- „Studentska lista“ pobijedila na parlamentarnim izborima u Srbiji
Na prijevremenim parlamentarnim izborima u Srbiji 25. listopada pobijedila je „Studentska lista – Studenti pobjeđuju“, koju je formirao studentski prosvjedni pokret. Pobjeda „Studentske liste“ bila je rezultat gotovo dvije godine prosvjeda koji su počeli nakon pada nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu, pri čemu je poginulo 16 ljudi. Prosvjednici, uglavnom mladi, najprije su od vlasti tražili da pronađe i kazni odgovorne za tragediju, a zatim su, kada njihovi zahtjevi nisu bili ispunjeni, studenti pozvali na raspisivanje prijevremenih izbora.
Na „Studentskoj listi“, koju je formirao prosvjedni pokret i koja je imala 250 kandidata za zastupnike, našli su se znanstvenici, sveučilišni profesori, liječnici, kulturni djelatnici i aktivisti civilnog društva. Tijekom kampanje čelnici saveza naglašavali su kao prioritete borbu protiv korupcije, obnovu neovisnosti pravosuđa, zaštitu demokratskih institucija i slobodu medija.
Republičko izborno povjerenstvo (RIK) 29. listopada objavilo je preliminarne rezultate na temelju obrađenih 8.338 od ukupno 8.392 biračka mjesta, prema kojima je „Studentska lista“ osvojila nešto više od 53 posto glasova. Na drugom je mjestu lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ s gotovo 39 posto glasova. Time „Studentska lista“ dobiva većinu u novom sazivu parlamenta i moći će samostalno formirati vladu.
Rezultati glasovanja po regijama pokazuju da je vladajuća stranka izgubila u većini regija Srbije. „Studentska lista“ u Beogradu je osvojila 63 posto glasova, nasuprot gotovo 32 posto za „Ujedinjenu Srbiju“. U Vojvodini je omjer bio 52 posto prema manje od 40 posto, a u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji 51 posto prema 40 posto. Nasuprot tome, u Južnoj i Istočnoj Srbiji prvo je mjesto, s malom prednošću, zauzela „Ujedinjena Srbija“ s 46 posto prema 44 posto za „Studentsku listu“.
Oporba je uvjerljivo pobijedila i među dijasporom. Na biračkim mjestima u inozemstvu „Studentska lista“ osvojila je 73 posto glasova, dok je „Ujedinjena Srbija“ dobila samo 25 posto.
Na izborima je sudjelovalo 4.433.055 birača, što predstavlja rekordnih 69 posto svih registriranih birača. Prema mišljenju stručnjaka, upravo je visoka izlaznost, koja se objašnjava aktivnim sudjelovanjem prosvjednog biračkog tijela, stvorila uvjete za pobjedu oporbenog pokreta.
Službeni rezultati izbora još nisu objavljeni jer izborni proces nije završen. Za 1. studenoga zakazano je ponovljeno glasovanje na 53 biračka mjesta na kojima rezultate glasovanja od 25. listopada nije bilo moguće utvrditi ili je glasovanje poništeno.
- Aleksandar Vučić priznao poraz
Uvjerljiva prednost oporbe dovela je do toga da dugogodišnji čelnik Srbije Aleksandar Vučić, ubrzo nakon zatvaranja birališta, javno prizna poraz provladinog bloka „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ i proglasi pobjedu „Studentske liste – Studenti pobjeđuju“. Ipak, kako tvrde mediji, iza tog poteza skrivala se dramatična politička situacija i rizik od scenarija uporabe sile.
Kako je izvijestio britanski list The Times, vladajuća stranka u nedjelju navečer bila je spremna upotrijebiti silu kako bi zadržala vlast. U središte Beograda dovedeno je oko 4.000 policajaca i više od 3.000 pristaša vlasti spremnih na nasilne akcije. Međutim, oko 21:30, sat i pol nakon zatvaranja birališta, snage sigurnosti iznenada su se povukle s blokiranih ulica, a Vučić je dao izjavu u kojoj je priznao rezultate.
Prema izvorima The Timesa, presudan čimbenik bili su hitni telefonski pozivi europskih političara i visokih dužnosnika koji su Vučića upozorili na katastrofalne posljedice pokušaja nasilnog preuzimanja vlasti.
U međuvremenu je službena glasnogovornica Aleksandra Vučića kategorički zanijekala informacije o pripremama državnog udara. Prema njezinim riječima, velika koncentracija pripadnika snaga reda u glavnom gradu bila je uzrokovana isključivo rizicima od masovnih nereda i provokacija prosvjednika.
- Prvi koraci vlasti „Studentske liste“
Predstavnici „Studentske liste“ nakon izbora iznijeli su koji će biti prvi koraci buduće vlasti u ključnim pitanjima unutarnje i vanjske politike.
Kandidat „Studentske liste“, profesor i akademik Radomir Saičić, u intervjuu za NIN naglasio je da su „zajednički interesi“ „Studentske liste“ „vladavina prava, borba protiv korupcije, oslobađanje medija i gospodarski razvoj“.
