- Premijer Albanije podržava ideju stvaranja Zajednice srpskih općina na sjeveru Kosova
Albanski premijer Edi Rama rekao je da nema ništa loše u tome što Srbija financijski podržava Zajednicu srpskih općina (ZSO) na sjeveru Kosova i istaknuo da Kosovo mora ustrajati na francusko-njemačkom planu kako bi postiglo svoj cilj, odnosno njezino konačno državno priznanje od strane Beograda. Prema njegovom mišljenju, Srbija je izgubila rat i ne može ni sanjati o vojnoj osveti. To nije realno, jer Kosovo je priznala zajednica zemalja, koja nikada neće dopustiti povratak na status quo da se to ne dogodi. Osim toga, Zajednica srpskih općina bit će uspostavljena unutar ustavnog okvira Republike Kosovo i bit će rezultat sporazuma temeljenog na tome. Dakle, tada neće biti mjesta za naoružane ljude da dođu i tvrde da su članovi ove zajednice. “Ovo će biti prostor za općine, gdje će imati samoupravu unutar države Kosovo i mogućnost dobivanja financijske potpore iz Beograda. Zašto ne?”,- rekao je Rama.
Nakon kritika iz Prištine na račun ideje o podršci stvaranju ZSO, E. Rama je naglasio da je važno gledati u budućnost i činiti sve za približavanje, a ne stalno razmišljati o prošlosti, koja mora biti zaustavljena.
Podsjećamo, kosovski premijer Albin Kurti već neko vrijeme torpedira zahtjev za stvaranje Zajednice srpskih općina na sjeveru Kosova, napominjući da se Prištini nameće plan o stvaranju druge Republike Srpske, aludirajući na destruktivnu ulogu koju Banja Luka trenutno ima u nastojanju da se odcijepi od Bosne i Hercegovine. Taj strah mogao bi biti opravdan kada bi ZSO na Kosovu imala status entiteta poput Republike Srpske. Međutim, toga nema. Možda su o takvom statusu sanjali u Beogradu, ali međunarodna zajednica je svjesna da to nije potrebno i da nije predviđeno međunarodnim ili srpsko-kosovskim sporazumima. Dakle, A. Kurti namjerno želi srušiti plan stvaranja ZSO od kojeg Beograd i srpsko stanovništvo sjevera Kosova nikada neće odustati. Zbog takvog stava Priština je dospjela pod sankcije Europske unije, ali sada, nakon eskalacije situacije u Banjskoj od strane srpskih ekstremista, Bruxelles će razmotriti pitanje ukidanja sankcija Prištini, ali samo ako kosovski premijer zaista počne ispuniti ugovor i obveze vezane uz stvaranje ZSO. U Tirani će se ovih dana održati summit Berlinskog procesa na razini šefova država i vlada, pa albanski premijer vidi priliku za bilateralni susret A. Kurtija i premijerke Srbije A. Brnabić. Bude li premijer Kosova tvrdoglavo nastavio ne provoditi odluku o stvaranju ZSO, riskira ponovno pasti u nemilost službenog Bruxellesa i Washingtona, što može stvoriti određenu izolaciju Kosova, što će samo naštetiti njegovoj sigurnosti i općem stanju u regiji.
- Što se tiče procesa dovršetka formiranja vlasti u Crnoj Gori
Pripremljen je nacrt Sporazuma o formiranju nove 44. Vlade Crne Gore. U nacrtu dokumenta stoji da će se vanjskopolitička orijentacija temeljiti na članstvu u NATO-u, lojalnosti EU i suradnji sa svim susjedima. Koalicija Za budućnost Crne Gore (ZBCG), koja je prosrpski orijentirana, morat će se obvezati na puno poštivanje vanjske i sigurnosne politike Europske unije, što uključuje nastavak podupiranja sankcija Rusiji, uz poštivanje svih međunarodnih obveza i sporazuma Crne Gore. To će im biti uvjet za sudjelovanje u budućoj vladi.
Iako se u nacrtu ne navodi koliko bi Vlada trebala imati članova, u aneksu stoji da se njezin predsjednik obvezuje da će, ako se ne prekrši dogovor Vlade i parlamentarne većine, nakon nekog vremena predložiti rekonstrukciju izvršne vlasti. kojom će članice Koalicije Za budućnost Crne Gore – Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića i Demokratska narodna partija (DNP) Milana Kneževića dobiti mjesta potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i ministarstvo prometa, ministra obrazovanja, turizma, prostornog planiranja i urbanizma.
