvara još jedan klaster u pregovorima s EU
Četvrta međuvladina konferencija Albanija – EU u Luksemburgu označila je početak pregovora s Albanijom o klasteru 2: „Unutarnje tržište“.
Klaster uključuje sljedeća pregovaračka poglavlja:
Poglavlje 1 – Slobodno kretanje robe,
Poglavlje 2 – Sloboda kretanja radnika,
Poglavlje 3 – Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga,
Poglavlje 4 – Slobodno kretanje kapitala,
Poglavlje 6 – Pravo društava,
Poglavlje 7 – Pravo intelektualnog vlasništva,
Poglavlje 8 – Politika tržišnog natjecanja,
Poglavlje 9 – Financijske usluge,
Poglavlje 28 – Zaštita potrošača i zdravlja
„Proširenje EU ostaje u središtu naših prioriteta. Ovaj konkretan napredak odražava našu snažnu predanost našim partnerima na Zapadnom Balkanu, regiji koja je ključna za stabilnost i sigurnost Europske unije“, naglasio je Radosław Sikorski, ministar vanjskih poslova Poljske, zemlje koja trenutno predsjeda Vijećem Europske unije.
Na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s ministrom Sikorskim i Martom Kos, europskom povjerenicom za proširenje, albanski premijer Edi Rama izrazio je zahvalnost poljskom predsjedavajućem EU „na njegovom stabilnom vodstvu i nepokolebljivoj predanosti unapređivanju ovog procesa”. Dinamičan proces europskih integracija Albanije pomoći će u jačanju položaja vladajuće Socijalističke stranke, na čelu s Ramom, uoči parlamentarnih izbora zakazanih za 11. svibnja.
- Srbijanski predsjednik planira prisustvovati paradi 9. svibnja u Moskvi, unatoč upozorenju EU-a
Europska unija ocijenila je da bi posjet srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića Moskvi 9. svibnja prekršio kriterije EU za zemlje kandidate i mogao blokirati proces europskih integracija Srbije.
Latvijska ministarka vanjskih poslova Baiba Braže kazala je da se na večeri s partnerima sa Zapadnog Balkana 14. travnja razgovaralo o pitanju usklađivanja vanjske i sigurnosne politike zemalja kandidata i EU. Prema njezinim riječima, razgovori su uključivali „vrlo jasne upute zemalja članica EU“ da zemlje kandidati ne bi trebale sudjelovati na paradi 9. svibnja u Moskvi.
„Ono o čemu se, također, vrlo jasno raspravljalo, i što su potvrdile različite države članice [EU], jest da bilo kakvo sudjelovanje u paradama ili proslavama 9. svibnja u Moskvi neće biti shvaćeno olako na europskoj strani, s obzirom na to da Rusija doista vodi rat punih razmjera u Europi“, rekla je novinarima visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kallas. EU je, rekla je, također vrlo jasno dala do znanja da blok ne želi vidjeti nijednu zemlju kandidatkinju za sudjelovanje u ovim događajima 9. svibnja u Moskvi.
EU se mora pobrinuti da potencijalne članice shvate da određene odluke imaju visoku cijenu, rekao je glavni tajnik estonskog ministarstva vanjskih poslova Jonatan Vseviov. Posljedica će biti da neće ući u Europsku uniju, dodao je.
Međutim, srpski predsjednik je odgovorio da se njegovi planovi nisu promijenili.
„Približavamo se razdoblju velikih diplomatskih aktivnosti, kao i velikih pritisaka povodom Parade pobjede 9. svibnja u Moskvi, 80 godina od pobjede nad fašizmom, u kojoj sam i ja, uz postrojbu srpske vojske, najavio sudjelovanje. Ne znam što će drugi odlučiti, hoće li vojska moći izdržati pritiske, ali svoju odluku do sada nisam promijenio. Spreman sam da mi se cijelo nebo sruši na glavu“, izjavio je Vučić 16. travnja.
