Izvještaj o situaciji na Zapadnom Balkanu 15. 04. 2024 – CWBS

Izvještaj o situaciji na Zapadnom Balkanu 15. 04. 2024 – CWBS

Śeverna Makedonija, Crna Gora, Albanija, Bosna i Hercegovina Uskladiti se sa evropskim sankcijama

Zemlje kandidati za članstvo u EU Śeverna Makedonija, Crna Gora, Albanija, Bosna i Hercegovina, kao i Ukrajina i Republika Moldavija proširile su sankcije protiv onih koji su odgovorni za podrivanje ili prijetnju teritorijalnom integritetu, suverenitetu i nezavisnosti Ukrajine. Ove zemlje pristupile su odluci Vijeća EU od 12. marta 2024. kojom se obnavlja režim sankcija (ograničenja putovanja fizičkim licima, zamrzavanje imovine i zabrana davanja sredstava navedenim fizičkim i pravnim licima) na još šest mjeseci do 15. septembra 2024.

Srbija, iako je i kandidat za ulazak u Evropsku uniju, nije podržala odluku Vijeća EU. Na ovaj način Beograd je nastavio svoju politiku protiv pridruživanja evropskim sankcijama u vezi s agresijom Rusije na Ukrajinu, uprkos jasnim signalima Brisela da spoljnu i bezbjednosnu politiku Srbije uskladi sa stavom Evropske unije.

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić je 11. aprila ponovio stav Srbije da se ne pridruži sankcijama Rusiji. „Stav Srbije u vezi s uvođenjem sankcija Rusiji ostaje isti kao i osam dana nakon početka sukoba u Ukrajini. Drugim riječima, sankcije Rusiji neće biti uvedene“, rekao je on.

Srbija pokušava da održi dobre odnose s Francuskom

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je od 8. do 9. aprila u dvodnevnoj pośeti Francuskoj, đe se sastao s francuskim predśednikom Emanuelom Makronom na Élysée palati.

Nakon sastanka na svom Instagram profilu je izrazio nadu da će Francuska podržati Srbiju u svim oblastima, prije svega na evropskom putu Srbije i dijalogu s Prištinom.

Francuski predśednik Emmanuel Macron istakao je da  je budućnost Srbije u Evropskoj uniji. „Francuska je posvećena budućnosti Srbije u EU, budućnosti koja se sada piše“, napisao je Makron na kraju sastanka na X mreži na srpskoj ćirilici kako bi istakao svoj dobar odnos prema Srbiji i Srbima.

„Važno je da Srbija nastavi da precizira svoje izbore, usklađujući svoje stavove s evropskim, i u tom smislu vas podśećam na sastanak u Tirani i sastanak s predśednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim“, naglasio je francuski predśednik u svom obraćanju prije sastanka sa srpskim kolegom. Makron je na ovaj način podśetio Vučića na potrebu pridržavanja zajedničke spoljne i bezbjednosne politike s EU u kontekstu rata Rusije protiv Ukrajine.

Predśednik Srbije je uoči sastanka rekao da bi s francuskim kolegom želio da razgovara o očekivanom pristupanju Kosova Vijeću Evrope, ali učesnici sastanka nijesu komentarisali ovu temu.

Umjesto toga, Vučić je poslije pregovora u Parizu saopštio da su Srbija i Francuska postigle dogovor o kupovini borbenih aviona Rafale od Beograda. Prema njegovim riječima, potpisivanje ugovora se može očekivati za oko dva mjeseca u prisustvu francuskog predśednika. Naime, u ovom trenutku postoji samo mogućnost potpisivanja takvog sporazuma.

Vučićeva pośeta pokazuje napore srpskog lidera da održi obostrano korisne kontakte s tradicionalnim saveznicima Srbije u zapadnoj Evropi. Međutim, ovaj zadatak se usložnjava – zbog nevoljnosti Beograda da se pridruži evropskim sankcijama protiv Ruske Federacije i konfrontacije sa zapadnim zemljama zbog mogućeg članstva Kosova u Vijeću Evrope i usvajanja rezolucije o Srebrenici na Generalnoj skupštini UN.

Srbija će kao odgovor na Rezoluciju o Srebrenici govoriti o genocidu nad Srbima u Drugom svjetskom ratu

Uoči razmatranja na Generalnoj skupštini UN rezolucije o genocidu u Srebrenici, rukovodstvo Srbije je najavilo mogući odgovor Beograda na ovu odluku.

