- Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Albanija, Bosna i Hercegovina usklađuju se europskim sankcijama
Zemlje kandidati za članstvo u EU Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Albanija, Bosna i Hercegovina, kao i Ukrajina i Republika Moldavija proširile su sankcije usmjerene na one koji su odgovorni za podrivanje ili prijetnju teritorijalnom integritetu, suverenitetu i neovisnosti Ukrajine. Te su se zemlje pridružile odluci Vijeća EU-a od 12. ožujka 2024., kojom se obnavlja režim sankcija ( ograničenje putovanja za fizičke osobe , zamrzavanje imovine i zabrana uplate sredstava navedenim pojedincima i subjektima ) na još šest mjeseci do 15. rujna. 2024.
Srbija, iako je također kandidat za ulazak u Europsku uniju, nije podržala odluku Vijeća EU-a . Time je Beograd nastavio svoju politiku protiv pridruživanja europskim sankcijama vezanim uz agresiju Rusije na Ukrajinu, unatoč jasnim signalima Bruxellesa da srbijansku vanjsku i sigurnosnu politiku uskladi sa stajalištem Europske unije.
Ponovioje11. travnja srbijanski stav da seneće pridružiti sankcijama Rusiji. “Stav Srbije po pitanju uvođenja sankcija Rusiji ostaje isti kao i osam dana nakon početka sukoba u Ukrajini. Drugim riječima, sankcije Rusiji neće biti uvedene”, rekao je.
- Srbija nastoji održati dobre odnose s Francuskom
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je 8. i 9. travnja u dvodnevnom posjetu Francuskoj, gdje se sastao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom na Elizejskoj palači.
Nakon sastanka na svom Instagramu izrazio je nadu da će Francuska podržati Srbiju u svim područjima, prije svega u europskom putu Srbije i dijalogu s Prištinom .
Francuski predsjednik Emmanuel Macron istaknuo je da je budućnost Srbije u Europskoj uniji. “Francuska je posvećena budućnosti Srbije u EU, budućnosti koja se sada piše”, napisao je Macron na kraju sastanka na mreži X na srpskoj ćirilici kako bi naglasio svoj dobar odnos prema Srbiji i Srbima.
“Važno je da Srbija nastavi da precizira svoje izbore, usklađujući svoje stavove sa evropskim i u tom smislu podsećam na sastanak u Tirani i susret sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim”, naglasio je francuski predsednik. U svom obraćanju prije sastanka sa srbijanskim kolegom. Macron je na taj način podsjetio Vučića na potrebu pridržavanja zajedničke vanjske i sigurnosne politike s EU u kontekstu ruskog rata protiv Ukrajine.
Predsjednik Srbije je uoči sastanka rekao da bi želio razgovarati s francuskim kolegom o očekivanom prijemu Kosova u Vijeće Europe, ali se sudionici sastanka nisu oglašavali na tu temu.
Umjesto toga, Vučić je nakon pregovora u Parizu objavio da su Srbija i Francuska postigle dogovor o kupovini borbenih zrakoplova Rafale od Beograda. Prema njegovim riječima, potpisivanje ugovora može se očekivati za oko dva mjeseca u prisustvu francuskog predsjednika. Odnosno, trenutno postoji samo mogućnost potpisivanja takvog sporazuma.
Vučićev posjet pokazuje napore srpskog čelnika da održi obostrano korisne kontakte s tradicionalnim saveznicima Srbije u zapadnoj Europi. No, taj se zadatak dodatno komplicira – nevoljkošću Beograda da se pridruži europskim sankcijama protiv Ruske Federacije i konfrontacijom sa zapadnim zemljama zbog mogućeg članstva Kosova u Vijeću Europe i usvajanja rezolucije o Srebrenici na Općoj skupštini UN-a.
- Kao odgovor na Rezoluciju o Srebrenici, Srbija će govoriti o genocidu nad Srbima u Drugom svjetskom ratu
Uoči razmatranja rezolucije o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a, vodstvo Srbije najavilo je mogući odgovor Beograda na ovu odluku.
