- Čelnici zemalja Zapadnog Balkana osudili su napad Hamasa na Izrael
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić osudio je stravične napade na Izrael, poručivši kako su svijetu potrebni Izraelci i Palestinci da zajedno zaustave nasilje. Židovski narod je kroz povijest doživio velika stradanja i zato Izrael zaslužuje miran i siguran život, rekao je Vučić.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatovič osudio je napad Hamasa na Izrael i izrazio sućut obiteljima žrtava. Prema njegovim riječima, Crna Gora je solidarna sa Izraelom.
Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović priopćio je kako s dubokom zabrinutošću prati eskalaciju sukoba na Bliskom istoku i najoštrije osuđuje svaku vrstu nasilja, a posebno kada stradaju nedužni civili. Bosna i Hercegovina ostaje opredijeljena za borbu protiv terorizma, nasilnog ekstremizma i radikalizacije u svim oblicima.
Predsjednica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto osudila je iznenadni napad palestinske skupine Hamas na Izrael u kojem je stradao veliki broj ljudi.
Čelnici zemalja turbulentne regije Zapadnog Balkana gotovo su jednoglasno osudili napad militanata Hamasa na Izrael. Svi oni shvaćaju opasnost od provokativnog djelovanja radikalnih skupina, koje pod krinkom borbe za nacionalna prava čine zločine nad nedužnim civilnim stanovništvom.
Vrijedno je napomenuti da su geopolitičke turbulencije nastale kao rezultat još jednog palestinsko-izraelskog sukoba nedvojbeno korisne za Moskvu. Rusiju i Palestinu povezuju bliski odnosi još od sovjetskih vremena. Zainteresiran za promicanje svog utjecaja među zemljama arapskog svijeta, SSSR je izravno osudio Izrael kao “pomoćnika zapadnog imperijalizma”, a aktivnosti Palestinaca kao “nacionalno oslobodilački pokret”. Za razliku od Hezbollaha, Hamas nije pod 100% utjecajem Irana. Hamas ima dugogodišnje i višestruke veze s Ruskom Federacijom. Predstavnici skupine primljeni su na visokoj razini uključujući i ministra vanjskih poslova Ruske Federacije u Moskvi. Posljednji takav posjet dogodio se već nakon početka rusko-ukrajinskog rata u rujnu 2022. Od 2015. do 2020. održano je 7 službenih sastanaka između najvišeg vodstva Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije i Hamasa. Osim toga, Rusija doslovno puni pojas Gaze svim vrstama oružja, opskrbljujući ga preko Sirije, Irana i Hezbollaha.
- Etnički Srbi regrutiraju se u redove ruske vojske
Rusija vrbuje srpske plaćenike i smješta ih u studentski dom u predgrađu Moskve, planirajući formirati svesrpsku brigadu. Ruski servis BBC objavio je da su srpski plaćenici bili u sastavu 106. padobranske divizije RF. Konkretno, srpski zapovjednik Davor Savičić, koji se od 2014. bori u istočnoj Ukrajini; Aleksandar “Kirurg” Zaldostanov, vođa “Noćnih vukova”; i sin bivšeg predsjednika Jugoslavije Marko Milošević, koji živi u Rusiji, bave se novačenjem. Ruska služba BBC-a proučila je snimku jednog od sastanaka na kojem je sudjelovao Davor Savičić, na kojem je on izjavio da će do jeseni 2023. formirati punopravnu srpsku brigadu u sastavu 106. Tulske padobranske divizije RF, među kojima i do tisuću građana Srbije. Za ovaj projekt u Podmoskovlju je razvijen cijeli sustav: stranci koji su dolazili u Rusiju bili su smješteni u privremenim studentskim zgradama uz stadion u Krasnogorsku. Postoji čak i popis imena Srba koji su regrutirani u rusku vojsku. Među njima je bio i srpski državljanin Vukašin Stevanović. On je negirao da je potpisao ugovor i sada služi u 106. padobranskoj diviziji. Vukašin Stevanović tvrdi da u Rusiji radi kao običan građevinski radnik. No, na nekoliko fotografija na svojim društvenim mrežama pozira s oružjem u vojnoj odori.