Konkretno, ukoliko rezolucija o Srebrenici bude usvojena, Srbija će Generalnoj skupštini UN podnijeti rezoluciju o „genocidu nad Srbima“ tokom Drugog svjetskog rata – u Kragujevcu, Kraljevu i Jajincima (Srbija), kao i u Jasenovcu (Hrvatska), rekao je 14. aprila predśednik Srbije Aleksandar Vučić. „Tamo je stradalo oko 90 puta više ljudi nego u Srebrenici“, dodao je on. Vučić je naglasio da se u predloženoj rezoluciji ne pominje o kome se radi. Nećemo niđe spominjati Njemce, posebno je istakao.

U stvari, radi se o zvaničnom Beogradu, koji je pokrenuo kampanju da „zamagli“ pitanje Srebrenice skretanjem pažnje na stradanje Srba tokom Drugog svjetskog rata.

To je napravljeno istog dana nakon što je prvi potpredśednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ivica Dačić najavio da će Srbija uputiti protest Hrvatskoj nakon što je hrvatska policija spriječila srpskog ministra dijaspore da (neplanirano) pośeti nekadašnji logor Drugog svjetskog rata u Jasenovcu. „To nije incident, to je zvanična politika Hrvatske, politika negiranja zločina i genocida nad srpskim narodom“, naglasio je Dačić u zvaničnom saopštenju.

Dodik prijeti secesijom Republike Srpske

Ukoliko bude odluka o rezoluciji o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN, Republika Srpska ne vidi smisao da ostane u Bosni i Hercegovini, rekao je predśednik Republike Srpske Milorad Dodik, nakon sastanka državnog vrha Srbije i lidera Republike Srpske. „Ne vidimo smisla da ostanemo u BiH kao sastavni dio BiH. Tražićemo i regulisati svoj status na način da možemo pokušati nastaviti dalje samostalno“, dodao je on.

Američka ambasada u Bosni i Hercegovini objavila je nakon Dodikove izjave da je predśednik Republike Srpske pogrešno vjerovao da će SAD ćutke posmatrati iza njegove separatističke agende da gurne Bosnu i Hercegovinu u sukob. „Svaki pokušaj otcjepljenja od entiteta ili bilo koje druge poddržavne jedinice je antidejtonska akcija koja se neće tolerisati”, navodi se u saopštenju.

Međutim, trenutno se ne zna mnogo o namjeri rukovodstva Republike Srpske da odustane od planova o stvarnom odvajanju od BiH. Prvi korak bi trebala biti odluka o povlačenju iz institucija Bosne i Hercegovine i usvajanju vlastitog zakona o izborima u RS.

Mađarska neće podržati rezoluciju o Srebrenici i pristupanje Kosova Vijeću Evrope

Mađarska će u Komitetu ministara Vijeća Evrope glasati protiv članstva Kosova u Vijeću Evrope i neće podržati rezoluciju o priznanju genocida u Srebrenici u Generalnoj skupštini UN.

Ovo se saznaje iz objave ministra spoljnih poslova Mađarske Petra Sijartoa na društvenim mrežama nakon njegovog telefonskog razgovora sa šefom Ministarstva spoljnih poslova i vršiocem dužnosti premijera Srbije Ivicom Dačićem 13. aprila.

„Mađarska je zainteresovana za uspjeh dijaloga Beograda i Prištine, ali stalna namjera Kosova da se pridruži međunarodnim organizacijama ne pomaže ovom procesu. Potvrdio sam da će Mađarska glasati protiv članstva Kosova u Komitetu ministara Vijeća Evrope i da neće podržati rezoluciju o Srebrenici u UN, niti bilo koji prijedlog koji bi doveo do dalje eskalacije tenzija u regionu“, rekao je Szijártó.

Stav Mađarske o ova dva pitanja je nastavak politike specijalnih odnosa Budimpešte i Beograda. Imajući saveznika u EU, Srbija može da se ośeća sigurnije u vođenju politike koja je u suprotnosti sa zvaničnim stavom Evropske unije.

Priština upozorava na vojnu prijetnju Srbije

Kosovski premijer Albin Kurti upozorio je da Srbija gradi baze oko granice s Kosovom, planirajući da napadne Kosovo.

On je to rekao u nedavnom intervjuu za britanski Telegraph.