Konkretno, ukoliko se usvoji rezolucija o Srebrenici, Srbija će Generalnoj skupštini UN-a podnijeti rezoluciju o “ genocidu nad Srbima ” tijekom Drugog svjetskog rata – u Kragujevcu, Kraljevu i Jajincima (Srbija), kao i u Jasenovcu (Hrvatska), rekao je 14. travnja predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. “ Tamo je umrlo oko 90 puta više ljudi nego u Srebrenici” , dodao je. Vučić je naglasio da se u predloženoj rezoluciji ne spominje o kome se radi. “Nećemo nigdje spominjati Nijemce”, posebno je rekao.
Riječ je zapravo o službenom Beogradu koji je pokrenuo kampanju “zamagljivanja” teme Srebrenice skrećući pozornost na stradanje Srba tijekom Drugog svjetskog rata.
Istoga dana kada je prvi potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ivica Dačić najavio da će Srbija uputiti prosvjed Hrvatskoj nakon što je hrvatska policija spriječila srbijanskog ministra dijaspore da obavi (neprijavljenu) posjetu bivšem logoru iz Drugog svjetskog rata u Jasenovcu, donesena je ova odluka. “Ovo nije incident, ovo je službena politika Hrvatske, politika negiranja zločina i genocida nad srpskim narodom,” istaknuo je Dačić u službenoj izjavi.
- Dodik prijeti odcjepljenjem Republike Srpske
Bude li odluka o rezoluciji o Srebrenici u Općoj skupštini UN-a, Republika Srpska ne vidi smisao ostanka u BiH, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nakon sastanka državnog vrha Srbije i lidera Republike Srpske. “Ne vidimo smisla da ostanemo u BiH kao njen sastavni dio BiH. Potražit ćemo i srediti svoj status kako bismo pokušali nastaviti dalje samostalno”, dodao je.
Veleposlanstvo SAD-a u BiH priopćilo je nakon Dodikove izjave da predsjednik Republike Srpske nije u pravu što vjeruje da će SAD šutke promatrati njegovu separatističku agendu da Bosnu i Hercegovinu gurne u sukob. “Svaki pokušaj otcjepljenja od entiteta ili bilo koje druge poddržavne jedinice je antidejtonsko djelovanje koje se neće tolerirati”, stoji u priopćenju.
No, za sada se ne zna namjera vodstva Republike Srpske da odustane od planova o stvarnom odvajanju od BiH. Prvi korak trebala bi biti odluka o povlačenju iz institucija Bosne i Hercegovine i donošenje vlastitog zakona o izborima u RS-u.
- Mađarska neće podržati rezoluciju o Srebrenici i ulazak Kosova u Vijeće Europe
Mađarska će u Odboru ministara Vijeća Europe glasovati protiv članstva Kosova u Vijeću Europe i neće podržati rezoluciju o priznavanju genocida u Srebrenici u Općoj skupštini UN-a.
Doznaje se to iz objave mađarskog ministra vanjskih poslova Pétera Szijártóa na društvenim mrežama nakon njegovog telefonskog razgovora sa šefom MVP-a i vršiteljem dužnosti premijera Srbije Ivicom Dačićem 13. travnja.
“Mađarska je zainteresirana za uspjeh dijaloga Beograda i Prištine, ali stalna namjera Kosova da se pridruži međunarodnim organizacijama ne pomaže ovom procesu. Potvrdio sam da će Mađarska glasovati protiv članstva Kosova u Odboru ministara Vijeća Europe i da neće podržati rezoluciju o Srebrenici u UN-u, niti bilo koji prijedlog koji bi doveo do daljnje eskalacije napetosti u regiji”, rekao je Szijjártó.
Stajalište Mađarske o ova dva pitanja nastavak je politike posebnih odnosa Budimpešte i Beograda. Imajući saveznika unutar EU, Srbija se može osjećati samouvjerenije vodeći politiku koja je u suprotnosti sa službenim stavom Europske unije.
- Priština upozorava na vojnu prijetnju Srbije
Kosovski premijer Albin Kurti upozorio je da Srbija gradi baze oko granice s Kosovom, planirajući napad na Kosovo.
Rekao je to u nedavnom intervjuu za britanski Telegraph.