Da srpski plaćenici sudjeluju u ratu u Ukrajini, potvrdili su krajem kolovoza prošle godine. Davor Savičić i srpski snajperist Dejan Berić u ruskoj propagandnoj emisiji Solovjev uživo. Savičić je rekao da se njegov bataljun na početku rata nalazio u području aerodroma Gostomel kod Kijeva, nakon čega su prebačeni u Harkovsku oblast, a potom u selo Bogorodično Kramatorskog okruga Donjecke oblasti.
Treba napomenuti da je plaćenička služba u Srbiji kazneno djelo, pa Srbi regrutirani u rusku vojsku mogu u domovini dobiti i do 10 godina zatvora. Međutim, u odnosu na one koji su se protiv ukrajinske vojske u Donbasu borile ruske snage od 2014. godine, odnosno prije velike vojne invazije ruske vojske u Ukrajini, srbijanska pravosudna tijela primjenjivala su najblaže oblike kaznenog progona. Očito je da su ovi plaćenici svojedobno predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku predali pravoslavnu ikonu ukradenu iz jednog od muzeja u Lugansku. Još kao član Predsjedništva BiH poklonio ju je ministru vanjskih poslova Ruske Federacije S. Lavrovu, ali je on neoprezno objavio njezinu fotografiju na društvenim mrežama na kojoj je vidljiv pečat ukrajinskog muzeja. M. Dodik se pravdao da su mu ovu ikonu poklonili ljudi koji nikada nisu bili u Donbasu, što međutim ne otklanja sumnju da su je ukrali srpski plaćenici iz muzejske zbirke ukrajinskog grada koji je bio pod privremenom ruskom okupacijom. Tada je S. Lavrov bio prisiljen vratiti ukradenu ikonu M. Dodiku.
- Nakon europskih sankcija ruskoj nafti, Republika Srpska bila je prisiljena promijeniti vlasnika svoje rafinerije u Brodu
Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu (Republika Srpska, BiH), koja trenutno pripada Rusiji, trebala bi prijeći u vlasništvo Azerbajdžana. Zaključak ovog aranžmana trebao bi biti u Moskvi, gdje M. Dodik, prema vlastitoj izjavi, ide na sastanak s V. Putinom i rukovodstvom Ruske Federacije krajem listopada ove godine. Ovakav razvoj događaja mogao se predvidjeti iz izjave Milorada Dodika prilikom posjete Budimpešti 20. kolovoza 2023. godine, gdje se susreo s predsjednikom Azerbajdžana Ilhamom Alijevim. Tada je Dodik rekao da je “Azerbajdžan zainteresiran za ulaganje u energetske projekte u Republici Srpskoj”. Prije toga, Dodik je istim povodom u svibnju ove godine posjetio Azerbajdžan, gdje se susreo s tamošnjim premijerom Alijem Asadovim.
Ruska nafta, zbog sankcija EU prema toj zemlji, koja je uzrok vojne agresije na Ukrajinu, više se ne može isporučivati na naftni terminal i tvornicu za preradu u Brodu u Republici Srpskoj, BiH, već bi legalno mogla ići preko Azerbajdžana. Drugi bitan razlog za ovakvu “ekonomsku akciju” je prodaja proizvodnje bitumena u Rafineriji Brod. Zalihe ovog proizvoda koje su bile u rafineriji su rasprodane, potražnja za njim je velika, posebno iz Albanije. U istom “paketu” je i prodaja mreže benzinskih pumpi “Nestro petrol”, koja se nalazi na teritoriji Republike Srpske, koja također pripada Rusiji, ali ne treba da je apsorbira Azerbajdžan, već mađarski energetski gigant “MOL”. Istovremeno, Dodik je u Budimpešti vodio pregovore s mađarskim premijerom V. Orbanom, koji je pristao preuzeti sve investicijske projekte koje je Njemačka odbila na području RS-a u znak osude separatističkog i političkog djelovanja M. Dodika.
