- Reakcija međunarodne zajednice i srpskih vlasti na incident na sjeveru Kosova
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da je Sjevernoatlantski savez odobrio odluku o povećanju mirovnog kontingenta nakon nemira na sjeveru Kosova. NATO će poslati dodatnih 700 vojnika – riječ je o bataljonu rezervnog sastava koji je stavljen u stanje pripravnosti i koji će se koristiti po potrebi. „Nastavljamo da pozivamo Beograd i Prištinu da se angažuju u dijalogu koji će omogućiti EU kao jedini način za rješavanje otvorenih pitanja i postizanje rješenja koja poštuju prava svih zajednica. To je ključ održive bezbjednosti i stabilnosti na Kosovu i u regionu“, naglasio je generalni sekretar NATO-a.
Kosovski premijer Aljbin Kurti pozdravio je odluku NATO-a, rekavši da Srbija želi da destabilizuje region uz pomoć Rusije. „Ovi ljudi žele da se vrate 30 godina unazad. Ali to se neće dogoditi”, rekao je Kurti. On smatra da je sada potrebna podrška NATO-a, jer je granica sa Srbijom veoma duga, a Vojska Srbije je u posljednje vrjeme povećala potencijal i ima dosta vojne opreme i iz Ruske Federacije i iz Kine. A. Kurti je naveo da su napadači u selu Banjska imali oružje proizvedeno u Srbiji, koje se ne može kupiti na slobodnom tržištu. Prema njegovom mišljenju, lider Srpske liste Milan Radoičić samo je izvršilac napada na sjeveru Kosova. Iz Beograda je dobijao logističku potporu, vojnu opremu i podršku, kao i politička naređenja. On smatra da sada neko pokušava vremeplovom da sve vrati u devedesete, kada su bili Milošević i Arkan. Sada je Slobodan Milošević Aleksandar Vučić, a Željko Ražnatović Arkan je Milan Radoičić koji je veoma poznat po raznim zločinima na Kosovu kao i po švercu. A. Kurti je podsetio da je za dve i po godine koliko je bio na vlasti uništeno devet laboratorija za proizvodnju narkotika u sjevernom djelu Kosova.
Kako bi normalizovao situaciju, američki državni sekretar Entoni Blinken razgovarao je sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i istakao hitnu potrebu za deeskalacijom tenzija sa Kosovom i privođenjem pravdi odgovornih za nedavne nasilne napade. Blinken je izrazio podršku akcijama KFOR-a i EULEX-a kao odgovor na događaj, ističući da su incidenti poput onih u blizini manastira Banjska neprihvatljivi izazovi za međunarodnu zajednicu, pozdravljajući pojačano prisustvo KFOR-a i odluku NATO-a da dozvoli raspoređivanje dodatnih snaga. Državni sekretar je istakao da Srbija treba da prati aktuelnu deeskalaciju uz puno ispunjavanje obaveza iz sporazuma o normalizaciji odnosa u okviru dijaloga uz posredovanje EU.
Istovremeno, Evropska unija je takođe veoma zabrinuta zbog povećanog prisustva srpske vojske u blizini granice sa Kosovom, rekao je šef evropske diplomatije Žozep Borel. “Raspoređivanje vojske duž administrativne granične linije sa Kosovom je veoma alarmantno i mora se odmah zaustaviti”, rekao je Borel.
Prisustvo pet hiljada NATO vojnika na Kosovu je garancija da se kriza neće preliti na region. Dobro je što su Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Albanija članice NATO-a, kako bi se sprečio direktan sukob vojski Kosova i Srbije, smatra predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski.
Britanski ambasador u Srbiji Edvard Ferguson rekao je da su mnoga pitanja ostala bez odgovora nakon događaja u Banjskom i da bi Beograd trebalo da omogući istragu jer nema opravdanja za napade na policiju. Oni predstavljaju stvarnu prijetnju regionalnoj stabilnosti, a to niko ne želi u današnjem svijetu. Međunarodni partneri Srbije pomno prate situaciju i nadaju se da će Beograd, s obzirom na značajan uticaj na zajednice na sjeveru Kosova, igrati odgovornu ulogu, kako u smirivanju trenutne situacije, tako i u pronalaženju puta ka stabilnijim odnosima sa susjedima.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u obraćanju javnosti rekao da nije mogao da pročita pismo Milana Radoičića, koji je bio vođa grupe Srba sa sjevera Kosova što je napala kosovsku policiju. Vučić smatra da je to stvar tužioca i drugih državnih organa. „Ako je neko mislio da će pobeći, neće! Pouzdano znam da policija mora da prikuplja informacije“, rekao je Vučić.