Kurti je Telegraphu pokazao snimke iz vazduha na kojima se vidi 41 vojna kasarna u Srbiji, za koje je tvrdio da su strateški pozicionirane i za „odbranu Beograda i za napad na Kosovo“. Druga slika prikazuje 48 srpskih isturenih operativnih baza stacioniranih duž granice sa Kosovom od 381 kilometar. „Oni [Srbija] čekaju priliku da nas napadnu“, rekao je kosovski premijer.

Ove sedmice, kosovski ministar odbrane Ejup Maqedonci zatražio je od NATO-a da ozbiljno shvati raspoređivanje srpskih vojnih snaga u blizini granice s Kosovom. Tokom sastanaka u Generalštabu NATO-a, Makedonci je rekao da raspoređivanje srpskih trupa oko granice s Kosovom „predstavlja stalnu prijetnju stabilnosti Zapadnog Balkana“.

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić redovno negira sve optužbe Prištine. Međutim, u Prištini su sigurni da je sadašnje rukovodstvo Srbije ruski „proksi“, a Kremlj je zainteresovan za napade Srbije na Kosovo, jer će to skrenuti pažnju s rata u Ukrajini.

Crna Gora planira da obučava ukrajinsku vojsku

Kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane Crne Gore, Crna Gora namjerava da se pridruži Misiji vojne pomoći EU za podršku Ukrajini (EUMAM Ukraine). Planira da pošalje tri instruktora koji će učestvovati u obuci ukrajinske vojske, navodi se u saopštenju.

„Sada smo u fazi implementacije nacionalnih procedura, koje bi trebalo da rezultiraju skupštinskom odlukom o učešću predstavnika naših Oružanih snaga u misiji“, saopšteno je iz Ministarstva odbrane. Konačnu odluku o upotrebi vojnih jedinica u međunarodnim snagama mora donijeti Skupština Crne Gore na zahtjev Savjeta za nacionalnu bezbjednost Crne Gore.

Ukoliko odluka bude usvojena, ona će imati važno simboličko značenje – demonstrirati podršku Podgorice kursu dogovorenom sa EU u oblasti bezbjednosti i vanjske politike uprkos prisustvu proruskih snaga u vladajućoj koaliciji.

U Crnoj Gori priveden bivši specijalni tužilac koji je vodio slučaj pokušaja državnog udara

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva 14. aprila uhapšen je bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić zbog sumnje da je počinio nezakonite radnje u vezi sa stvaranjem kriminalne organizacije i zloupotrebom službenog položaja.

Katnić je bio glavni specijalni tužilac od 2015. do 2022. godine. Smijenjen je godinu i po dana nakon promjene vlasti u Crnoj Gori, kada je Demokratska partija socijalista (DPS), nakon trideset godina vladavine, otišla u opoziciju nakon izbora  30. avgusta 2020. Katnić je bio glavni tužilac u suđenju za „državni udar” 2016. godine, u čijoj organizaciji su bili optuženi agenti ruskih specijalnih službi i građani Srbije, među kojima i bivši radnici agencija za sprovođenje zakona, kao i čelnici proruskog Demokratskog fronta – aktuelni predśednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i poslanik Milan Knežević – predśednik Demokratske narodne partije, koja je dio sadašnje vladajuće koalicije Crne Gore. Svi oni su prvostepenom presudom osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne, ali je nakon promjene vlasti Apelacioni sud zatražio da se suđenje ponovi.

Aktuelne vlasti ističu da je pritvor Katnića, kao i drugih bivših visokih funkcionera, borba protiv kriminala. Premijer Milojko Spajić je naglasio da postupanje Specijalnog tužilaštva svjedoči o „stepenu prodora organizovanog kriminala u institucije sistema koje je kreirala bivša vlast“.

Međutim, opoziciona Demokratska partija socijalista je istakla da je djelovanje Specijalnog državnog tužilaštva „nastavak prakse revanšizma“, koja traje od 30. avgusta 2020. godine, a koja ima za cilj da po svaku cijenu kriminalizuje prethodnu vlast, s ambicijom da se osim političke štete, poništi i optužnica u slučaju državnog udara.

Slučaj državnog udara trenutno je u ponovnom suđenju na sudu, a nakon hapšenja bivšeg glavnog tužioca i krivičnih prijava protiv nekoliko drugih bivših zvaničnica, izgledi za izricanje kazne su neizvjesni.