Tako proruski političari iz RS-a, uz dopuštenje Moskve, preorijentiraju vlasništvo svoje glavne rafinerije i najveće entitetske tvrtke. Istup Azerbajdžana donekle je razumljiv, budući da su Baku i Sarajevo dogovorili mogućnost isporuke azerbajdžanskog plina preko Jadransko-jonskog plinovoda koji se gradi od Albanije do Italije obalom dvaju mora, uključujući i teritorij Bosne i Hercegovine. Inače opskrba plinom često ide ruku pod ruku s naftnim poslovima. Mađarska je, pak, odlučila sa svojim investicijama krenuti u Republiku Srpsku i tako je spasiti od bankrota. Dodik je zauzvrat obećao ne samo prodaju mreže benzinskih crpki MOL-u, već i uvođenje izučavanja mađarskog jezika u sve škole i visokoškolske ustanove u RS. Ne čudi što proruski Orban pomaže proruskom Dodiku, jer sve se to radi uz politički i financijski blagoslov Kremlja.
- Summit ministara vanjskih poslova Zapadnog Balkana u Tirani u okviru Berlinskog procesa
U glavnom gradu Albanije, Tirani, održan je sastanak ministara vanjskih poslova zemalja Zapadnog Balkana u sklopu Berlinskog procesa. Tijekom sastanka razmatrana je aktualna geopolitička situacija, sigurnost regije, važnost i izazovi regionalne suradnje, europska perspektiva Zapadnog Balkana, postignuća u okviru Berlinskog procesa, alati za ubrzani proces gospodarskog razvoja regije u kontekstu novog plana rasta koji je predstavila Europska komisija u svibnju, te se raspravljalo o aktivnostima na provedbi zajedničkog regionalnog tržišta.
Susreti poput onog u Tirani jačaju kolektivnu odlučnost zemalja Zapadnog Balkana da postignu punopravno članstvo u EU. Kada je riječ o politici širenja Europske unije prema Zapadnom Balkanu u posljednje dvije godine, ona se odvijala u kontekstu dubokih geopolitičkih promjena ne samo u Europi, već i na svjetskoj sceni. Zemlje zapadnog Balkana zajednički nastoje održati stabilnost, demokratske vrijednosti i suverenitet u regiji i osigurati sigurnu i prosperitetnu budućnost za sve. Težnja građana zemalja Zapadnog Balkana je postizanje bolje kvalitete života i političkog okruženja koje osigurava budućnost bez straha od sutrašnjice. Zemlje regije također teže implementaciji Zajedničkog regionalnog tržišta, posebice u kontekstu predložene ubrzane integracije EU u jedinstveno tržište. Zajedničko regionalno tržište koje dobro funkcionira poboljšava gospodarsku suradnju između zemalja zapadnog Balkana i usklađuje gospodarstvo sa standardima i praksom EU-a.
Treba imati na umu da je Berlinski proces odigrao ključnu ulogu u promicanju dijaloga, poboljšanju infrastrukture, jačanju gospodarske suradnje i rješavanju regionalnih problema u zemljama Zapadnog Balkana. To pokazuje opredijeljenost EU da podrži Zapadni Balkan na putu zemalja regije prema članstvu u Europskoj uniji. Berlinski proces je regionalna inicijativa pokrenuta 2014. godine s ciljem ubrzanja europskih integracija zemalja zapadnog Balkana, gospodarskog i infrastrukturnog razvoja te unaprjeđenja regionalne suradnje.
Ipak, nije prošlo bez incidenata. Ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić nije sudjelovao na zajedničkom fotografiranju ministara vanjskih poslova Zapadnog Balkana i Europske unije nakon završetka summita. Srpski ministar je napomenuo da nije došao na zajedničko fotografiranje jer je iza ministara, između ostalog, bila i zastava Kosova. Dakle, Beograd iz očitih razloga ne priznaje državnost Kosova i ignorira njezino postojanje, iako ako želi ući u EU, mora to učiniti u nekom obliku.
- Miroslav Lajčak zalaže se za ukidanje EU sankcija Kosovu
Posebni predstavnik Europske unije za dijalog Kosova i Srbije Miroslav Lajčak najavio je moguće ukidanje EU sankcija Kosovu zbog nedavnih događaja na sjeveru zemlje. Ponovio je europski stav da se normalizacija mora postići dijalogom i da je to jedino moguće rješenje. Po njegovom mišljenju, provokacija 24. rujna ove godine na sjeveru Kosova nije bila slučajna. To je bila strašna stvar koja se dogodila i to treba dobro istražiti. Činjenica je da su se mnoge stvari promijenile i da će na mnogo načina utjecati na nastavak dijaloga, ali postoji jedna stvar koja se nije promijenila i neće se promijeniti, a to je da je za normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije dogovor potreban, što znači kompromis koji možemo postići samo kroz dijalog, smatra M. Lajčak. Misli da onaj tko kaže da je dijalog mrtav, govori da je europska budućnost mrtva, jer je put Kosova i Srbije u Europu samo kroz normalizaciju. U sadašnjim okolnostima nije dobro da je Kosovo pod negativnim mjerama EU i da to pitanje treba riješiti, sugerirao je M. Lajčak.
