- Skupština Srbije izabrala novu vladu
Za novu vladu glasala su 153 od 199 poslanika Narodne skupštine Srbije, protiv je bilo 46, a 51 je bio odsutan. Nova vlada dobila je podršku vladajuće koalicije. Prisutne opozicione stranke na sjednici glasale su protiv, dok su neki od opozicionara odlučili da ne prisustvuju sjednici.
Novu vladu predvodiće Đuro Macut, jedan od vodećih srpskih stručnjaka za endokrinologiju.
Vladu čini 30 ministara, od kojih su dvije trećine bile dio prethodne vlade.
Među novim članovima je i kritičar studentskih protesta, profesor Univerziteta u Beogradu Dejan Vuk Stanković, koji je imenovan za ministra prosvete.
Demo Beriša, penzionisani vojnik Vojske Srbije, izabran je za ministra za ljudska prava i prava manjina. On je na čelu organizacije Albanaca u Srbiji, Matica Albanaca, ali je više puta govorio protiv nezavisnosti Kosova.
Proruski političar Aleksandar Vulin, čijem imenovanju se protivila Europska unija, nije uvršten u vladu. Ipak, proruski blok u novoj vladi je očuvan.
Liderka prokremaljske stranke Zavetinici, Milica Đurđević Stamenkovski ostaje u vladi. Ona će umjesto Ministarstva za brigu o porodici i demografiju voditi Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.
Nenad Popović, koji je stavljen na listu sankcija SAD zbog povezanosti sa sankcionisanim ruskim kompanijama, zadržao je funkciju ministra bez portfelja.
Ministarstvo informacija i telekomunikacija vodiće novi načelnik Boris Bratina, pristalica prijateljstva sa Rusijom i kritičar EU. Prije nekoliko godina, zapalio je zastavu Europske unije na skupu. Bratina je vanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Sjevernoj Mitrovici, na Kosovu, radi u srpskom sistemu i nije priznat od strane kosovskih vlasti, član je uredništva časopisa Moskovskog državnog instituta za međunarodne odnose (MGIMO).
- Albanija otvara još jedan klaster u pregovorima sa EU
Četvrta međuvladina konferencija između Albanije i EU u Luksemburgu označila je početak pregovora sa Albanijom o Klasteru 2: „Unutrašnje tržište“.
Klaster uključuje sljedeća pregovaračka poglavlja:
Poglavlje 1 – Slobodno kretanje robe,
Poglavlje 2 – Sloboda kretanja radnika,
Poglavlje 3 – Pravo osnivanja i sloboda pružanja usluga,
Poglavlje 4 – Slobodno kretanje kapitala,
Poglavlje 6 – Pravo privrednih društava,
Poglavlje 7 – Pravo intelektualne svojine,
Poglavlje 8 – Politika konkurencije,
Poglavlje 9 – Finansijske usluge,
Poglavlje 28 – Zaštita potrošača i zdravlja
„Proširenje EU ostaje u srži naših prioriteta. Ovaj konkretan napredak odražava našu snažnu posvećenost našim partnerima na Zapadnom Balkanu, regionu koji je ključan za stabilnost i sigurnost Europske unije“, naglasio je Radoslav Sikorski, ministar vanjskih poslova Poljske, zemlje koja trenutno predsjedava Vijećem Europske unije.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare sa ministrom Sikorskim i Martom Kos, europskom komesarkom za proširenje, albanski premijer Edi Rama izrazio je zahvalnost poljskom predsedavajućem EU „na njegovom stabilnom vodstvu i nepokolebljivoj posvećenosti unapređenju ovog procesa“. Dinamičan proces europskih integracija Albanije pomoći će jačanju pozicije vladajuće Socijalističke partije na čelu s Ramom uoči parlamentarnih izbora zakazanih za 11. maj.
- Predsjednik Srbije planira da prisustvuje paradi 9. maja u Moskvi, uprkos upozorenju EU
Europska unija saopćila je da bi posjeta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Moskvi 9. maja prekršila kriterijume EU za zemlje kandidate i mogla da blokira proces europskih integracija Srbije.
Ministarka inostranih poslova Letonije Baiba Braže kazala je da je tokom večere sa zapadnobalkanskim partnerima 14. aprila bilo riječi o pitanju usaglašavanja spoljne i sigurnosne politike zemalja kandidata i EU. Prema njenim riječima, razgovori su uključivali „vrlo jasne instrukcije zemalja članica EU“ da zemlje kandidati ne treba da učestvuju na paradi 9. maja u Moskvi.
