- U Sjevernoj Makedoniji drugi krug predsjedničkih izbora
Kandidatkinja oporbenog VMRO-DPMNE, Gordana Siljanovska-Davkova osvojila je 40% glasova u prvom krugu predsjedničkih izbora u Sjevernoj Makedoniji 24. travnja. Aktualni predsjednik Stevo Pendarovski, kojeg podržava vladajuća stranka SDSM, dobio je nešto manje od 20%.
Drugi krug predsjedničkih izbora u kojem će se sučeliti Gordana Siljanovska-Davkova i Stevo Pendarovski održat će se 8. svibnja uz parlamentarne izbore.
Treće i četvrto mjesto u prvom krugu zauzela su dva predstavnika albanske manjine: ministar vanjskih poslova, kandidat DUI Bujar Osmani (13%) i gradonačelnik Gostivara, kandidat oporbene koalicije “Vredi” Arben Taravari (9%). Doprinos albanskih birača mogao bi postati odlučujući u drugom krugu. Stručnjaci predviđaju da bi glasovi Osmanijevih pristaša mogli otići Pendarovskom, dok bi oporbeno nastrojeni Albanci koji su glasovali za Taravarija mogli odlučiti odbaciti oba kandidata.
- EP glasa za Plan rasta za Zapadni Balkan
Novi plan Europske unije predviđa financiranje zemalja Zapadnog Balkana u iznosu od šest milijardi eura, od čega će dvije milijarde biti osigurane u obliku bespovratnih sredstava, a preostale četiri u obliku zajmova.
Plan rasta trebao bi nadopuniti postojeće alate pristupne potpore, s tim da dodjela sredstava iz novog paketa financijske potpore podliježe nizu dodatnih uvjeta. Pretpostavlja se da zemlje kandidati za dobivanje sredstava u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan moraju u potpunosti uskladiti svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s politikom EU-a, uključujući i europske sankcije protiv Rusije.
Drugi uvjet za Kosovo i Srbiju je napredak u procesu normalizacije odnosa.
Dodatni uvjeti čine dobivanje sredstava po novom Planu rasta izuzetno problematičnim, prije svega za Srbiju.
- Srbija se obavezuje normalizirati odnose s Kosovom kako bi ušla u EU
Ministri vanjskih poslova EU donijeli su amandmane na poglavlje 35 u pristupnim pregovorima sa Srbijom, čime su obavezama Srbije dodani koraci usmjereni na normalizaciju odnosa s Kosovom. Riječ je o provedbi sporazuma koju su podržali Beograd i Priština u okviru dijaloga uz posredovanje EU prošle godine u Bruxellesu i Ohridu.
Među glavnim klauzulama sporazuma su obaveze koje su strane preuzele da međusobno priznaju dokumente i nacionalne simbole, uključujući putovnice, diplome i registarske tablice, kao i obaveza Srbije da se ne protivi članstvu Kosova u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji.
Zapravo, riječ je o potrebi da Beograd de facto prizna neovisnost Kosova i da se prekine srpska kampanja protiv članstva Kosova u Vijeću Europe. Ovi uvjeti postaju značajna prepreka europskim integracijama Srbije.
- Generalna skupština UN odgodila razmatranje rezolucije o Srebrenici
Sjednica Generalne skupštine UN, na kojoj se 2. svibnja trebalo glasati o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici, odgođena je.
Tekst rezolucije se šalje na doradu ukoliko zemlje članice UN imaju još prijedloga, rekao je veleposlanik BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija. Daje se više vremena svima, pa i onima koji sada govore protiv dokumenta, da se upoznaju sa stvarnim činjenicama i da iznesu svoje prijedloge.
Rezolucija o Srebrenici sadrži poziv da se 11. srpnja proglasi Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici 1995. godine, te da se informacije o tom zločinu uvrste u nastavne planove i programe u zemljama članicama UN. Srbi iz Bosne i Hercegovine i Srbije su kategorički protiv nacrta jer su suglasni da je u Srebrenici počinjen zločin, ali ne i genocid.
Odgađanje glasanja o Rezoluciji u Generalnoj skupštini UN-a objašnjava se aktivnim djelovanjem Beograda na vanjskopolitičkom planu i radikalizacijom stavova među Srbima i Bošnjacima u BiH.
- VS UN održava još jedan sastanak o Kosovu
Vijeće sigurnosti UN raspravljalo je o redovitom izvješću glavnog tajnika UN, Antonija Guterresa o radu misije UN na Kosovu (UNMIK).
U izvješću za razdoblje od 19. rujna 2023. do 15. ožujka 2024, koje je na sjednici predstavila šefica UNMIK Caroline Ziadeh, glavni tajnik UN posebno je osudio incident od 24. rujna prošle godine u selo Banjska, kada je došlo do oružanog sukoba između srpske paravojne skupine i kosovske policije. Guterres je pozvao da se istraga dovrši i da se počinitelji odmah privedu pravdi.
U izvješću je također izražena zabrinutost zbog zabrane korištenja dinara u gotovinskim transakcijama na Kosovu, jer je imala negativan utjecaj na srpsku zajednicu. Glavni tajnik UN pozvao je na hitnu raspravu o otvorenim pitanjima u okviru dijaloga uz posredovanje Europske unije.
U izvješću se ukazuje na hitnost formiranja Zajednice srpskih općina, što je dužnost Prištine prema ranije potpisanim sporazumima u okviru dijaloga uz posredovanje EU.