Istovremeno, Bezbоednosno-demokratski forum je ocenio da je „pismo” bivšeg potpredsоednika Srpske liste Milana Radoičića, koji je najavio da je lično planirao raciju na sjeveru Kosova, bez dogovora o ovom pitanju sa Beogradom, ne stavlja na to tačku, već samo izaziva brojna pitanja o događajima u Banjskoj, koji su oštro ugrozili i samu Srbiju. Radoičićevo “pismo” pre svega odražava potpuno nerazumevanje sopstvene odgovornosti, ali i političke situacije u kojoj se Srbija zbog toga našla.
U međuvremenu, SAD su zvanično pozvale Srbiju da povuče svoje snage koje se nalaze na granici sa Kosovom. “Vidimo značajno raspoređivanje srpskih snaga duž granice sa Kosovom, uključujući raspoređivanje artiljerije, tenkova i pešadijskih jedinica bez presedana”, rekao je portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Džon Kirbi.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić morao je reagirati da nema namjeru da naredi vojsci da pređe administrativne kontrolne punktove sa Kosovom, dodajući da će povući srpske snage sa tog područja jer bi eskalacija sukoba bila kontraproduktivna kada je rječ o nastojanju Srbije da postane članica Evropske unije. A. Vučić je napomenuo da su upozorenja Vašingtona nesrazmerna, jer se broj srpskih snaga u blizini Kosova smanjuje, podsetivši da je prošle godine u blizini administrativne linije bilo 14.000 vojnika, a danas ih je 7.500, a biće svedeno na 4.000.
Tako se stiče utisak da predsjednik Srbije razume odgovornost Beograda za krvavi incident na sjeveru Kosova. I iako se za domaću publiku djeli optužbi isključivo na račun albanske strane i premijera A. Kurtija lično, u međuvremenu se u komunikaciji sa međunarodnom zajednicom koriste potpuno drugačiji argumenti. A. Vučić insistira na tome da krvavi incident šteti napretku evropskih integracija Srbije i baca senku na odnose sa kolektivnim zapadom, u čemu zvanični Beograd, po svemu sudeći, uopšte nije zainteresovan. Ali onda se postavlja logično pitanje ko zapravo stoji iza akcija Milana Radoičića i njegove oružane grupe. S jedne strane, Beograd je pokušao da herojizuje trojicu stradalih Srba, predstavljajući ih kao mučenike u borbi za prava sopstvenog naroda na sjeveru Kosova, a sa druge strane A. Vučić govori o Radoičićevoj ličnoj odgovornosti za incident pred organima za provođenje zakona. Taj je rekao da je sve sam isplanirao, ali u to niko ne vjeruje. Vrlo je vjerovatno da je neko iz okruženja predsjednika A. Vučića blisko „komunicirao“ sa Radoičićem i eventualno davao uputstva u vezi sa planiranim akcijama. Čini se da sam A. Vučić nije bio duboko upućen u planiranu provokaciju na sjeveru Kosova, ili jednostavno nije želio lično da se u to umiješa, ali je moguće da nije zabranio drugima iz svog političkog kruga da usmjeravaju radnje Radoičića, ali na vlastitu odgovornost. Nakon neuspjeha provokacije, neko je morao da bude kriv za njenu pripremu, pa su odlučili da okrive glavnog izvršioca, koji nije glavni organizator, koji je trenutno u sjenci. Beograd razume da će zapadni saveznici uskoro doći do organizatora, ali se nada da će još biti načina da se povuče. Ako se u Vašingtonu ili Briselu pojave konkretni dokazi, A. Vučić, najvjerovatnije, neće pokrivati do kraja osobu koja je bila osramoćena u pripremi operacije. Istovremeno, moguće je da je i ruska strana direktno komunicirala sa Radoičićem i davala svoje savjete i uputstva. Ali to nije moglo proći nezapaženo od strane srpskih specijalnih službi, onda saveznici će ponovo imati pitanja o stavu zvaničnog Beograda. Dok jednačina ostaje sa nekoliko nepoznanica, još neko vrjeme neće biti u potpunosti rješena, ali u slučaju da se pronađe makar i jedan pravi nalogodavac incidenta na sjeveru Kosova, situacija će se razviti u trenu. Aktuelni predsjednik Srbije, odavanjem počasti stradalim Srbima u incidentu, već je uspeo da se zaštiti od mogućih napada sopstvenih radikalnih snaga u svom pravcu, kada će morati da “preda” nekoga iz svog okruženja, ako nekako se doznaju pojedini detalji neuspjele operacije. Tako da za sada ima win-win situaciju, osim ako neko iz nekog razloga ne upre prstom u njega lično.
- Reizbor Milorada Dodika za predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata
Milorad Dodik je na Sedmom partijskom kongresu u Doboju jednoglasno ponovo izabran za predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Podržalo ga je 937 delegata koji su učestvovali u radu kongresa. Dodik je u izvještaju koji je predočio prisutnima prije glasanja napomenuo da zakonitost institucija i vlasništvo Republike Srpske nad imovinom nikada nisu dovedena u pitanje, te da se SNSD godinama zalaže za ova pitanja. Naglasio je da se Ustavni sud BiH pretvorio u izvršitelja koji želi da uništi RS i da je u tom smislu neustavan jer se čini da gazi Bosnu i Hercegovinu čiji Ustav treba da štiti.
