- Reakcija međunarodne zajednice i srbijanskih vlasti na incident na sjeveru Kosova
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da je Sjevernoatlantski savez odobrio odluku o povećanju mirovnog kontingenta nakon nemira na sjevernom Kosovu. NATO će poslati dodatnih 700 vojnika – riječ je o pričuvnoj bojni koja je stavljena u pripravnost i koristit će se po potrebi. “I dalje pozivamo Beograd i Prištinu da se uključe u dijalog koji će omogućiti EU kao jedini način za rješavanje otvorenih pitanja i postizanje rješenja koja poštuju prava svih zajednica. To je ključ održive sigurnosti i stabilnosti na Kosovu i u regiji”, istaknuo je glavni tajnik NATO-a.
Kosovski premijer Aljbin Kurti pozdravio je odluku NATO-a rekavši da Srbija uz pomoć Rusije želi destabilizirati regiju. “Ti ljudi se žele vratiti 30 godina unatrag. Ali to se neće dogoditi”, rekao je Kurti. Smatra da je potpora NATO-a sada potrebna, jer je granica sa Srbijom jako duga, a Vojska Srbije je nedavno povećala svoj potencijal i ima dosta vojne opreme i iz Ruske Federacije i Kine. A.Kurti izjavio je da su napadači u selu Banjska imali oružje proizvedeno u Srbiji, koje se ne može kupiti na slobodnom tržištu. Po njegovom mišljenju, lider Srpske liste Milan Radoičić je samo izvršitelj napada na sjeveru Kosova. Dobio je logističku potporu iz Beograda, vojnu opremu i podršku, ali i političke naloge. Smatra da sada netko vremeplovom pokušava sve vratiti u devedesete, kada su postojali Milošević i Arkan Sada je Slobodan Milošević Aleksandar Vučić, a Željko Ražnatović Arkan je Milan Radoičić, koji je vrlo poznat po raznim zločinima na Kosovu kao i po švercu. A. Kurti je podsjetio da je u dvije i pol godine koliko je bio na vlasti uništeno devet laboratorija za proizvodnju narkotika na sjeveru dio Kosova.
Kako bi se situacija normalizirala, američki državni tajnik Anthony Blinken razgovarao je sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem i istaknuo hitnu potrebu za deeskalacijom napetosti s Kosovom i privođenjem pravdi odgovornih za nedavne nasilne napade. Blinken je izrazio potporu akcijama KFOR-a i EULEX-a kao odgovor na događaj, istaknuvši da su incidenti poput onih kod samostana Banjska neprihvatljivi izazovi za međunarodnu zajednicu, pozdravivši pojačanu prisutnost KFOR-a i odluku NATO-a da dopusti raspoređivanje dodatnih snaga. Državni tajnik je istaknuo da Srbija treba pratiti trenutnu deeskalaciju uz potpuno ispunjavanje obveza iz sporazuma o normalizaciji odnosa u okviru dijaloga uz posredovanje EU.
Istovremeno, Europska unija također je vrlo zabrinuta zbog pojačane prisutnosti srpske vojske u blizini granice s Kosovom, rekao je šef europske diplomacije Josep Borrell. “Raspoređivanje vojske uz administrativnu granicu s Kosovom vrlo je alarmantno i mora se odmah zaustaviti”, rekao je Borel.
Prisutnost pet tisuća NATO vojnika na Kosovu jamstvo je da se kriza neće preliti u regiju. Dobro je da su Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Albanija članice NATO-a, kako bi se spriječio izravan sukob kosovske i srpske vojske, smatra predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski.
Veleposlanik Velike Britanije u Srbiji Edward Ferguson rekao je da su mnoga pitanja ostala neodgovorena nakon događaja u Banjskom te da bi Beograd trebao olakšati istragu jer nema opravdanja za napade na policiju. Oni predstavljaju stvarnu prijetnju regionalnoj stabilnosti, a to u današnjem svijetu nitko ne želi. Međunarodni partneri Srbije pozorno prate situaciju i nadaju se da će Beograd, s obzirom na značajan utjecaj na zajednice na sjeveru Kosova, odigrati odgovornu ulogu, kako u smirivanju trenutne situacije, tako i u pronalaženju puta ka stabilnijim odnosima sa susjedima.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je u obraćanju javnosti da još nije pročitao pismo Milana Radoičića, koji je bio vođa skupine Srba sa sjevera Kosova koja je napala kosovsku policiju. Vučić smatra da je to stvar tužitelja i drugih državnih organa. „Ako je itko mislio da će pobjeći, neće! Pouzdano znam da policija mora prikupljati obavijesti”, rekao je Vučić.