Kurti je Telegraphu pokazao snimke iz zraka na kojima se vidi 41 vojarna u Srbiji, za koje je tvrdio da su strateški pozicionirane za “obranu Beograda i napad na Kosovo”. Druga slika prikazuje 48 srpskih isturenih operativnih baza stacioniranih duž 381 kilometra duge granice s Kosovom. “Oni [Srbija] čekaju priliku da nas napadnu”, rekao je kosovski premijer.
Ovog tjedna kosovski ministar obrane Ejup Maqedonci zatražio je od NATO-a da ozbiljno shvati raspoređivanje srpskih vojnih snaga u blizini granice s Kosovom. Tijekom sastanaka u Glavnom stožeru NATO-a, Maqedonci je rekao da raspoređivanje srpskih trupa oko granice s Kosovom “predstavlja stalnu prijetnju stabilnosti Zapadnog Balkana”.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić redovito negira sve optužbe Prištine. No, u Prištini su uvjereni da je sadašnje vodstvo Srbije ruski “proxy”, a Kremlju su u interesu napadi Srbije na Kosovo jer će time skrenuti pozornost s njezina rata u Ukrajini.
- Crna Gora planira obučavati ukrajinsku vojsku
Prema Ministarstvu obrane Crne Gore, Crna Gora se namjerava pridružiti Misiji vojne pomoći EU za podršku Ukrajini (EUMAM Ukraine). Planira poslati tri instruktora koji će sudjelovati u obuci ukrajinske vojske, navodi se u priopćenju.
“Sada smo u fazi provedbe nacionalnih procedura, koje bi trebale rezultirati saborskom odlukom o sudjelovanju predstavnika naših Oružanih snaga u misiji”, poručili su iz Ministarstva obrane. Konačnu odluku o upotrebi vojnih jedinica u međunarodnim snagama mora donijeti Skupština Crne Gore na zahtjev Vijeća za nacionalnu sigurnost Crne Gore.
Ukoliko odluka bude usvojena, ona će imati važno simboličko značenje – pokazati da Podgorica podržava kurs dogovoren s EU na području sigurnosti i vanjske politike unatoč prisutnosti proruskih snaga u vladajućoj koaliciji.
- U Crnoj Gori priveden bivši specijalni tužitelj koji je vodio slučaj pokušaja državnog udara
Po nalogu Specijalnog državnog tužiteljstva 14. travnja uhićen je bivši glavni specijalni tužitelj Milivoje Katnić zbog sumnje da su počinili protupravne radnje u vezi sa stvaranjem zločinačke organizacije i zlouporabom položaja i ovlasti.
Katnić je bio glavni specijalni tužitelj od 2015. do 2022. Smijenjen je godinu i pol dana nakon promjene vlasti u Crnoj Gori, kada je Demokratska partija socijalista (DPS) nakon tridesetogodišnje vladavine otišla u opoziciju nakon izbora 30. kolovoza 2020. Katnić je bio glavni tužitelj na suđenju za “državni udar” 2016. godine, u čijoj su organizaciji optuženi agenti ruskih specijalnih službi i državljani Srbije, među kojima i bivši zaposlenici agencija za provođenje zakona, ali i čelnici proruskog Demokratskog fronta – sadašnji predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i poslanik Milan Knežević – predsjednik Demokratske narodne partije, koja je dio sadašnje vladajuće koalicije u Crnoj Gori. Prvostupanjskom presudom svi su bili osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne, ali je nakon promjene vlasti Žalbeni sud zatražio ponavljanje suđenja.
Aktualna vlast ističe da je pritvaranje Katnića, kao i drugih bivših visokih dužnosnika, borba protiv kriminala. Premijer Milojko Spajić je naglasio da postupanje Specijalnog tužiteljstva svjedoči o “stupnju prodora organiziranog kriminala u institucije sustava koje je stvorila bivša vlast”.
No, oporbena Demokratska partija socijalista ističe kako je postupanje Specijalnog državnog tužiteljstva “nastavak prakse revanšizma”, koja traje od 30. kolovoza 2020., koja ima za cilj kriminalizirati prethodnu vlast, uzrokovati političku štetu i oboriti optužnicu u slučaju državnog udara.
Slučaj državnog udara trenutno je u ponovljenom suđenju na sudu, a nakon uhićenja bivše glavne tužiteljice i kaznenih prijava protiv još nekoliko bivših službenika, izgledi za izricanje kazne su neizvjesni.