Prema nacrtu dokumenta, pobjednik izborne utrke “Pokreta Europa sada” (PES) trebao bi u novoj vladi imati premijera, deset ministarstava i potpredsjednika Sabora. Demokrati bi trebali dobiti mjesto prvog potpredsjednika Vlade, potpredsjednika Vlade, četiri ministarstva, kao i mjesto potpredsjednika Skupštine. Socijalistička narodna partija (SNP) dobit će dva ministarska mjesta, jedno Albanskom savezu, mjesto potpredsjednika Vlade s ministarskim portfeljem i drugo ministarstvo namijenjeno Albanskom forumu, dok bi predstavnik Građanskog saveza CIVIS trebao zauzeti mjesto potpredsjednika Vlade.
PES trenutno nema namjeru odustati od formiranja manjinske vlade uz podršku ZBCG u parlamentu, iako SAD i drugi međunarodni partneri imaju rezerve prema tome.
Podsjetimo, mandat za sastavljanje nove vlade ima čelnik PES-a Milojko Spajić, koji je preuzeo odgovornost tko će mu biti koalicijski partneri. No, sudjelovanje u formiranju vlade Koalicije za budućnost Crne Gore, koju su uvijek karakterizirale proruske parole, vrlo je alarmantno za zapadne partnere, koji ne bi željeli da saveznici Moskve budu u izvršnoj vlasti Crne Gore kao države članice NATO-a. No, čini se da je ZBCG spremna podržati proeuropski kurs nove vlasti, što nije moglo bez pristanka službenog Beograda. Ispostavilo se da će u početku, uvjetno na godinu dana, Vlada djelovati bez sudjelovanja predstavnika ZBCG u izvršnoj vlasti, ali ako oni ispoštuju svoje obveze poticanja europskog razvoja zemlje, Vlada će biti rekonstruirana i u nju će ući predstavnici Koalicije za budućnost Crne Gore. U ovoj prvoj fazi Vladu ZBCG će podržavati samo u Saboru, gdje će njihov predstavnik dobiti mjesto predsjednika.
Član Albanskog foruma, Nick Djeložaj, rekao je da “možemo biti dio vlade samo ako ova vlada osuđuje rusku agresiju i brani prava Ukrajine, podržava sankcije EU protiv Rusije, štiti prava manjina i poštuje suverenitet susjednih država koje priznaje država Crna Gora”. U stvari to je stav Američke ambasade u Podgorici.
Američki senatori Shaheen i Welch, koji borave u službenom posjetu Podgorici, kazali su da većina građana Crne Gore podržava članstvo u NATO-u i put u Europsku uniju, pa bi bilo šteta da u vladi budu predstavnici koji to ne čine i podržavaju druge ciljeve. Washington zapravo daje signal da ne prihvaća antieuropske snage u novoj vladi, međutim, ako novi premijer jamči da neće biti promjena proeuropskog kursa, onda ih može uključiti u vladinu koaliciju na njegovu osobnu odgovornost.
- Beogradska sigurnosna konferencija: fokus na zapadni Balkan
Visoki predstavnik Njemačke za Zapadni Balkan Manuel Saracin rekao je da proces reformi stagnira kada su u pitanju zemlje Zapadnog Balkana. Napomenuo je kako su zemlje regije odlučile slijediti europski put, ali istovremeno ne prestaju gledati u druge. “Mi, kao majka Europa, pokušavamo izbjeći da se regija zaljubi na jedan od onih drugih načina, jer će nam se onda vratiti plakati na ramenima”, rekao je M. Saracin tijekom Beogradske sigurnosne konferencije. Napomenuo je da se EU i Zapadni Balkan već dobro poznaju i da regija zna da rješenja koja predlaže blok 27 zemalja nisu magija i ne djeluju odmah. Zemlje regije još miruju, jako su zaokupljene krizama koje se događaju i na neki način “klade se da će se velike stvari dogoditi u trenu”, rekao je, dodavši da nije siguran da će se to dogoditi. Ali situacija na Balkanu je bolja nego prije nekoliko desetljeća. Napomenuo je da regija stalno gubi prilike za kojima će se žaliti za nekoliko godina.