Istodobno, Bezbjednosno-demokratski forum ocijenio je da je “pismo” bivšeg potpredsjednika Srpske liste Milana Radoičića, koji je najavio da je osobno planirao pohod na sjever Kosova, bez dogovora o tom pitanju s Beogradom, ne stavlja na to točku, već samo provocira brojna pitanja o događajima u Banjskoj, koji su ozbiljno ugrozili i samu Srbiju. Radoičićevo “pismo” prije svega odražava potpuno nerazumijevanje vlastite odgovornosti, ali i političke situacije u kojoj se Srbija zbog toga našla.
U međuvremenu, SAD je službeno pozvao Srbiju da povuče svoje snage koje se nalaze na granici s Kosovom. “Vidimo značajno raspoređivanje srpskih snaga duž granice s Kosovom, uključujući raspoređivanje topništva, tenkova i pješaštva bez presedana”, rekao je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić morao je reagirati kako nema namjeru narediti vojsci da prijeđe administrativne prijelaze s Kosovom, dodajući da će povući srpske snage s tog područja jer bi eskalacija sukoba bila kontraproduktivna kada je riječ o naporima Srbije da postane članica Europske unije. A. Vučić je primijetio da su upozorenja Washingtona nerazmjerne, jer se broj srpskih snaga u blizini Kosova smanjuje, podsjetivši da je prošle godine u blizini administrativne linije bilo 14.000 vojnika, a danas ih je 7.500, a smanjit će se na 4.000.
Tako se stječe dojam da predsjednik Srbije razumije odgovornost Beograda za krvavi incident na sjeveru Kosova. I premda se za domaću publiku optužbe iznose isključivo na račun albanske strane i osobno premijera A. Kurtija, u međuvremenu se u komunikaciji s međunarodnom zajednicom koriste sasvim drugi argumenti. A. Vučić inzistira da krvavi incident šteti napretku europskih integracija Srbije i baca sjenu na odnose s kolektivnim Zapadom, za što službeni Beograd, očito, uopće nije zainteresiran. No, onda se postavlja logično pitanje tko zapravo stoji iza akcija Milana Radoičića i njegove oružane skupine. S jedne strane, Beograd je pokušao heroizirati trojicu stradalih Srba, predstavljajući ih kao mučenike u borbi za prava vlastitog naroda na sjeveru Kosova, a s druge strane A. Vučić govori o Radoičićevoj osobnoj odgovornosti za incident pred organima gonjenja. Taj rekao je da je sve sam isplanirao, ali u to nitko ne vjeruje. Vrlo je vjerojatno da je netko iz okruženja predsjednika A. Vučića blisko “komunicirao” s Radoičićem i eventualno davao upute u vezi s planiranim akcijama. Čini se da sam A. Vučić nije bio dublje upućen u planiranu provokaciju na sjeveru Kosova ili se jednostavno nije želio u nju osobno uključiti, no moguće je da nije zabranio drugima iz svog političkog kruga da režiraju akcije Radoičića, ali na vlastitu odgovornost. Nakon neuspjeha provokacije, nekoga je trebalo okriviti za njezinu pripremu, pa su odlučili okriviti glavnog izvršitelja, koji nije glavni organizator, koji je trenutno u sjeni. Beograd razumije da će zapadni saveznici uskoro doći do organizatora, ali se nada da će ipak biti načina za povlačenje. Ako se u Washingtonu ili Bruxellesu pojave konkretni dokazi, A. Vučić, najvjerojatnije, neće do kraja pokrivati osobu koja se osramotila u pripremi operacije. Pritom je moguće da je ruska strana izravno komunicirala s Radoičićem i davala svoje savjete i upute. Ali to nije moglo proći nezamijećeno od strane srpskih specijalnih službi, tada će saveznici opet imati pitanja o stavu službenog Beograda. Dok jednadžba ostaje s nekoliko nepoznanica, još neko vrijeme neće biti do kraja riješena, ali u slučaju da se pronađe i jedan pravi nalogodavac incidenta na sjeveru Kosova, situacija će se razviti u trenu. Aktualni predsjednik Srbije, odajući počast stradalim Srbima u tom incidentu, već se uspio zaštititi od mogućih napada vlastitih radikalnih snaga u njegovom smjeru, kada će morati “predati” nekoga iz svog okruženja, ako neki detalji neuspjele operacije nekako postanu poznati. Tako da zasad ima win-win situaciju, osim ako netko iz nekog razloga ne upre prstom u njega osobno.
- Reizbor Milorada Dodika za predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata
Milorad Dodik jednoglasno je ponovno izabran za predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na Sedmom stranačkom kongresu u Doboju. Podržalo ga je 937 delegata koji su sudjelovali u radu kongresa. U izvješću koje je prezentirao nazočnima prije glasanja, Dodik je istaknuo da legalitet institucija i vlasništvo nad imovinom Republike Srpske nikada nije dovedeni u pitanje, te da se SNSD godinama zalaže za ta pitanja. Naglasio je da se Ustavni sud BiH pretvorio u izvršitelja koji želi da uništi RS i da je u tom smislu neustavan jer kao da gazi Bosnu i Hercegovinu čiji Ustav treba da je štiti.