Podsjetimo, Europska unija uvela je sankcije Kosovu još u lipnju ove godine, pozivajući se na činjenicu da Kosovo “nije uzelo u obzir zahtjev Bruxellesa da poduzme hitne mjere za smanjenje napetosti na sjeveru tijekom svibnja”.
No, sada posebni izaslanik EU-a za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak smatra da je potrebno normalizirati odnose Beograda i Prištine, ponovno odbacujući izjave kosovskog premijera Aljbina Kurtija da je stao na stranu Srbije. Predsjednici zemalja članica Vijeća sigurnosti UN-a, s kojima je M. Lajčak razgovarao u New Yorku, vrlo su zabrinuti za odnose Srbije i Kosova, rekao je posebni izaslanik EU na regionalnom forumu u Budvi (Crna Gora). Nije uzalud napomenuo kako nema normalne budućnosti dviju strana bez normalizacije odnosa do koje treba doći isključivo dijalogom. Kosovo i Srbija imaju veliki utjecaj na situaciju u svim zemljama zapadnog Balkana i to je već realnost.
- Zamjenik glavnog tajnika NATO-a o situaciji na Zapadnom Balkanu
Zamjenik glavnog tajnika NATO-a Mircea Joane rekao je da je ova godina bila teška za regiju Zapadnog Balkana, posebno na Kosovu, gdje su u svibnju ranjena 93 vojnika KFOR-a, a u posljednje vrijeme je poraslo nasilje. Potom je 24. rujna došlo do napada na ophodnju kosovske policije, pri čemu je jedan policajac ubijen, a dvojica su ranjena. Sukob koji je uslijedio u samostanu Banjska doveo je do smrti nekoliko napadača. Zato ovo nasilje mora prestati, rekao je M. Joane tijekom govora na konferenciji “Biti siguran” u Budvi.
Podsjetio je da je NATO rasporedio stotine dodatnih vojnika na Kosovu kao odgovor na povećane napetosti. Samo prošlog tjedna Ujedinjeno Kraljevstvo rasporedilo je još 600 vojnika, a Savez je spreman izvršiti daljnje promjene u stavu KFOR-a ako bude potrebno. KFOR i dalje pozorno prati situaciju i svi su spremni odgovoriti, a neutralnost i nepristranost ključni su za uspjeh KFOR-ove misije.
M. Joane je podsjetio da je zapovjednik NATO snaga na Kosovu u stalnom kontaktu sa svim svojim glavnim sugovornicima, uključujući kosovske sigurnosne strukture i čelnike srpskih snaga. Istodobno, KFOR će poduzeti sve potrebne mjere za ispunjenje misije u skladu s Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti UN-a, odnosno očuvanje sigurnog okruženja i slobode kretanja za sve građane Kosova.
Stoga NATO snažno podupire dijalog Beograda i Prištine uz posredovanje EU. Kontroverzna pitanja, prema službenom Bruxellesu, mogu se riješiti samo političkim dogovorom. Zahtijeva iskrenost, strpljenje, upornost i kompromis. Stoga je vrijeme za deeskalaciju. Govoreći o situaciji u BiH, M. Joane smatra da “separatistička retorika i djelovanje izazivaju ozbiljnu zabrinutost. NATO će odlučno podržati suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i nastojanja zemlje prema euroatlantskim reformama. Isto tako, službeni Bruxelles podržava Europske i euroatlantska integracije svih zemalja Zapadnog Balkana, kao i operaciju pod vodstvom EU u okviru sporazuma „Berlin plus“ i obnovu mandata EUFOR-a.
Službeni Bruxelles smatra da je NATO-ova politika otvorenih vrata dobro poslužila mnogim zemljama zapadnog Balkana. Otkako su Crna Gora i Sjeverna Makedonija postale članice NATO-a, većina zemalja u regiji sada su saveznici Saveza, čime je cijela regija znatno sigurnija.