U gospodarskoj sferi, prema njegovim riječima, „u prvih 30 dana bit će osigurana stabilnost tečaja dinara, redovita isplata plaća i mirovina, kao i opskrba energijom, uključujući naftu, plin i rad Elektroprivrede Srbije“. U tu svrhu, naveo je Radomir Saičić, srbijanska izaslanstva vodit će pregovore u Washingtonu o postojećim američkim sankcijskim ograničenjima protiv Naftne industrije Srbije (NIS), a u Moskvi o novom plinskom sporazumu, „s ciljem sklapanja dugoročnih aranžmana“. Također, prema njegovim riječima, „bit će utvrđen i usvojen proračun za 2027. godinu, uz zaokret u trošenju sredstava prema većoj transparentnosti“. Osim toga, „u roku od 100 dana bit će poduzete mjere usmjerene na čišćenje države od kriminala, restrukturiranje i profesionalizaciju upravljanja“.
Ilija Srdanović, prvi na „Studentskoj listi“, u intervjuu za Radio Slobodna Europa (RSE) uvjerio je da će Srbija pod novom vlašću nastaviti europske integracije. „Ostajemo na putu europskih integracija“, naglasio je. Kao prioritet na putu prema EU naveo je usklađivanje unutarnje politike s pregovaračkim poglavljima 23 i 24 (ljudska prava i vladavina prava).
Govoreći o odnosu buduće vlasti „Studentske liste“ prema Rusiji, Srdanović je naglasio da će se to, kao i druga pitanja međunarodne politike, rješavati „u otvorenom dijalogu“ s građanima. Na pitanje novinara znači li to da bi se stav prema sankcijama Rusiji mogao preispitati, Srdanović je izjavio: „To može značiti da će građani Srbije nedvosmisleno odrediti te odnose“.
Govoreći o Kosovu i Metohiji, Srdanović je naglasio: „Ostajemo otvoreni, ostavljamo prostor za otvoren dijalog i rješavanje pitanja u interesu naših građana i svih u međunarodnoj zajednici“. Na izravno pitanje novinara „Znači li to punu provedbu Bruxelleskog sporazuma?“ (sporazuma o normalizaciji odnosa koji su Beograd i Priština sklopili uz posredovanje EU prije više od 10 godina), Srdanović je odgovorio: „To znači da ćemo mi, kao odgovorno društvo i odgovorna vlada, u budućnosti poštovati međunarodno usuglašene protokole“. Istodobno je naglasio: „Svi protokoli koje su naši dužnosnici dogovorili u ime Srbije mogu biti, to ne znači nužno da će biti, ali mogu biti preispitani s gledišta njihove usklađenosti s Ustavom Republike Srbije“.
- Vijeće sigurnosti UN-a raspravljalo o stanju u Bosni i Hercegovini
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda 30. listopada jednoglasno je produljilo mandat misije EUFOR Althea u Bosni i Hercegovini za još godinu dana. Rezoluciju o EUFOR-u, koju je predložila Ujedinjena Kraljevina, podržalo je svih 15 članica Vijeća sigurnosti.
Drugo pitanje izazvalo je raspravu – budućnost Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR).
Stalni predstavnik Ruske Federacije pri UN-u Vasilij Nebenzja ponovno je zatražio zatvaranje Ureda visokog predstavnika. Osporio je pravnu osnovu djelovanja vršitelja dužnosti visokog predstavnika Louisa Crishocka i optužio zapadne zemlje da nastoje zadržati vanjsku kontrolu nad upravljanjem Bosnom i Hercegovinom. Prema njegovim riječima, daljnja prisutnost Ureda visokog predstavnika nespojiva je sa suverenitetom Bosne i Hercegovine i nije opravdana.
Predstavnik Kine Sun Lei donekle se složio s tim stajalištem. Po njegovu mišljenju, institucija visokog predstavnika i njezine proširene, takozvane bonske ovlasti, predstavljaju „posebne aranžmane za posebno razdoblje“ i ne bi ih trebalo produljivati niti pretvarati u trajno rješenje. „Sudbina Bosne i Hercegovine mora biti u rukama njezina naroda, a njezini građani trebaju samostalno odlučivati o državnim pitanjima“, rekao je, pozivajući međunarodnu zajednicu da poštuje suverenitet Bosne i Hercegovine i izbjegava miješanje u njezine unutarnje poslove.
Sjedinjene Države podržale su rad OHR-a u ovoj fazi, ne isključujući mogućnost da ta institucija u budućnosti bude ukinuta. „Uspjeh visokog predstavnika podrazumijeva izgradnju stabilne, sigurne i suverene Bosne i Hercegovine, čak i ako to znači da će njegova funkcija jednoga dana postati nepotrebna“, rekla je predstavnica SAD-a pri UN-u Tammy Bruce.
Europske zemlje – Ujedinjena Kraljevina, Francuska, Danska i Latvija – potvrdile su potporu Uredu visokog predstavnika.
Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović naglasio je da bi slabljenje institucija uspostavljenih radi zaštite Daytonskog sporazuma, osobito Ureda visokog predstavnika, imalo katastrofalne posljedice za mir i sigurnost Bosne i Hercegovine i regije. Naglasio je potrebu imenovanja novog visokog predstavnika bez smanjenja njegovih ovlasti i mandata.