Milorad Dodik je odmah nakon reizbora na čelo Saveza nezavisnih socijaldemokrata održao govor u kojem je ponovno iznio svoje kontroverzne stavove o svojoj viziji budućnosti Bosne i Hercegovine. Dodik je rekao da bi se u budućnosti mogla otvoriti prilika da se predloži sporazum o “mirnom razlazu Republike Srpske i Federacije BiH, što bi se na kraju trebalo i dogoditi, jer će na miran način osigurati bolji život“. Želimo samo jaku Republiku Srpsku, koja aktivno surađuje sa Srbijom, ali i s drugim čimbenicima, istaknuo je Dodik. Ponovio je i oprečne stavove o aktualnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, kazavši da je BiH nametnuta, prisilna državna zajednica koja se pod pritiskom stvara i pod pritiskom održava.
Moguće je predvidjeti da će predsjednik Republike Srpske nastaviti kurs ka raspadu BiH, pa će mnogo toga ovisiti o tome hoće li visoki predstavnik imati dovoljno hrabrosti i podrške Zapada da zaustavi taj proces svojom odlukom o smjeni Milorada Dodika sa svoje funkcije. Naravno, taj pozivat će svoje pristaše na pobunu, ali mora postojati i kalkulacija snaga međunarodne zajednice stacioniranih u BiH, koliko su u stanju držati situaciju u svojim rukama tijekom prvih valova nezadovoljstva. Visoki predstavnik i međunarodna zajednica moraju konačno dobiti stav vodstva bosanskohercegovačkih Hrvata o separatističkom djelovanju Banja Luke. Ako hrvatski dio Mostara planira šutnjom podržati djelovanje aktualnog vodstva Republike Srpske, onda je situacija vrlo klimava. Očito je da Washington i Bruxelles trebaju biti u stalnom kontaktu sa Zagrebom, kao presudnim čimbenikom koji može utjecati na stav Hrvata BiH, a dijelom i samog M. Dodika. Uostalom, najveći dio teritorija RS-a graniči s Hrvatskom, pa objektivno mnogo ovisi o načinu opskrbe robama i uslugama, kao i fizičkog odlaska njenog stanovništva izvan granica RS-a.
- Francuska jača svoju diplomatsku prisutnost na Zapadnom Balkanu
Ministrica Europe i vanjskih poslova Francuske Catherine Colonna imenovala je Renea Trokaza za posebnog predstavnika te zemlje za pitanja Zapadnog Balkana. Prema riječima čelnika vanjskopolitičkog resora, ovo imenovanje korespondira s aktivacijom Francuske u regiji u kontekstu približavanja Zapadnog Balkana EU, što Pariz u svakom pogledu podržava. Posebni predstavnik bavit će se najvažnijim pitanjima regionalne politike, koordinirajući rad s europskim i američkim kolegama. Također će pratiti inicijative regionalne suradnje, posebno Berlinski proces, te će moći predstavljati Francusku na službenim događanjima i forumima na visokoj razini. Među njegovim posljednjim diplomatskim misijama R.Trokaz je bio generalni konzul Francuske u Jeruzalemu i veleposlanik na Cipru.
Tako je nakon Europske unije, SAD-a, Velike Britanije i Njemačke i Francuska imenovala svog posebnog predstavnika za Zapadni Balkan. Pariz je shvaćao važnost razvoja događaja u regiji i opasnost od konfliktnih situacija koje bi mogle prerasti u ratove, kojih je tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća na ovim prostorima bilo nekoliko. Očigledno je da je Francuska osjetila proces oživljavanja revanšističkih osjećaja u određenim društvenim krugovima pojedinih zemalja, a prije svega u Srbiji, pa je požurila s imenovanjem osobe ovlaštene od strane države, koja će stalno ne samo pratiti, nego i aktivno sudjelovati u procesima ranog rješavanja konfliktne situacije. Pariz se osjeća europskim liderom pa je shvatio važnost jačanja svog utjecaja u državama regije koje bi do 2030. trebale postati dio Europske unije. Upravo taj proces integracije može spriječiti izbijanje većih oružanih sukoba ili ratova na području Zapadnog Balkana, koji se nalazi na rubu geopolitičkog raskola između slobodnog zapadnog svijeta i diktatorskog režima u Moskvi, koji se nada primiti političku, a možda i gospodarsku i vojnu potporu u ovoj borbi od Kine, koja je dosta dobro prodrla u niz važnih gospodarskih projekata zemalja regije.