Ako se planovi srbijanskog predsjednika ostvare i on ipak otputuje u Moskvu, to će biti shvaćeno kao demarš koji će pokazati da je Beograd spreman prekinuti proces europskih integracija.
- Srpski studenti nastavljaju prosvjede
Tijekom provladinih prosvjeda 12. travnja, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić najavio je kraj „obojene revolucije“.
Središnji skup u sklopu trodnevne kampanje „Ne damo Srbiju“ povodom osnivanja novog političkog saveza oko Vučića, Pokreta za narod i državu, održan je ispred Skupštine u Beogradu.
Vučić je u svom govoru iznio i zahtjeve u ime sudionika kampanje državnim institucijama „da uspostave red i mir u zemlji“, navodeći da od njih neće odustati dok se oni ne ispune.
U međuvremenu, protesti u Srbiji se nastavljaju.
Uvečer 16. travnja, nekoliko tisuća ljudi okupilo se u Kraljevu na još jednom velikom mitingu. Dan ranije, studenti i srednjoškolci, koji sudjeluju u blokadi svojih obrazovnih ustanova, pješačili su u Kraljevo iz nekoliko gradova Srbije.
U Beogradu od večeri 14. aprila traje blokada Radio-televizije Srbije (RTS).
Prosvjednici optužuju državni medijski servis za nepotpuno i pristrasno izvještavanje o studentskim prosvjedima. Kako se navodi u priopćenju, RTS je propustio izvjestiti o studentima koji su biciklima otišli u Strasbourg, u Francusku, kako bi skrenuli pažnju europske javnosti na situaciju u Srbiji.
Studentski predstavnici iz Srbije su 16. travnja biciklima stigli do Strasbourga u Francuskoj. Sudionici akcije posjetili su Europski parlament, Vijeće Europe i Europski sud za ljudska prava, predali svoje žalbe i europskim dužnosnicima prenijeli ključni zahtjev prosvjeda – osiguranje političke i kaznene odgovornosti srbijanskih vlasti za smrt 16 osoba usljed urušavanja nadstrešnice na novosadskom željezničkom kolodvoru.
- Sudan odlučuje priznati neovisnost Kosova
To je najavila predsjednica Kosova Vjosa Osmani. Na društvenim mrežama objavila je snimku susreta sa sudanskim ministrom vanjskih poslova Alijem Yusufom al-Sharifom. Susret se desio na marginama diplomatskog foruma u Antalyji u Turskoj, a Osmani je napomenula da je od sudanskog ministra dobila poruku da je sudanski predsjednik odlučio priznati Kosovo, te da će dvije zemlje uspostaviti diplomatske odnose.
Priznanje Sudana dolazi nekoliko tjedana nakon što je još jedna država na afričkom kontinentu, Kenija, potvrdila takvo priznanje. Kosovska predsjednica istaknula je kako tempo priznavanja neće posustati.
Kao i u slučaju Kenije, srbijanski dužnosnici, ali i neki analitičari, govore o kampanji lobiranja predstavnika Prištine za priznanje Kosova. Smatra se da je ključnu ulogu u tome odigrao bivši kosovski ministar vanjskih poslova i predsjednik Kosova, Behgjet Pacolli, koji je trenutno u oporbi. Dobivanje većeg priznanja Kosova moglo bi pomoći Pacolliju da se vrati na vlast.
- Srbija hrvatske državljane proglasila „nepoželjnima” zbog „sigurnosne prijetnje”
Hrvatsko veleposlanstvo u Beogradu zaprimilo je dojavu o protjerivanju troje hrvatskih državljana iz Srbije od 7. do 9. travnja. Veleposlanik Hrvatske u Srbiji Hidajet Biščević rekao je novinarima da je, prema dostupnim informacijama, odluka o protjerivanju hrvatskih državljana donesena zbog navodnog ugrožavanja sigurnosti Srbije.
Među nepoželjnima u Srbiji našao se i čelnik Hrvatske gospodarske komore i hrvatska državljanka koja već 12 godina živi u Beogradu i ima obitelj – muža i malodobno dijete.