Američki veleposlanik u Srbiji Christopher Hill rekao je na istoj raspravi kako bi volio da Srbija shvati i prizna da je Kosovo neovisna država, no problem je složeniji. Govoreći o događajima na sjeveru Kosova krajem rujna, Hill je istaknuo kako je važno razumjeti što se dogodilo tijekom oružanog napada Srba na Banjsku. “Prvo i najvažnije, da bismo riješili problem, moramo pozvati na odgovornost one koji su odgovorni za ono što se dogodilo, kako se to ne bi ponovilo”, rekao je Hill, dodavši da bi drugi korak bio smirivanje situacije, a zatim pronalaženje političko rješenje. Važno je da SAD i EU zajedno rade na rješavanju problema Zapadnog Balkana, jer je Kosovo s razlogom još uvijek vrlo težak problem. “Ljudi govore da Srbija samo treba shvatiti da je Kosovo nezavisna država, prijeći preko toga i krenuti dalje”, rekao je Hill.
Na pitanje vidi li srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića kao partnera, Hill je rekao da SAD pokušava pronaći rješenje, napomenuvši da i on ima osobno mišljenje te da razumije važnost javnih izjava, ali da se to radi tradicionalno diplomatskim kanalima i to je ono što SAD rade. Građani Srbije sami odlučuju tko će biti na vlasti. Hill je dodao da je prijetnja Rusije regiji stvarna, iako Moskva ima malo toga za ponuditi. Zemlje regije jednostavno trebaju postati članice EU i NATO-a. Ove organizacije imaju visoke standarde, ali ih je vrijedno postići, nema alternative.
Ruskom veleposlanstvu i radikalnim snagama u Srbiji ne sviđa se ovakav pošten stav američkog veleposlanika u Srbiji. Na jednoj od zgrada u Beogradu osvanuo je grafit koji poziva na ubojstvo američkog veleposlanika. Moskovski poslušnici u Srbiji vrlo često koriste prijetnje fizičkim uništenjem onih koji se otvoreno usude reći da je Kosovo već zauvijek izgubljeno za Srbiju, pa nije li bolje pomiriti se s tim i nastaviti graditi zemlju. Ponekad akcije lokalne policije u odnosu na takve prijetnje jednostavno izostaju, što se objašnjava velikim utjecajem šovinističke ideologije na strukture za provođenje zakona. Specijalni predstavnik Njemačke za Zapadni Balkan E. Saracin ne poziva uzalud da se ne podržavaju ideje koje zbunjuju srpsko društvo i građane zemalja regije od provođenja europskog i euroatlantskog kursa. Širenje poziva šovinističke prirode i agresije nedopustivo je u Europskoj uniji, oni samo udaljavaju zemlje regije od članstva u EU. Ruski pozivi na nekakvu povijesnu misiju pojedinih naroda samo su narativ izmišljen od strane Kremlja, koji bi narode Zapadnog Balkana trebao odvratiti od provođenja reformi i gospodarskog razvoja, a samo sije mržnju i razdor. Kremlj jednostavno sanja oružani sukob u regiji, pa neprestano radi na zaoštravanju situacije, prije svega na Kosovu i u Bosni i Hercegovini. Ovakvu situaciju izazivaju pristaše Kremlja koji pod krinkom zaštite nacionalnih interesa zapravo promiču ciljeve Moskve.
- Povodom održavanja vanrednih izbora u Srbiji
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić raspisat će izvanredne parlamentarne izbore za 17. prosinca. Izbori će najvjerojatnije biti raspisani 1. studenog, 45 dana prije održavanja. Govoreći o nedavnoj odluci o prijevremenim izborima, Vučić je rekao da je odgovorio na zahtjev oporbe za prijevremenim parlamentarnim izborima i da je spreman već u prosincu održati izbore u Srbiji na svim razinama. Napomenuo je da je komunicirao s mnogo ljudi, među kojima su neki bili za, neki protiv. Prema njegovim riječima, to nije ključno pitanje, ali se oporba mora poštovati, ma što tko mislio o njezinom djelovanju. Htjeli bismo veću odgovornost države, pa su vlasti spremne za izbore 17. prosinca. Onda mogu biti. Bit će parlamentarnih, lokalnih u glavnom gradu i nekim općinama – rekao je A. Vučić.