„O čemu se također vrlo jasno razgovaralo, a što su potvrdile različite države članice [EU], jeste da bilo kakvo učešće na paradama ili proslavama 9. maja u Moskvi neće biti olako shvaćeno sa europske strane, s obzirom na to da Rusija zaista vodi rat punog razmjera u Europi“, rekla je novinarima visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kalas. EU je, kako je rekla, također vrlo jasno stavila do znanja da blok ne želi da vidi nijednu zemlju kandidata da učestvuje u događajima 9. maja u Moskvi.
EU mora osigurati da potencijalne članice shvate da određene odluke imaju visoku cijenu, rekao je generalni sekretar estonskog ministarstva vanjskih poslova Jonatan Vseviov. Posljedica će biti da oni neće ući u Europsku uniju, dodao je.
Međutim, predsjednik Srbije je odgovorio da se njegovi planovi nisu promjenili.
„Približava nam se period velike diplomatske aktivnosti, kao i velikog pritiska povodom Parade pobjede 9. maja u Moskvi, 80 godina od pobjede nad fašizmom, u kojoj sam, sa jedinicom Vojske Srbije, najavio učešće. Ne znam šta će drugi odlučiti, da li će vojska moći da izdrži pritisak, ali ja svoju odluku nisam promjenio“, izjavio je Vučić 16. aprila.
Ako se planovi predsjednika Srbije sprovedu, i on ipak otputuje u Moskvu, to će biti viđeno kao demarš koji će pokazati da je Beograd spreman da obustavi proces europskih integracija.
- Srpski studenti nastavljaju proteste
Tokom provladinih demonstracija 12. aprila, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je kraj „revolucije u boji“.
Centralni skup u okviru trodnevne kampanje „Ne damo Srbiju“ povodom osnivanja novog političkog saveza oko Vučića, Pokreta za narod i državu, održan je ispred zgrade Skupštine u Beogradu.
Vučić je u govoru iznio i zahtjeve učesnika kampanje državnim institucijama „da uvedu red i mir u zemlji“, navodeći da neće odustati od njih dok ne budu ispunjeni.
U međuvremenu, protesti u Srbiji se nastavljaju.
U Kraljevu se 16. aprila uveče okupilo nekoliko hiljada ljudi na još jednom velikom mitingu. Dan ranije, studenti i srednjoškolci, koji učestvuju u blokadi svojih obrazovnih objekata, došli su u Kraljevo pješke iz nekoliko gradova Srbije.
U Beogradu od 14. aprila uveče traje blokada Radio-televizije Srbije (RTS).
Demonstranti optužuju državni medijski servis za nepotpuno i pristrasno izvještavanje o studentskim protestima. Kako se navodi u njihovom saopćenju, RTS nije izvijestio o studentima koji su se vozili biciklima u Strazbur, kako bi skrenuli pažnju europske javnosti na situaciju u Srbiji.
Predstavnici studenata iz Srbije su 16. aprila biciklima stigli do Strazbura u Francuskoj. Učesnici akcije posjetili su Europski parlament, Vijeće Europe i Europski sud za ljudska prava, predali žalbe i europskim zvaničnicima saopćili ključni zahtev protesta – da se osigura politička i krivična odgovornost srpskih vlasti za smrt 16 osoba usljed urušavanja nadstrešnice na novosadskoj željezničkoj stanici.
- Sudan odlučuje da prizna nezavisnost Kosova
To je saopćila predsjednica Kosova Vjosa Osmani. Ona je na društvenim mrežama objavila snimak sastanka sa sudanskim ministrom vanjskih poslova Alijem Jusufom al-Šarifom na marginama diplomatskog foruma u Antaliji u Turskoj, uz napomenu da je od sudanskog ministra dobila poruku da je sudanski predsjednik odlučio da prizna Kosovo i da će dvije zemlje uspostaviti diplomatske odnose.
Priznanje Sudana dolazi nekoliko sedmica nakon što je još jedna zemlja na afričkom kontinentu, Kenija, potvrdila takvo priznanje. Kosovska predsjednica je istakla da tempo priznavanja neće jenjati.
Kao i u slučaju Kenije, srpski zvaničnici, ali i pojedini analitičari, govore o kampanji lobiranja predstavnika Prištine za dobijanje priznanja Kosova. Smatra se da je ključnu ulogu u tome imao bivši kosovski ministar inostranih poslova i predsjednik Kosova Bedžet Pacoli, koji je trenutno u opoziciji. Dobivanje većeg priznanja Kosova moglo bi pomoći Pacoliju da se vrati na vlast.