Neposredno nakon reizbora na čelo Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Milorad Dodik je održao govor u kojem je ponovo iznio svoje kontroverzne stavove o svojoj viziji budućnosti Bosne i Hercegovine. Dodik je rekao da bi u budućnosti moglo biti prilike da se predloži sporazum o “mirnom razdvajanju Republike Srpske i Federacije BiH, što bi na kraju trebalo i da se desi, jer će to osigurati bolji život u mirni način“. Želimo samo jaku Republiku Srpsku, koja aktivno sarađuje sa Srbijom, ali i drugim faktorima, naglasio je Dodik. Ponovio je i oprečne stavove o trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, rekavši da je Bosna i Hercegovina nametnuta, iznuđena državna zajednica koja se stvara pod pritiskom i održava pod pritiskom.
Moguće je predvidjeti da će predsjednik Republike Srpske nastaviti svoj kurs ka raspadu Bosne i Hercegovine, pa će mnogo zavisiti od toga da li će visoki predstavnik imati dovoljno hrabrosti i podrške Zapada da zaustavi ovaj proces svojom odlukom da smijeni Milorada Dodik sa svog mjesta. Naravno, on će pozvati svoje pristalice na pobunu, a tu mora biti kalkulacija snaga međunarodne zajednice stacioniranih u BiH, u kojoj mjeri su u stanju da drže situaciju u svojim rukama tokom prvih talasa nezadovoljstva. Visoki predstavnik i međunarodna zajednica moraju konačno dobiti stav rukovodstva bosansko-hercegovačkih Hrvata po pitanju separatističkog djelovanja Banja Luke. Ako se hrvatski dio Mostara planira da ćutke podrži djelovanje sadašnjeg rukovodstva Republike Srpske, onda je situacija vrlo klimava. Očigledno je da bi Washington i Brisel trebali biti u stalnom kontaktu sa Zagrebom, kao odlučujućim faktorom koji može utjecati na poziciju bosansko-hercegovačkih Hrvata, a dijelom i samog M. Dodika. Uostalom, najveći dio teritorije RS graniči sa Hrvatskom, tako da objektivno dosta zavisi od načina snabdijevanja robom i uslugama, kao i fizičkog odlaska njenog stanovništva van granica RS.
- Francuska jača svoje diplomatsko prisustvo na Zapadnom Balkanu
Ministarka Evrope i vanjskih poslova Francuske Catherine Colonna imenovala je Renea Trokaza za specijalnog predstavnika zemlje za poslove zapadnog Balkana. Prema riječima šefice spoljnopolitičkog resora, ovo imenovanje odgovara aktiviranju Francuske u regionu u kontekstu približavanja Zapadnog Balkana EU, što Pariz na sve načine podržava. Specijalni predstavnik će se baviti najvažnijim pitanjima regionalne politike, koordinirajući rad sa evropskim i američkim kolegama. On će također pratiti inicijative za regionalnu saradnju, posebno Berlinski proces, i moći će predstavljati Francusku na zvaničnim događajima i forumima na visokom nivou. Među svojim posljednjim diplomatskim misijama, R.Trokaz je bio generalni konzul Francuske u Jerusalimu i ambasador na Kipru.
Tako je, nakon Evropske unije, SAD, Velike Britanije i Njemačke, i Francuska imenovala svog specijalnog predstavnika za zapadni Balkan. Pariz je shvatio važnost razvoja događaja na ovim prostorima i opasnost od nastanka konfliktnih situacija koje bi mogle prerasti u ratove, kojih je na ovim prostorima bilo nekoliko tokom 90-ih godina prošlog vijeka. Očigledno je da je Francuska osetila proces oživljavanja revanšističkih osećanja u pojedinim društvenim sredinama nekih zemalja, a pre svega u Srbiji, pa je požurila da imenuje osobu ovlašćenu od države, koja će stalno ne samo pratiti, već i preuzimati aktivno učešće u procesima ranog rješavanja konfliktnih situacija. Pariz se osjeća kao evropski lider, pa je shvatio važnost jačanja svog utjecaja u državama regiona, koje bi do 2030. godine trebale postati dio Evropske unije. Upravo taj proces integracije može spriječiti nastanak velikih oružanih sukoba ili ratova na teritoriji zapadnog Balkana, koji je na ivici geopolitičkog raskola između slobodnog zapadnog svijeta i diktatorskog režima u Moskvi, koji se nada da će dobiti političku, a moguće i ekonomsku i vojnu podršku u ovoj borbi iz Kine, koja je prilično dobro prodrla u niz važnih ekonomskih projekata država regiona.