Već 11. rujna ove godine predstavnici oporbe, koji organiziraju prosvjede “Srbija protiv nasilja”, podnijeli su zahtjev kojim od predsjednika A. Vučića traže raspisivanje izvanrednih parlamentarnih i beogradskih izbora do kraja 2023. godine. Proeuropska oporba u Skupštini Srbije ranije je potpisala tzv. Sporazum o pobjedi, koji za cilj ima suradnju svih oporbenih stranaka i pokreta u osiguravanju slobodnih, poštenih i ravnopravnih izbora na kojima će se suprotstaviti aktualnoj vlasti, predvođenoj Srpskom naprednom strankom (SNS).
Pitanje održavanja izvanrednih izbora dugo je visio u zraku, a aktualna vlast u Srbiji shvatila je da njihovo odgađanje samo daje oporbi adut za daljnje optužbe predsjednika i njegovog političkog okruženja za uzurpaciju vlasti. Srpska napredna stranka i koalicijski partner Socijalistička partija Srbije imaju svoje stalno biračko tijelo na čije odluke ne utječu postupci opozicije. Taj se utjecaj može proširiti samo na ljude koji nisu odlučili o svojim političkim preferencijama, ali koji nisu društveno pasivni i koji će nužno izaći na izbore. Oni će donekle biti odlučujuća snaga koja će poduprijeti ili vladajuće snage ili udruženu oporbu, koja zapravo ponekad i ne koordinira svoje djelovanje.
Dio oporbe pisalo je šefu države sa zahtjevom da se izvanredni parlamentarni i beogradski izbori održe prije kraja godine, još krajem svibnja ove godine, no tada je predsjednik A. Vučić odgovorio da izbori “nisu fontana želja” i da bi se mogle održati tek iduće proljetne godine. Međutim, stalni jaki nastupi oporbenih snaga i njihovi marševi po raznim gradovima Srbije natjerali su politički vrh Srbije da preispita svoje mišljenje. Stoga su moguće promjene u konfiguraciji političkih snaga u parlamentu zemlje i mnogim lokalnim vlastima u Srbiji, uključujući i glavni grad.
- Održan stranački kongres najveće bošnjačke stranke u Bosni i Hercegovini
Sarajevo je bilo domaćin 8. kongresa najveće i najutjecajnije bošnjačke političke stranke u BiH – Stranke demokratske akcije (SDA). S obzirom da je bio samo jedan kandidat za predsjednika SDA, odlučeno je da se izbor čelnika stranke za naredni mandatni period obavi javnim glasovanjem, odnosno aklamacijom. Po treći put izabrali su Bakira Izetbegovića. Na kongresu je, uz članove stranke, bilo gotovo 1300 izaslanika s pravom glasa. Ovaj Kongres je ključni trenutak u određivanju političkog pravca SDA za budući mandat i odabiru rukovodstva stranke koje će ga voditi. Odluke donesene na Kongresu će oblikovati budućnost stranke i pomoći u oblikovanju političke agende u Bosni i Hercegovini. Izabrano je i devet potpredsjednika SDA. Među njima su dvoje iz Republike Srpske i jedna žena.
Treba napomenuti da je izbor šefa stranke SDA bez alternative izazvao salvu kritika Bošnjaka, koji nisu članovi ove političke snage. Optužbe za privatizaciju stranke upućene su njezinom sadašnjem čelniku, čiji je otac Alija Izetbegović bio utemeljitelj političke snage koja je podnijela najveći teret krvavih vojnih operacija u BiH 1992.-1995. Od 1300 zastupnika na Kongresu samo je osam delegata glasalo protiv, a jedan je bio suzdržan. To može govoriti samo o velikom autoritetu sadašnjeg lidera, u međuvremenu, i nedostatku stvarne stranačke demokracije. Izvještaj B. Izetbegovića bio je pun kritika drugih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini, kako bošnjačkih, tako i hrvatskih i srpskih. Uostalom, prilikom formiranja vlasti u Bosni i Hercegovini i Federaciji BiH, SDA, koja je dobila veliki, ali nešto manji broj glasova nego ranije, ostala je izvan vladajućih koalicija. Protivnici su optuživali SDA i njenog šefa za sudjelovanje u korupcijskim aferama i donošenje dobrovoljnih odluka na štetu općih državnih interesa, međutim B. Izetbegović je sve to demantirao i odbacio u svom izvješću, navodeći da je SDA važna politička komponenta cjelokupne državnosti BiH.
Kongresu su prisustvovali veleposlanici Turske i Kine, te Palestine. Ujedno, veleposlanik Palestine dobio je gromoglasan aplauz, što svjedoči o značajnom vjerskom opredjeljenju SDA, izraženom u islamskoj solidarnosti.