Ministarstvo vanjskih poslova uputilo je prosvjednu notu Srbiji zbog „neprihvatljivog ponašanja prema hrvatskim građanima”, „bez čvrstih argumenata”.
Hrvatski premijer Andrej Plenković zatražio je 10. travnja objašnjenje Beograda o protjerivanju troje hrvatskih državljana, koje je nazvao „neprihvatljivim“, odbacivši „insinuacije da se naši građani na bilo koji način miješaju u unutarnje stvari Srbije“.
Europska komisija izrazila je 11. travnja zabrinutost zbog protjerivanja hrvatskih državljana iz Srbije.
„Zabrinuti smo zbog izvješća da su vlasti naredile građanima EU-a da napuste Srbiju na temelju toga što navodno predstavljaju sigurnosni rizik“, rekao je glasnogovornik Komisije Guillaume Mercier. „Mjere koje se poduzimaju radi zaštite nacionalne sigurnosti moraju se provoditi u skladu sa srpskim pravnim odredbama, kao i EU i međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava, te takve mjere ne bi smjele rezultirati ograničavanjem slobode kretanja bilo kojeg pojedinca, uključujući i strane državljane“, dodao je Mercier.
Ukupno su proteklih mjeseci srbijanske vlasti odlučile protjerati 16 hrvatskih državljana pod optužbom da predstavljaju sigurnosnu prijetnju, a za još 16 hrvatskih državljana zabranjen je ulazak u Srbiju.
Hrvatski premijer smatra da protjerivanje Hrvata iz Srbije nije izolirani incident, već „sustav“ kojem se mora stati na kraj. „Bilo kakve unutarnjopolitičke teme u Srbiji“ ne bi trebale utjecati na Hrvatsku i njezine građane, istaknuo je Plenković.
Kao što je poznato, srbijanske vlasti su i ranije optuživale Hrvatsku za umiješanost u organizaciju studentskih prosvjeda („obojene revolucije“) u Srbiji. Iako za ove tvrdnje nisu pruženi nikakvi dokazi, kampanja protjerivanja Hrvata očito je povezana s ovim optužbama Beograda.
Nakon prvih slučajeva zabrane ulaska i protjerivanja hrvatskih državljana iz Srbije prije nekoliko mjeseci, nadležni u Zagrebu već su preporučili hrvatskim građanima da odgode sva nenužna putovanja u Srbiju.
- Sjeverna Makedonija i Mađarska potpisale su Memorandum o razumijevanju o jačanju suradnje
Sporazum uspostavlja „institucionalnu i formalnu“ suradnju između ministarstava europskih poslova dviju zemalja i ima za cilj olakšati integraciju balkanske zemlje u Europsku uniju. Suradnja će uključivati tečajeve osposobljavanja i programe stažiranja za dužnosnike, s posebnim naglaskom na učinkovito korištenje sredstava EU-a.
„Između Mađarske i Sjeverne Makedonije postoji snažno strateško partnerstvo, temeljeno na zajedničkim vrijednostima i interesima, a to se također odnosi na pitanja vezana uz proces europskih integracija“, rekao je János Boka, mađarski ministar za europska pitanja, nakon razgovora u Skoplju 11. travnja.
„Ovo partnerstvo donosi konkretnu potporu na našem putu u EU kroz razmjenu iskustva, stručnosti i zajednički pristup integracijskim izazovima”, naglasio je ministar za europska pitanja Sjeverne Makedonije Orhan Murtezani.
Memorandum o suradnji još je jedan korak u izgradnji posebnog odnosa Budimpešte i Skoplja. Viktor Orbán nastavlja aktivno graditi svoju mrežu pristaša na Zapadnom Balkanu, oslanjajući se na Sjevernu Makedoniju, kao i Srbiju i Republiku Srpsku u Bosni i Hercegovini, u nastojanju da ojača svoj međunarodni i regionalni utjecaj.