- Srbija proglasila hrvatske državljane „nepoželjnima“ zbog „sigurnosne prijetnje“
Ambasada Hrvatske u Beogradu primila je izvještaje o protjerivanju troje hrvatskih državljana iz Srbije od 7. do 9. aprila. Ambasador Hrvatske u Srbiji Hidajet Biščević rekao je novinarima da je, prema dostupnim izvještajima, odluka o protjerivanju hrvatskih državljana donesena na osnovu toga što navodno predstavljaju prijetnju po sigurnost Srbije.
Među onima koji se smatraju za persona non grata u Srbiji su i čelnik Hrvatske privredne komore i hrvatska državljanka koja već 12 godina živi u Beogradu i tamo ima porodicu – muža i maloljetno dijete.
Ministarstvo spoljnih poslova uputilo je protestnu notu Srbiji zbog „neprihvatljivog ponašanja prema hrvatskim građanima“ „bez čvrstih argumenata“.
Hrvatski premijer Andrej Plenković zatražio je 10. aprila objašnjenja od Beograda o protjerivanju trojice hrvatskih državljana, koje je nazvao „neprihvatljivim“, odbacivši „insinuacije da se naši građani na bilo koji način miješaju u unutrašnje stvari Srbije“.
Europska komisija je 11. aprila izrazila zabrinutost zbog protjerivanja hrvatskih državljana iz Srbije.
„Zabrinuti smo zbog izvještaja da su vlasti naredile građanima EU da napuste Srbiju na osnovu toga što navodno predstavljaju sigurnosni rizik“, rekao je portparol Komisije Gijom Mersije. Mjere koje se preduzimaju radi zaštite nacionalne sigurnosti moraju se sprovoditi u skladu sa zakonskim odredbama Srbije, kao i standardima EU i međunarodnim standardima za zaštitu ljudskih prava, a takve mjere ne bi trebalo da rezultiraju ograničavanjem slobode kretanja bilo kog pojedinca, uključujući i strane državljane, dodao je Mersije.
Posljednjih mjeseci, srpske vlasti su odlučile da proteraju 16 hrvatskih državljana pod optužbom da predstavljaju sigurnosnu prijetnju, a za još 16 hrvatskih državljana zabranjen je ulazak u Srbiju.
Hrvatski premijer smatra da protjerivanje Hrvata iz Srbije nije izolovan incident, već „sistem“ koji se mora zaustaviti. „Bilo kakva unutrašnja politička pitanja u Srbiji“ ne bi trebalo da utiču na Hrvatsku ili njene građane, naglasio je Plenković.
Kao što je poznato, srpske vlasti su i ranije optuživale Hrvatsku da je umiješana u organizovanje studentskih protesta („revolucija u boji“) u Srbiji. Iako nisu dostavljeni nikakvi dokazi koji bi potkrijepili ove navode, kampanja protjerivanja Hrvata je očigledno povezana s ovim optužbama Beograda.
Nakon prvih slučajeva zabrane ulaska i protjerivanja hrvatskih državljana iz Srbije prije nekoliko mjeseci, zvaničnici u Zagrebu već su preporučili hrvatskim državljanima da odgode sva putovanja u Srbiju koja nisu neophodna.
- Sjeverna Makedonija i Mađarska potpisale su Memorandum o razumijevanju o jačanju suradnje
Sporazum uspostavlja „institucionalnu i formalnu“ suradnju između ministarstava europskih poslova dvije zemlje i ima za cilj da olakša integraciju balkanske zemlje u Europsku uniju. Suradnja će uključivati kurseve obuke i programe stažiranja za službenike, sa posebnim fokusom na efikasno korištenje sredstava EU.
„Postoji snažno strateško partnerstvo između Mađarske i Sjeverne Makedonije, zasnovano na zajedničkim vrijednostima i zajedničkim interesima, a to se odnosi i na pitanja vezana za proces europskih integracija”, rekao je nakon razgovora u Skoplju 11. aprila mađarski ministar za europska pitanja Janoš Boka.
„Ovo partnerstvo donosi konkretnu podršku na našem putu ka EU kroz razmjenu iskustava, stručnosti i zajedničkog pristupa izazovima integracije”, naglasio je ministar za europska pitanja Sjeverne Makedonije Orhan Murtezani.
Memorandum o suradnji je još jedan korak u izgradnji posebnih odnosa između Budimpešte i Skoplja. Viktor Orban nastavlja da aktivno gradi svoju mrežu pristalica na Zapadnom Balkanu, oslanjajući se na Sjevernu Makedoniju, kao i na Srbiju i Republiku Srpsku u Bosni i Hercegovini, u pokušaju da ojača svoj međunarodni i regionalni uticaj.