Većina stalnih i nestalnih članica Vijeća sigurnosti, podržavajući glavne točke izvješća glavnog tajnika UN, izrazila je zabrinutost zbog nedostatka napretka u istrazi i kaznenom progonu počinitelja oružanog incidenta u Banjskoj prošlog rujna i istaknuo je potrebu da obje strane ispune svoje obveze prema prethodno potpisanim ugovorima.
Sjednica je održana u prilično napetoj atmosferi. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bio je izrazito nezadovoljan time što su, uz predsjednicu Kosova Vjosu Osmani, sastanku prisustovale kosovske žene koje su stradale od Srba tijekom rata.
Sastanak VS UN zapravo je postao dio kampanje za i protiv članstva Kosova u Vijeću Europe, koju ovih dana intenzivno sprovode Beograd i Priština.
- Europski parlament odobrio je liberalizaciju viznog režima za građane Srbije koji žive na Kosovu.
Za ukidanje viza nositeljima putovnica koje izdaje Koordinacijski ured Srbije 23. travnja glasovalo je 406 od 597 zastupnika Europskog parlamenta, 97 ih je bilo protiv, a 94 suzdržana.
Vijeće EU tek treba odobriti odluku.
Sve zemlje zapadnog Balkana imaju bezvizni režim putovanja sa zemljama Europske unije.
Građani Srbije na Kosovu koji imaju putovnice koje je izdala Koordinacijska uprava Srbije i dalje su jedini stanovnici regije kojima je potrebna viza za putovanje u EU. Srbijanske vlasti više su puta isticale da je ovakva situacija diskriminacija građana Srbije koji žive na Kosovu.
- Forumi o sigurnosnoj suradnji CIE i Zapadnog Balkana održani u Mađarskoj
U Budimpešti je održan sastanak Srednjoeuropske obrambene suradnje (CEDC) i Budimpeštanskog sigurnosnog dijaloga (BSD) u sklopu kojeg je održana izložba obrambene industrije. Pet zemalja srednje Europe (Austrija, Češka, Hrvatska, Mađarska (koja trenutno predsjeda CEDC), Slovačka i Slovenija) i šest zemalja zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija) sudjelovali su u događajima.
Glavne teme pregovora CEDC-a bile su aktualni sigurnosni izazovi s kojima se Zapadni Balkan suočava, te europske i euroatlantske integracije regije, kao i uspostava Akademije za sigurnost i obranu Zapadnog Balkana u Crnoj Gori.
Budimpeštanski sigurnosni forum raspravljao je o mjestu srednje Europe i zapadnog Balkana u novoj europskoj sigurnosnoj arhitekturi.
Ministar nacionalne obrane Mađarske Kristóf Szalay-Bobrovniczky je u pozdravnom govoru na BSD-u istaknuo: „svi govore o ratu, a mir je naše najvažnije blago“, treba ga čuvati i iskoristiti svaku moguću priliku da bi se naglasila važnost mira. O tom iznimno važnom pitanju treba se čuti glas Srednje Europe i Zapadnog Balkana, istaknuo je. Naša je dužnost “biti branitelji mira”, istaknula je Szalay-Bobrovniczky.
Događaji pokazuju da Mađarska aktivno radi na promicanju svoje vizije europske sigurnosne politike, prije svega u vezi s ratom u Ukrajini i formiranju kruga istomišljenika kako unutar EU tako i izvan Europske unije – na Zapadnom Balkanu. Intenzivna interakcija mađarskih vlasti sa Zapadnim Balkanom ima za cilj ne samo promicanje etabliranja Mađarske kao regionalnog lidera, već i utjecaj na vanjsku i sigurnosnu politiku zemalja Zapadnog Balkana kako bi se ona približila poziciji koju drži Budimpešta.
- Dodik se sastao s Patruševom
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sudjelovao je na “Međunarodnom sastanku visokih predstavnika o sigurnosnim pitanjima” u Sankt Peterburgu. Dodik se na marginama foruma sastao sa sekretarom ruskog Vijeća sigurnosti Nikolajem Patruševim.
Patrušev je istaknuo da Moskva posebno cijeni “principijelni stav” Republike Srpske “protiv usklađivanja sa sankcijama” i “čvrstu i dosljednu liniju u vezi s ukrajinskom krizom”.
Dodik je pak zahvalio Patruševu na načinu na koji se prema Republici Srpskoj “tretiraju u Rusiji” – “Vama osobno, predsjedniku Putinu i ruskoj državi”. Prema njegovim riječima, riječ je o strateškoj suradnji koja je “od ključnog značaja” za “daljnji opstanak” Republike.
Još jedan susret čelnika bosanskih Srba s predstavnicima ruskog vodstva vjerojatno je trebao pokazati potporu koju Ruska Federacija pruža Republici Srpskoj, te postati dio vanjskopolitičke kampanje Srbije protiv donošenja Rezolucije o Srebrenici na Generalnoj skupštini UN. Međutim, službena izvješća koja dolaze s ruske strane nakon sastanka Patruševa s Dodikom stavljaju fokus na potporu Rusiji koju je izrazila Republika Srpska. Praćenje sastanka u ruskim medijima pokazalo je da Moskva zbog nedostatka podrške u međunarodnoj areni pati ništa manje od Republike Srpske.
